Sve brža izrada novih procesora i oštrijih flat-panel monitora koji se redovito kupuju, nužno zahtijeva izradu novih vrsta strojeva za recikliranje koji bi se bar donekle mogli nositi s ogromnom količinom odbačene kompjuterske opreme i otrovnim tvarima koje sadrži.
Ljudi u pravilu ne bacaju dijelove svoje kompjuterske opreme, ne stoga što brinu o okolišu, već zato što se nadaju kako će ih moći prodati i zaraditi. Stoga ih uskladištavaju ne znajući da je komjuterska oprema ispunjena otrovnim tvarima koje su opasne jednako kao i kante ispunjene bojom koje se ostavljaju po kutovima garaža.
Predviđa se kako će broj zastrjelih kompjutera 2004. godine dostići iznos od 315 milijuna komada, čime će se skladišni prostor bitno smanjiti.
Tih 315 milijuna kompjutera će sadržavati 2.4 milijuna tona olova, 400 tisuća tona kadmija, 240 tisuća tona kroma i 800 tona žive.
Kako su opasni za okoliš, predviđa se da će posao koji se bavi recikliranjem kompjuterskog otpada postati vrlo unosan, iako su takve tvrtke danas obradile samo 6 posto od ukupne informatičke opreme proizvedene od 1998. godine. To je izuzetno mali postotak u odnosu na 70 posto obrađene bijele tehnike iz istoga razdoblja.
Da briga o okolišu i zarada mogu ići zajedno dokazuje i IBM koji je najavio kako će ubrzo pustiti u prodaju kompjuter izrađen u cijelosti od recikliranog materijala, koji će koštati samo 2 155 USD.
