Od jučer se na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ne može zaviriti u imovinske kartice članova Vlade ili saborskih zastupnika.
Svaka poveznica vodi prema rješenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, a udruge civilnog društva traže smjenu njezina ravnatelja AnteRajkovače. S njim je razgovarao RTL-ov novinar IvanSkorin.
Za početak, kako je uopće došlo do te odluke?
Agencija je neovisno tijelo koje između ostalog postupa i po službenoj dužnosti. Podsjetio bi na činjenicu da je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa negdje sredinom siječnja objavilo nove verzije imovinskih kartica dužnosnika i na internetu. Negdje u to vrijeme je počeo pristizati i povećani broj upita, što anonimnih osoba, što iz same javnosti, pretpostavljamo da bi se moglo raditi o upitima dužnosnika.
Ubrzo nakon uvida u sadržaj objavljenih podataka, Agencija je uputila upit Povjerenstvu i to prvenstveno da obrazlože zbog čega su podaci objavljeni na Googlu. Na taj način su neki podaci koji su sporni u ovoj temi postali dostupni širokoj javnosti. Bilo je više upita i slijedom toga smo zatražili određena pojašnjenja od Povjerenstva. Moram priznati da je cijeli postupak protekao korektno. Dogovorili smo se oko pravnog sastanka na kojem bi razmotrili zajedno problem i mi kao Agencija smo izašli s našim stajalištima jer smo smatrali da je ipak došlo do povrede zakona u određenom dijelu, a Povjerenstvo je stajalo na svojoj poziciji što mi respektiramo i poštujemo. Naši upiti su u biti išli u smjeru utvrđivanja prekomjernog opsega objave određenih podataka koji spadaju u sferu privatnosti svake fizičke osobe pa tako i dužnosnika. To su podaci o bračnom statusu, broju djece, neto primanjima, dio podataka o kreditnim zaduženjima i sve je to po našem stajalištu nedvojbeno sfera privatnosti i ovakvim zadiranjem putem objave javno, sve su to podaci za koje mi držimo da je objavom učinjena povreda po Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je jučer da javni
dužnosnici nemaju jednaka prava kao i bilo koji drugi
građanin.
Zakon o zaštiti osobnih podataka ne razlikuje je li netko javni dužnosnik, zakon se odnosi na fizičke osobe što dužnosnici i jesu. Mi u našem rješenju ne sporimo odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Mi naglašavamo potrebu da se svaka odredba i odluka uskladi s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka. Zbog toga postojimo i mi smo dužni stati na poziciju obrane privatnosti pa između ostalog i dužnosnika i svojim rješenjem smo to učinili.
Smatrate li da je pravo na privatnost dužnosnika iznad prava kojom se uređuje objava imovinske kartice?
I jedno i drugo pravo su u određenom odnosu, treba uvijek voditi računa da se nađe odgovarajuća mjera između dvaju prava. Mi nigdje u rješenju ne naglašavamo bilo kakvu uskratu po pitanju prava da javnost zna određeni dio podataka i da dužnosnici podliježu upravo tom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i da, većina podataka u tim karticama je u skladu sa zakonom. Mi smo utvrdili da se radi o javnom objavljivanju prekomjernog opsega podataka i utvrdili smo da prije objave nisu poduzete odgovarajuće tehničke mjere zaštite u smislu odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Ali taj Zakon o zaštiti osobnih podatka postoji već
godinama. Zašto sad, jeste li podlegli pritisku dužnosnika koji
su Vas zvali?
Ne radi se o nikakvom podlijeganju, Agencija je radila samo svoj posao.
Ali dobili ste upite od nekih dužnosnika?
Dobili smo većinom anonimne upite iz široke javnosti, pretpostavljamo da je dio i dužnosnika. To nije primarno. U ovom trenutku je došlo do objave novih imovinskih kartica, iako i iz starih su ostali ti podaci dostupni na internetu. Mi stojimo pri tom stajalištu da se radi o prekomjernosti u određenom dijelu. Posebno, potpuno je nejasno zašto Povjerenstvo prikuplja podatke, da li je dužnosnik u nekoj bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.
Dobro, pustimo bračne odnose. Što ako je netko u
nadzornom odboru, primjerice državne banke, a istovremeno ima
kredit u toj banci? Smatrate li da su takvi podaci za objaviti
ili ne objaviti?
Takvi podaci su primarno podaci koji služe svojoj svrsi, a to je sprječavanje sukoba interesa i za to je nadležno Povjerenstvo.
Ali smatrate li Vi da takvo nešto treba objaviti?
Držimo da podatke o neto primanjima u bilo kojem svojstvu treba uskratiti od javne objave u dijelu koji se tiče prethodnih zaposlenja. Što se tiče neto primanja dužnosnika od trenutka stupanja na dužnost, apsolutno tu ne smatramo sporno objavu primanja.
Kredite?
Kredite da u smislu iznosa i vrijednosti.
Ali u kojoj banci?
Diskutabilno je, zbog toga smo i rekli da je to prekomjerno. Dovoljno je za stanovište toga imati podatak da dužnosnik ima kredit i u kojem iznosu, to je naknadno usporedivo da li je došlo do promjena. Držimo i s druge strane i da podatak o instituciji ili banci koja je dala detalje o rokovima o otplati nisu bitni za svrhu koja se želi postići, za svrhu koja je bitna, sprječavanje sukoba interesa.
Uzmimo još jedan primjer. Netko je imao primanja neto 12 tisuća kuna i ima kredit od 16 tisuća kuna. Smatrate li da su rate kredita nešto što se treba objaviti, pogotovo kod javnih dužnosnika koji imaju te ogromne rate kredita naspram njihovih manjih primanja?
Smatramo da ne treba toliko detaljno objaviti podatke i u tome je bit našeg stajališta - da se radi o prekomjernosti. Povjerenstvo ionako raspolaže svim tim podacima za svakog dužnosnika poimenično i u svakom trenutku može analizom podataka iz imovinskih kartica donositi svoje odluke za koje je nadležno.
Ali onda taj podatak nije dostupan javnosti, a to ključno
oruđe protiv korupcije svih ovih godina, kao što je i gospođa
Orešković jučer rekla, sad je uskraćeno
građanima?
A izjave, vidjeli smo ih jučer, bilo ih je mnogo, a posebno tipa da uklanjanje tih podataka iz imovinskih kartica dužnosnika gube svoj smisao. Mislim da se iz toga da zaključiti da Agencija opstruira borbu protiv korupcije što je potpuna neistina. Nismo očekivali takve reakcije, očekivali smo da će ih biti, ali ne ovoliko.
Niste mi odgovorili na pitanje. Rekli ste da je neistina. Smatrate li Vi osobno da je to bilo jedno od glavnih oruđa za borbu protiv korupcije?
Ne vidim smisao zašto bi to bilo jedno od glavnih, postoji x oruđa.
Pa upravo zbog tih razloga, primjerice veća rata kredita od primanja.
To jest nelogično i u svakoj takvoj situaciji to treba propitati, ali to ne spada u nadležnost Agencije, Agencija se ograničava na zaštitu osobnih podataka i privatnosti.
Bilo je prozivki prema Vama, traži se Vaša ostavka, hoćete li podnijeti ostavku?
Ne vidim razloga zašto bi podnosio ostavku zbog činjenice da predstavljam tijelo koje je radilo svoj posao po zakonu. Da li ću dobiti ostavku, to ne ne znam, ni ne razmišljam o tome. Mogu reći da se osobno sa svim zaposlenicima Agencije trudima da odradimo posao korektno.
Jučer dok su još bile dostupne imovinske kartice bila je vidljiva i Vaša imovinska kartica. Možete nam sada objasniti u kojem stanu živite, čiji je to stan i koliko ga mjesečno plaćate?
I ja sam primijetio da su objavljeni određeni podaci o meni osobno, nije to tajna. Nemam stan u vlasništvu, sad je prošlo više od 20 godina od kako sam dobio od MUP-a stan u kojem živim temeljem ugovora o najmu i sve je provjerljivo, stekao sam pravo o najmu i nakon odlaska iz ministarstva umirovljenjem nije se ništa u tom smislu promjenilo.
Koliko plaćate taj stan?
Čini mi se da ministarstvo dostavlja mjesečne uplatnice na iznos
od 303 kune.
Imate li kredite?
Imam nešto, nenamjenski gotovinski u iznosu od 3 tisuće kuna mjesečno. Ne želim ništa prikriti.
Jesu li i ti Vaši osobni podaci bili razlog da se ne objave imovinske kartice?
Ne, ni u kom slučaju. Ja sam ih dao u dobroj vjeri i oni su takvi kakvi jesu. Skroman sam čovjek, porodični.
Ovaj nenamjenski kredit, to ste digli za nešto konkretno, adaptaciju?
Imam živu majku, obiteljsku kuću u kojoj živimo, nije u Hrvatskoj.
Koji je to iznos novca?
200-tinjak tisuća kuna.
Vratimo se na odluku koja je dovela do jučerašnjih
događanja. Budući da ste se pozvali u startu na te upite od
dužnosnika, možete li nam pokazati neke od njih?
Nismo ih specificirali, bila je to masa upita.
Kako da Vam vjerujemo kad nam ih ne želite pokazati?
Kako ću Vam pokazati?
Pa rekli ste da ste dobili puno upita?
Agencija je dobila puno upita. Ne mogu Vam pokazati, nemam te mogućnosti, nemam jednostavno kako. Bilo je tu telefonskih upita i anonimnih mailova, to su detalji koje ne mogu detaljno razložiti.
Kažete da niste podlegli pritisku tih
upita?
Ne. Ne. Apsolutno ne. To se pomalo nespretno interpretira, veže
se sa politikom.
Pa da, pogotovo u predizbornoj godini. Zar nije logično zaključiti da se veže sa politikom?
Dobro to je logično za zaključiti, ali ja Vas uvjeravam da Agencija nema nikakvog razloga za takvo nešto ni u primislima.
Hoćete li sad zbog ovog pritiska i sa strane vladajuće koalicije i sa strane oporbe i Transparency internationala odustati od svog zahtjeva da se maknu imovinske kartice?
Agencija nije donijela rješenje da se maknu kartice, to je učinilo Povjernstvo autohotno. Mi smo naložili uklanjanje dijela podataka iz tih izvješća.
Naložili ste?
Da.
Ali to je kao da ste rekli da ih maknu jer oni ne mogu odjednom probrati tisuće i tisuće kartica odjednom, zar ne?
To su stvari tehničkih rješenja. Mi ne ulazimo u dubioze kako će Povjerenstvo to učiniti.
Ali to je u konačnici rezultiralo da Povjerenstvo mora maknuti sve.
To su obrazloženja jednostrana, koliko je meni poznato. Tehnička rješenja su moguća. Informatičari mogu to u kratkom roku. Primjeren rok je za to negdje 8 dana.
Za tisuće kartica?
Ne kartica, nego samo dijela podataka. Ali mi u određenim situacijama možemo dati i prolongaciju.
Možete li nam reći primjere nekih od zemalja iz Unije? Koje zemlje ne objavljuju imovinske kartice svojih dužnosnika?
Ma ne radi se o tome, mahom svi objavljuju. No, ne objavljuju ovaj opseg podataka.
Koje, recite nam neke?
Različite.
Neki primjeri?
Niti jedna zemlja ne objavljuje ovaj fond podataka u Uniji.
Znači tvrdite da Njemačka i Slovačka ne objavljuju kredite dužnosnika?
Ne objavljuju. Ne kredite, nego detaljne podatke, rate, kao mi.
To ste sigurni?
Pa koliko sam informiran, prilično sam siguran.
Vratimo se na to pitanje. Koji dio Vam je najviše zasmetao oko objave kredita dužnosnika i primanja?
Nisu samo krediti, nego i neto primanja dužnosnika prije stupanja na dužnost i kreditne obveze prije stupanja na dužnost. Nama je sporna samo javna objava.
Zašto je sporno u kojoj banci je neki javni dužnosnik digao kredit?
Mi govorimo o podacima prije stupanja na dužnost.
Još uvijek ga otplaćuje?
Da, ali to su podaci od prije stupanja i ide se prema tome da se zaštiti ta sfera privatnosti.
Jedan od ključnih predmeta Povjerenstva je bio i slučaj pomoćnika ministra financija, u kojoj je banci on dobio kredit za svoju tvrtku. Taj slučaj su pokrenuli mediji zato jer su imali dostupne te informacije. Vidite li da je tu bilo opravdano objavljivanje tih podataka?
Sukladno našem rješenju nije bilo opravdano javno objavljivanje.
Iako je taj slučaj rezultirao time da je Povjerenstvo utvrdilo da je prekršio zakon?
To je stvar Povjerenstva koje je utvrdilo povredu iz svoje nadležnosti.
Jeste li član neke stranke?
Ja? Ma ni slučajno!
