Osim krize na tržištu energenata i divljanja cijena hrane, zbog rata u Ukrajini svijetu prijeti još jedna nestašica – ambalaže za pakiranje. S obzirom na to da se pšenica, osim u prehrani, koristi i u proizvodnji papira, uskoro bi se mogli suočiti s potencijalnom krizom u toj industriji.
Za izradu kartona koristi se škrob, bilo da dolazi iz pšenice, krumpira ili nečeg trećeg, a njegova cijena već je drastično porasla od početka godine. Koristi se za spajanje tri sloja valovitog kartona što ga čini tvrđim.
Ako se svijet odrekne papirnate ambalaže, u korist potrebnije hrane, to bi moglo stvoriti novi veliki udarac za okoliš – povratak jednokratnoj plastici.
"Naravno da smo zabrinuti. Sljedeće godine moglo bi doći do nestašice kartona koji se koristi za izradu kutija u lancima opskrbe hranom i pićem. Za velike tvrtke poput naše, koje već imaju sklopljene poslovne ugovore, to bi definitivno mogao biti velik problem", rekao je Alex Manisty iz DS Smitha, korporacije koja se bavi izradom ambalaže za pakiranje, za The Telegraph.
Spas kojem se nada ova industrija bilo bi micanje carina na jeftino žito iz Amerike, što najviše znači manjim korporacijama koje su prve na udaru krize sa škrobom. Velike tvrtke, poput DS Smitha imaju sklopljene ugovore za nabavu škroba, što će ih spasiti na neko vrijeme, no ne zauvijek.
A globalne cijene škroba prošlog su tjedna dosegle novu granicu, najviše zbog rasta cijena biljnog ulja i žitarica kao posljedica rata u Ukrajini. Ta je državna inače poznata kao žitnica Europe, u svijetu je peti najveći izvoznik, a zajedno s Rusijom čini gotovo četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje pšenice.
Osin iz hrane, škrob se za proizvodnju papira može dobivati i na sintetski način, no takva je sirovina mnogo skuplja, zbog čega i ne predstavlja adekvatno rješenje. Iako se predviđa da će se nestašica škroba najviše osjetiti u 2023. godini, već je sada pokrenula višemjesečni štrajk radnika u UPM-ovim tvornicama celuloze i papira u Finskoj, koji se krajem ožujka produžio za još dva tjedna.
