Kada je Rusija prošlog mjeseca započela invaziju na Ukrajinu, vijest je pogodila ljude u različitim dijelovima svijeta, pa i 27-godišnjeg Nigerijca Ottaha Abrahama. Za BBC je ispričao da je odmah želio na bojišnicu.
Od prve crte bojišnice bio je udaljen čak 8.700 kilometara, u malom stanu u glavnom gradu Nigerije, Lagosu.
Ovaj diplomirani filozof jedan je od nekoliko stotina Afrikanaca, iz zemalja poput Nigerije, Kenije, Senegala, Južne Afrike i Alžira, koji kažu da su spremni uzeti oružje u tuke i krenuti u bitku protiv Rusije. No na to su potaknuti i dijelom kako bi izbjegli manjak perspektive s kojim se suočavaju mnogi mladići kod kuće.
"Znamo da je to rat, nije dječja igra. Ali biti vojnik u Ukrajini bilo bi bolje nego biti ovdje. Vjerojatno će mi biti dopušteno da ostanem ako rat završi, plus bit ću heroj i boriti se protiv nepobitnog neprijatelja", rekao je za BBC.
Kereti Usoroh, Nigerijac koji živi u glavnom gradu Abuji, rekao je za BBC da njegovi motivi za volontiranjem u ratu nemaju nikakve veze s financijskom dobiti ili mogućnošću državljanstva.
"Već živim udobnim životom. Da sam htio ići u Europu, učinio bih to kroz obrazovanje, a ne rat. Ovdje se radi o premlaćivanju nasilnika - nepravda za jednog je nepravda za sve", rekao je 29-godišnji odvjetnik.
Najviše je Amerikanaca i Britanaca, a ima i Hrvata
Sličnog je mišljenja otprilike 20 tisuća dobrovoljaca diljem svijeta koji su se prijavili za ratovanje u Ukrajini nakon što je ukrajinski predsjednik Volodmir Zelenski globalno pozvao strane borce da "dođu i stanu rame uz rame s Ukrajincima".
Ukrajinska je vlada privremeno ukinula zahtjeve za vize i ponudila opremu i plaću onima s valjanom putovnicom i vojnom obukom. Iako nema službene potvrde da će stranim borcima biti dopušten boravak u zemlji nakon rata, mnogi su već prevalili dalek put do Ukrajine.
Prema podacima ukrajinske vlade, najviše stranih volontera stiglo je iz Amerike, njih 31 posto, a slijedi Britanija s 18 posto udjela u ukrajinskoj legiji stranaca. Na trećem i četvrtom mjestu su Nijemci i Kanađani, a u Ukrajini se bori i 2,8 posto Indijaca. Među drugim nacionalnostima čiji pripadnici sudjeluju u ratu navedeni su na prvom mjestu Hrvati, zatim Izraelci, Latvijci, Danci, Nizozemci i Poljaci. U Ukrajini se trenutno bori i bišvi gruzijski ministar obrane, Irakliy Okruashvili.
'Regrutacija ilegalna i kažnjiva'
No, vlade baš i nisu sretne što njihovi državljani kreću ratovati u stranu zemlju. Zapadni su čelnici već upozorile svoje građane da se ne odazovu pozivu Zelenskog, a afrički su otišli korak dalje. Ukrajinsko veleposlanstvo u Nigeriji - kao i ostala u Africi – moralo je izdati službeno upozorenje s obzirom na to da vlade kontinenta ne odobravaju odlazak svojih državljana u tuđi rat.
"Nigerija obeshrabruje korištenje plaćenika bilo gdje u svijetu i neće tolerirati novačenje", napisalo je nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
Bohdan Soltys, službenik ukrajinskog veleposlanstva u Nigeriji, rekao je da ne plaćaju Afrikancima da se bore - i da će ljudi morati plaćati svoje letove kako bi stigli do Europe.
"Postoji tanka granica između stranih dobrovoljaca i plaćenika", rekao je za BBC, te pojasnio da je dobio naredbu da odvrati sve volontere koji dođu u ambasadu.
Senegal je također upozorio svoje građane da ne idu u Ukrajinu, a tamošnji je ambasador morao obrisati objavu na Facebooku kojom se Senegalci pozivaju u Ukrajinu, a regrutaciju je prozvao "ilegalnom i kažnjivom zakonom". Sličnu je odredbu ambasadi poslalo i alžirsko ministarstvo.
"Moja zemlja kaže da mi nije dopušteno ići. Pokušao sam pisati ministarstvu vanjskih poslova. Nisu mi odgovorili, ali pokušat ću ponovo", rekao je 28-godišnji Alžirac Belhadj Hani Amir za BBC.
Nikad lakše prijave, no ne i Afrikancima
Veleposlanica Ukrajine u Južnoj Africi, Mozambiku i Bocvani Liubova Abravitova rekla je za BBC da su se stotine ljudi iz cijele južne Afrike dobrovoljno prijavile za borbu ili humanitarni rad - ali nije mogla reagirati na njihove zahtjeve jer je čekala upute od njihove vlade. Južna Afrika ima strogi zakon protiv plaćenika.
S druge strane, Putin je već najavio dolazak 16 tisuća dobrovoljaca s Bliskog istoka koji bi se trebali pridružiti ruskoj invaziji, a neformalno su prozvani i 'Putinovi Sirijci'.
Ukrajina nije prva europska zemlja koja regrutira strance u svoju vojsku. Francuska, na primjer, ima posebnu legiju za strane državljane od 19. stoljeća, dok Ujedinjeno Kraljevstvo dopušta ljudima iz Commonwealtha, odnosno bivših britanskih kolonija, da služe u njezinim oružanim snagama.
U međuvremenu, mnogi Arikanci, od kojih je najviše studenata, nalaze se 'zarobljeni' u ratnoj zoni s milijunima ukrajinskih civila i nemogu pobjeći iz zemlje. Osim toga, kod pokušaja njihove evakucije iz zemlje uposljednjih 20 dana bile su česte optužbe za rasizam prilikom evakuacije, gdje su mnogi navodili da ih nisu puštali u evakuacijske autobuse ili vlakove zbog boje kože te da su imali problema s prelaskom granice.
Ukrajinske vlasti inzistiraju da će podnositelji zahtjeva morati proći postupak provjere, koji uključuje dokaz o nekažnjavanju. Međutim, bilo je izvješća da su deseci stranaca prešli u Ukrajinu bez poštivanja službene procedure.
Službena stranica Ukrajine za regrutiranje "međunarodne legije" stranaca pruža kontakt podatke lokalnih veleposlanstava diljem svijeta. No, od sada ipak više ne uključuju misije u afričkim zemljama. Predstavnik koji radi za web stranicu potvrdio je da su neke afričke zemlje uklonjene zbog "regulatornih ograničenja".
Ukrajina u legiju stranaca prima sve koji imaju bilo kakvo vojno iskustvo, znaju rukovati oružjem, snalaze se u vojnim i stresnim situacijama i imaju snažnu želju braniti mir u svijetu. A osim stranaca, u zemlju se vratilo i više od 60 tisuća Ukrajinaca iz dijaspore, sudeći prema izjavama ukrajinskog ministra obrane Olekseja Reznikova.
