Borba Kijeva za zapadne borbene tenkove bila je samo početak. S američkim Abramsima i njemačkim Leopardima koji su, nakon mjeseci žustre rasprave zapadnih saveznika, napokon krenuli na put prema prvim linijama fronte, ukrajinski vojni planeri svoju pažnju sada usmjeravaju na novi cilj - moderne borbene zrakoplove.
Razgovori koje je Politico vodio s brojnim zapadnim vojnim dužnosnicima i diplomatima potvrđuju da je debata o opskrbi Ukrajine borbenim avionima već u tijeku, a potiču je ukrajinski dužnosnici uz snažnu potporu baltičkih zemalja. "Idući prirodni korak bili bi borbeni avionu", rekao je za Politico jedan diplomat sa sjevera Europe.
Koliko se može pretpostaviti, rasprava o slanju borbenih aviona Kijevu bit će još žešća od one koja se vodila oko tenkova. Istovremeno, sve više europskih dužnosnika i diplomata tu ideju više ne smatraju nepoželjnom, no strah od eskalacije rata i dalje je prisutan.
Crvena linija
Washington je navodno Kijevu poručio da na zrakoplovima povlači crvenu liniju, ali neki diplomati to ne smatraju nepremostivim problemom. "Imali smo crvenu liniju kod HIMARS-a, pa smo je pomaknuli. Onda su tu bili tenkovi pa je i ta linija pomaknuta", kaže jedan dužnosnik.
Drugi visokopozicionirani dužnosnik neimenovane europske sile kaže kako je opskrba borbenim zrakoplovima danas nezamisliva, ali dodaje i kako bi se rasprava o njima mogla pokrenuti kroz nekoliko tjedana. Ministri obrane ukrajinskih saveznika trebali bi sljedeći mjesec održati novi summit u američkoj vojnoj bazi Ramstein, u jugozapadnoj Njemačkoj, gdje se očekuje da će zrakoplovna podrška Kijevu biti ključni fokus.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je nizozemskom parlamentu prošlog tjedna da će njegov kabinet razmotriti opskrbu borbenih zrakoplova F-16, ako ih Kijev zatraži. "Mi smo otvorenog uma, nema tabua", rekao je.
To je uslijedilo nakon komentara slovačkog ministra vanjskih poslova Rastislava Káčera prošlog mjeseca, koji je za Interfax-Ukrajina rekao da je njegova vlada spremna Kijevu predati lovce MiG-29 iz sovjetske ere, te da je razgovarao s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako to učiniti.
S druge strane, njemački kancelar Olaf Scholz isključio je u srijedu mogućnost isporuke borbenih zrakoplova, navodeći potrebu da se spriječi daljnja vojna eskalacija. "To je jasno stavljeno do znanja u ranoj fazi rata, čak i od strane američkog predsjednika", poručio je Scholz.
Neki dužnosnici vjeruju da će rasprava sljedećeg mjeseca u Ramsteinu stoga biti više usmjerena na izradu plana za nepredviđene situacije, u slučaju da borbeni avioni budu hitno potrebni u nekom budućem trenutku.
Još tri do pet godina rata
Ukrajinski europski saveznici predviđaju sukob koji bi mogao potrajati još tri do pet godina, možda čak i dulje, a postoji zabrinutost da se Zapad približava granici onoga što se može pružiti bez pokretanja ekstremnog odgovora Moskve. Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s neslužbenom politikom da se Ukrajini ne isporučuju sveobuhvatni paketi oružja iz straha da bi takvi potezi izazvali snažan odgovor Rusije. Razmišljalo se da Zapad svoju podršku treba pružati postupno, procjenjujući ruske odgovore na svakom koraku.
"Mnoge zemlje na Zapadu misle da bi, kada bismo Ukrajini isporučili sav hardver koji su tražili u prvoj fazi rata, došlo do snažne ruske reakcije, uključujući nuklearnu. Ovo možete nazvati procesom Putinova privikavanja", rekao je jedan diplomat.
Strategija je bila spor, ali stabilan uzlazni trend u podršci Ukrajini, od protutenkovskih Javelina i prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava kao što su Stingeri, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i raketa zemlja-zrak Patriot, tenkova i oklopnih vozila. Isporuka zrakoplova stoga je "samo pitanje vremena", predviđa isti diplomat.
Europski diplomati slažu se da će Zapad prvo htjeti iscrpiti sve druge opcije za zračnu potporu, uključujući više jurišnih bespilotnih letjelica te eventualno raketa dugog dometa. Washington je također nedavno odobrio isporuku nevođenih raketa Zuni iz doba Hladnog rata koje bi ukrajinska vojska mogla lansirati iz svojih MiG-ova iz sovjetske ere.
Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Režnikova, rekao je da je prioritet Kijeva nakon tenkova osigurati mlazne zrakoplove i da "izgovori" njihovih saveznika nisu nepremostivi. Uvjeren je da je Zapad sada svjestan potrebe pažljivog, ali dosljednog povećanja sofisticiranosti svojih vojnih donacija.
Logistički pothvat
Rekao je da su ukrajinske zračne snage bacile oko na američke zrakoplove F-16 i F-15, ali su otvorene i za druge. Većina F-15 i F-16 u vlasništvu SAD-a raspoređena je u drugim regijama, uključujući Indo-Pacifik. "Postoji gotovo 50 zemalja koje trenutno koriste F-15", rekao je Sak. "Ne vjerujem ni na trenutak da Ukrajina ne zaslužuje borbene zrakoplove".
Međutim, slanje zrakoplova bio bi ozbiljan logistički pothvat za ukrajinske saveznike. Naime, F-15 i F-16 zahtijevaju dugačke piste visoke kvalitete, što Ukrajini nedostaje. Stručnjaci kažu da bi Rusiji bilo lako uočiti svaki pokušaj izgradnje operativnih baza i napasti ih.
Američki lovci F-18 ili Gripeni švedske proizvodnje bili bi prikladniji, rekao je Justin Bronk, viši znanstveni suradnik za zračne snage u britanskom think tanku RUSI, budući da mogu uzlijetati s kraćih pista i njihovo održavanje nije toliko zahtjevno. Švedski ministar obrane Pal Jonson poručio je da Švedska nema u planu slati Gripene u Ukrajinu.
Drugi borbeni zrakoplovi, poput Rafala francuske proizvodnje, mogu zahtijevati značajan broj zapadnih civila na terenu u Ukrajini kako bi popravljali zrakoplove i pripremali ih za letove. Ti bi ljudi automatski postali mete ruskih napada.
No, upitan bi li doniranje zrakoplova predstavljalo eskalaciju, dužnosnik francuske vlade istaknuo je da je Ukrajina već primila "super nasilno" oružje od Zapada, poput Caesar canona. "Sve što šaljemo u Ukrajinu mora biti u obrambene svrhe - ali kada je oprema isporučena, ona je u njihovim rukama", rekao je dužnosnik.