Predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić, jedan od dužnosnika proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta sastao se 20. veljače s ruskim obavještajcima Vanjske obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu "Central lounge bar", što je operativno dokumentirano i proslijeđeno vrhu ANB – kazali su Pobjedi izvori iz Agencije za nacionalnu sigurnost, koji nastoje zaštititi interese Crne Gore, piše portal Analitika.
Operativci ANB su imali informaciju o susretu, pa su u cilju dodatnog dokumentiranja kontakta, "skinuli" video zapise s nadzornih kamera iz centra Danilovgrada.
"Operativci Agencije za nacionalnu sigurnost već duže vrijeme imaju informacije o Antipinu i Parišovu, o njihovim kontaktima, kretanjima, sastancima, o čemu je podrobno upoznat direktor službe Dejan Vukšić", ističu sagovornici Pobjede.
Prema riječima izvora, ruski obavještajci su pod nadzorom već nekoliko godina, zbog sumnje da su neprijateljski nastrojeni prema državi i predstavljaju prijetnju po crnogorsku euroatlantsku orijentaciju, pa je tako u fokus interesa došao i potpredsjednik parlamenta Bulajić kojeg su Rusi kontaktirali.
S obzirom na to da je ruski dvojac duže vrijeme pod posebnom opservacijom, Agencija ima mnoštvo dokaza o djelovanju ovih operativaca.
Otkazivanje podrške
Nakon što je Građanski pokret Ura, čiji je lider Dritan Abazović, otkazao podršku proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini formiranoj poslije izbora u kolovozu 2020. godine upravo njihovim glasovima, Crna Gora je u dubokoj političkoj krizi.
Ura je predvodila listu "Crno na bijelo" čiji lideri su 17. siječnja priopćili da Vlada više nema njihovu podršku i za izlazak iz krize predložili formiranje manjinske vlade za koju su tražili podršku DF-a i Demokratske partije socijalista, ali uz uvjet da kadrovi te dvije političke organizacije ne participiraju u toj vladi.
DF je kategorično odbio ponudu, a vlada Zdravka Krivokapića srušena je, na inicijativu koalicije "Crno na bijelo" 4. veljače, glasovima DPS-a i ostatka opozicije.
Tri dana kasnije, funkcije je razriješen i predsjednik parlamenta lider Demokrata Aleksa Bečić, a predsjedavanje Skupštinom preuzeo je potpredsjendik Strahinja Bulajić.
Iako je početno tvrdio da neće opstruirati rad parlamenta, juče je priopćio da neće zakazati sjednicu Skupštine za 3. ožujak kako su tražili predstavnici opozicije i koalicije "Crno na bijelo".
Kako je kazao, traži da se ranija parlamentarna većina dogovori, a u slučaju da dogovor izostane, spreman je zakazati sjednicu koja će biti "rezultat demokratskog dogovora o datumu održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora" i izboru tehničke vlade koja bi pripremila te izbore.
Da Bulajić neće zakazati sjednicu Skupštine na kojoj bi se birao novi šef parlamenta 23. veljače poručio je jedan od lidera DF-a Andrija Mandić. Isto je ponovio u četvrtak na Zlatici tijekom devedesetominutne blokade prometnica koje je organizirao Demokratski front.
Na konferenciji za novinare Mandić je kazao da su imali sastanak s Bulajićem i da će on poštovati sve što odluči DF.
Lideri te političke grupacije Andrija Mandić i Milan Knežević nepravomoćno su osuđeni za sudjelovanje u pokušaju terorizma na dan izbora u Crnoj Gori u listopadu 2016. Pokušaj nasilnog svrgavanja s vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kako je utvrđeno dokaznom građom sprovedenom tijekom suđenja, organizirale su ruske tajne službe.
Nakon što su na izborima u kolovozu 2020. godine prosrpske i proruske političke snage, zahvaljujući podršci Građanskog pokreta Ura, stvorile parlamentarnu većinu i formirali novu vlast u zemlji, ruski plan počeo je da se sprovodi u djelo.
Agencija za nacionalnu sigurnost, o čemu je Pobjeda u više navrata pisala, za svega nekoliko mjeseci gotovo da je predana u ruke srpskim i ruskim obavještajcima. Direktor Agencije Dejan Vukšić, nekadašnji odvjetnik, kadar je DF-a i Crkve Srbije i sve podatke, servilno dijeli sa srpskom BIA-om i ruskim obavještajcima kojima je omogućio da nesmetano razvijaju svoju mrežu u Crnoj Gori.
Sastanak Malofejevim
Demokratski front je od formiranja bio anti-NATO orjentisan i vlastitu politiku su izgrađivali na programu bliskih odnosa i interesnog povezivanja sa Srbijom i Rusijom. Bili su česti i rado viđeni gosti i u Beogradu i u Moskvi.
Pobjeda je 2017. pisala kako je potpredsjednik Nove srpske demokratije Strahinja Bulajić prisustvovao 10. i 11. septembra 2014. međunarodnom skupu u Moskvi, posvećenom „tradicionalnim porodičnim vrijednostima“, čiji je domaćin bio ruski milijarder Konstantin Malofejev, što je pokazalo istraživanje britanskog istraživačkog centra Belinket (Bellingcat) i ruskog magazina The Insider.
Pobjeda je tada kontaktirala Bulajića, a on je rekao „da se sjeća skupa“, ali da „Malofejev nije bio domaćin i da ga nikad u životu nije vidio“.
Malofejev je tajkun blizak predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, za kojeg je, kako smo objavili, šira javnost u Crnoj Gori prvi put čula u aprilu 2015. godine kada je finansirao i organizovao donošenje ,,blagodetnog ognja“ ispred Cetinjskog manastira.
U dijelu istraživanja, čiji je autor Hristo Grozev, a koji se odnosi na veze ruskog tajkuna Malofejeva sa Crnom Gorom, ističe se da je Bulajić nekoliko mjeseci nakon skupa u Moskvi postao član Predsjedništva Demokratskog fronta.
U istraživanju britanskog istraživačkog centra tada su istakli i činjenicu kako su lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević gostovali su 2016. godine u udarnom terminu na Malofejevoj TV Carigrad, te da je Mandić u intervjuu iz februara 2016. godine za TV Carigrad predvidio stalne ulične proteste i nasilne sukobe ukoliko ne bude organizovan referendum o NATO-u.
Mandić je, kako se ističe u istraživanju, rekao i da mu je predsjednik državne Dume Rusije Sergej Nariškin na sastanku obećao da proruske političke snage u Crnoj Gori „mogu da računaju na rusku podršku“.
Malofejev, koji se zalaže za ponovno uspostavljanje ruske imperije, kako smo tada pisali, htio je da kupi jednu televiziju u Crnoj Gori, vjerovatno, kako bi proširili ruski uticaj i propagirali politiku Moskve.
No, ruski tajkun je samo jedan u nizu igrača Vladimira Putina koji je svoje biznis i političke interese vezao za Zapadni Balkan, prenstveno za Srbiju i Crnu Goru. Uz pomoć brojnih biznismena, Rusija je stvorila mrežu političkog, ali i medijskog uticaja u ovom regionu i nema sumnje da će te poluge koristiti u svakoj prilici.
Naravno, posebno u sadašnjoj Crnoj Gori koja prolazi veliku političku krizu, sa Vladom u tehničkom mandatu, bez predsjednika Skupštine i uz planski razoreni bezbjednosni sektor...
Ruska špijunska ofanziva na Zapadnom Balkanu
Ruski agenti godinama "pokrivaju" Zapadni Balkan, a u fokusu su im Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok im je Srbija tradicionalno odan partner.
Operativci ruskih službi pod kontrolom drže entitet BiH Republiku Srpsku i maksimalno pomažu separatističku politiku Milorada Dodika.
Mrežu u Crnoj Gori su odavno instalirali, ali su je rapidno razvili nakon izbora 2020. godine kada su vlast u toj zemlji preuzele proruske i prosrpske partije.
Informacijama iz više sigurnosnih službi i stranih ambasada ukazuju da bi Moskvi, u jeku agresije na Ukrajinu i teške osude međunarodne zajednice, značajno bilo da dođe do destabilizacije prilika na ionako turbulentnom Zapadnom Balkanu.
U tom smislu BiH i Crne Gore su idalene mete za političko usijanje u regiji, ali djelovanje ruskih službi preko proruskih i prosrpskih političkih snaga koje u tim zemljama, uz podršku Srbije, imaju snažno uporište, piše portal Analitika.
