Ukrajinska dugo očekivana proljetna protuofenziva sada je u svom desetom tjednu, s ograničenim dokazima o bilo kakvom značajnom proboju moćne ruske obrane, piše vojni analitičar Sean Bell za Sky News.
Predsjednik Volodimir Zelenskij i dalje je usredotočen na svoj cilj oslobađanja cijelog ukrajinskog teritorija, ali ako ukrajinska vojska ne uspije dobiti zamah u nadolazećim tjednima, postavlja se pitanje što dalje.
U rujnu prošle godine, ukrajinske snage pokrenule su iznenadnu protuofenzivu na sjeveroistoku Ukrajine i oslobodile 12.000 četvornih kilometara teritorija u nekoliko dana. Zelenskij je tvrdio da bi mogao ponoviti tu inicijativu u većem opsegu uz potporu Zapada - sve što mu je potrebno bilo je oružje da obavi posao.
Zapad je odgovorio davanjem vojne artiljerije, uključujući borbene tenkove, raketne sustave i streljivo. Međutim, za sve ovo trebalo je vremena za opskrbu i provedbu potrebne obuke - vrijeme koje je Rusija iskoristila za izgradnju opsežnih slojevitih obrambenih sustava.
Mjerilo uspjeha je vraćeni teritorij
Ukrajina je započela svoju proljetnu ofenzivu početkom lipnja, ali unatoč nekim žestokim borbama, ruske utvrde i dalje se čine uglavnom netaknute. Iako je brojke o gubicima uvijek teško provjeriti, očito je da se ova posljednja faza bitke pokazala vrlo iscrpljujućom, te bi se očekivalo da će ukrajinska ofenziva pretrpjeti znatno veće gubitke, do tri puta više, od neprijatelja.
Streljivo i oružje se troše ogromnom brzinom i ne postoji jednostavan način da se brzo popune zalihe. I, bez obzira na različita priopćenja za tisak koja naglašavaju napade bespilotnim letjelicama na Moskvu, brodove Crnomorske flote, odlagališta streljiva i oslobođena mala naselja, ovo su sporedna pojava glavnog događaja.
Mjerila uspjeha za Ukrajinu nisu ispaljene granate, uništeni tenkovi ili neprijateljski gubici - to je jednostavno cijena sukoba, a ne cilj. Za predsjednika Zelenskog metrika uspjeha je jednostavna - to je oslobođeni teritorij. Što je ključno, kad bi Ukrajina uspjela potisnuti ruske snage natrag na Krimski poluotok, Zelenskij je izjavio da bi to moglo stvoriti priliku za pregovore.
No, unatoč mjesecima sve većeg broja žrtava, napredak je vrlo spor. Izvještaji sugeriraju da je Ukrajina počela raspoređivati svoju glavnu pričuvu kako bi pomogla borbi na prvoj crti. Iza kulisa, zapadni čelnici počinju razmatrati opcije. Šef stožera glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenburga sugerirao je u nedavnom intervjuu da bi Ukrajina možda trebala ustupiti teritorij kako bi pronašla trajni mir.
Hoće li se službeni stav promijeniti?
Čini se da je službeni stav da je Zapad spreman podržati predsjednika Zelenskog "što god je potrebno". Ali zalihe oružja se smanjuju, a preostale su ograničene rezerve za nastavak potpore Ukrajini, posebno s obzirom na sukobljene domaće prioritete.
Gledajući unazad, Ukrajina vjerojatno nije mogla osigurati bolju razinu vojne, financijske i gospodarske potpore za ovu protuofenzivu.
Ako to ne bude dovoljno, što će? Unatoč javnom prikazu jedinstva NATO-a i Zapada u podršci Ukrajini, iza kulisa raste zabrinutost oko toga kako ovaj sukob privesti kraju.
Ako ukrajinska vojska pokaže da ima potencijal ostvariti ambiciju Zelenskog da oslobodi okupiranu Ukrajinu, to će vjerojatno potaknuti predanost Zapada na duži rok. Međutim, ako Ukrajina ne uspije dobiti zamah i nastavi trpjeti ogromne žrtve, njezini bi se saveznici mogli osjećati obveznima istražiti mogućnosti.
"Takve rasprave neće biti lake - Ukrajinci jedini razumiju žrtve, poteškoće i razaranje koje je prouzročila ruska invazija. Ali, koja je cijena mira?", zaključio je vojni analitičar Bell.
