Tmurno raspoloženje oko rata u Ukrajini sve više zahvaća i
Njemačku. Psihoza se vidi po policama samoposluga, mnogi stvaraju
zalihe ulja i brašna jer je Ukrajina bila jedan od glavnih izvora
tih namirnica, a i Udruga proizvođača ulja za prehranu objavljuje
kako se "može računati" s ograničenjem isporuka suncokretovih
sjemenki, lana i soje.
Brašno je teško skladištiti, zato se za svaki slučaj opet
kupuje tjestenina kao i prije pandemije. Ovog puta toaletni papir
nije toliko tražen, piše
Deutsche Welle.
"Upiti su postali veoma intenzivni", izjavila je Christina Zajeckowski iz telefonskog dušobrižništva Kölna.
Zovu i mladi ljudi koji strahuju za svoju budućnost i koji su mislili da će živjeti u Europi gdje vlada mir, ali i pripadnici naraštaja koji se sjećaju ili rata ili teških dana odmah nakon njega. Taj naraštaj je "sve potisnuo u doba mira, ali sad im je sve opet došlo pred oči", tvrdi Thomaas de Vachroi iz Evangeličkog crkvenog kruga četvrti Neukölln u Berlinu. On vodi crkvenu stambenu zadrugu prikladnu i za invalide tako da tamo živi i mnogo starijih osoba.
"Oni se užasno boje da bi u jednom trenutku bila prekoračena crvena linija i da NATO intervenira, a onda vide sve crno. Moram vam iskreno reći da u međuvremenu i ja mislim slično", kazao je de Vachroi.
Kao i inače, stariji ljudi se više ne brinu za sebe, nego za svoju djecu i unuke: Vachroi uvijek iznova sluša kako mu objašnjavaju kako "unuci niti ne znaju što smo mi doživjeli nakon rata. Preživjeti glad, odlaziti na polja da bi se našlo nešto za jesti, nemati uopće odjeće". Starije sve ovo teško pogađa: "Sjede tako pred vama i razmišljaju, moj Bože, što će se sad dogoditi s ovim svijetom?"
Mnogi su u takvoj depresiji da trebaju i liječničku pomoć, a predsjednik Udruge liječnika Frank Ulrich Montgomery njihove bojazni od rata i razaranja shvaća veoma ozbiljno: "Važno je da ih se shvati, a ne da im se umanjuje ono što osjećaju", izjavio je za listove skupine Funke. Strah od atomskog rata nije sasvim racionalan strah, tako da ne pomaže niti "suprotstaviti se samo racionalnim argumentima".
No još od doba Hladnog rata posvuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj ima tvrtki koje doista nude gradnju bunkera i sličnih skloništa. Tako i u tvrtki Bunker Schutzraum Systeme Deutschland BSSD (Sustavi bunkera i skloništa Njemačke) sa sjedištem u Berlinu pljušte pozivi građana.
"Prije je bilo možda dvjestotinjak poziva naše internetske stranice na dan, kako je rat počeo ih ima preko 10 tisuća", rekao je glasnogovornik Mark Schmiechen BSSD-a.
Nijemce zanima njihova čitava ponuda, od malih čeličnih skloništa, brzih skloništa za zaposlene neke tvrtke pa do uređenja podruma ili garaža u sklonište i gradnje pravih bunkera koji bi trebali biti zaštita i u slučaju atomskog udara. Zanimanje je toliko da je ta tvrtka otvorila još šest telefonskih linija, a svi telefoni neprestano zvone, tvrdi Schmiechen.
