Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak najavio svoj plan da od početka srpnja u Bjelorusiji rasporedi taktičko nuklearno oružje. Putin je rekao da će pripreme za ključna postrojenja biti završene 7. i 8. srpnja i da će tada započeti premještanje.
Priopćenje je objavljeno nakon sastanka s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS.
Premještanje započinje netom prije NATO samita u Litvi
To bi značilo da će premještanje započeti netom prije samita NATO saveza u Litvi, koja graniči s Bjelorusijom. Samit u litavskom glavnom gradu Vilniusu održat će se 11. i 12. srpnja.
Putin je još 25. ožujka najavio da će premjestiti rusko nuklearno oružje u savezničku zemlju, bivšu sovjetsku republiku Bjelorusiju. Potez opravdava tvrdnjom da Sjedinjene Američke Države već godinama imaju nuklearno oružje u europskim zemljama poput Njemačke.
Zapadni vojni saveznici su oštro kritizirali taj plan. Lukašenko je koncem svibnja rekao da je najavljeni transfer naoružanja u njegovu zemlju već započeo.
Bjelorusija će, ako se izvrši plan Moskve, po prvi put od 1990-ih imati nuklearno oružje nakon što ga je dobrovoljno predala nakon raspada Sovjetskog Saveza. Rasporedit će se projektili 'Iskander', koji se mogu opremiti nuklearnim bojnim glavama.
Nekoliko bjeloruskih borbenih zrakoplova je također prilagođeno za korištenje novog naoružanja, prema izvješću TASS-a.
Đurović: 'Ovo je bio najgori mogući način za Rusiju'
Analitičar Đivo Đurović komentirao je za N1 situaciju u Ukrajini.
Đurović ističe kako pritisci na SAD traju od početka invazije na Ukrajinu, kako bi se u tu zemlju slalo više oružja.
“SAD je pomalo ispitivao što se sve može poslati Ukrajini da se ne dogodi eskalacija. Druga teorija, koja ne isključuje nužno prvu, kaže da Amerikanci nisu Ukrajincima htjeli slati sav materijal koji su oni tražili čisto zato što je ukrajinska vojska bila u povojima, nije bila sposobna to asporbirati i nije im trebalo sve. Je li riječ o jednom ili drugom, u svakom slučaju, ovo čemu svjedočimo je da Ukrajinci traže sve više, a Amerikanci na to pristaju. Ovo je bio najgori mogući način za Rusiju. … Ovi artiljerijski sustavi koje sad traže, otvaraju pitanje što je end game i vjerojatno ćemo već u prvim tjednima protuofenzive vidjeti što je ostvarivo”, govori Đurović.
'Dugoročno gledano, rat je za Rusiju izgubljen'
Rusija je bila najveći izvoznik oružja u svijetu, a to što sada mora uvoziti dronove iz Irana, dosta govori o tome u kojoj je fazi ruski rat u Ukrajini, dodaje Đurović.
"Iran u suradnji s Rusijom nije zaustavljen, ali govori da Rusija nije u nekoj sjajnoj poziciji ako je ovisna o suradnji s Iranom koji je američki neprijatelj, ali nije globalna vojno-industrijska sila. Treba gledati koliko sve slabije Rusija uspijeva, čak i taktički, provesti zamisli koje ima. Dugoročno gledano, rat je za Rusiju izgubljen”, kaže.
Stručnjak ističe kako Amerikanci nikako ne žele da se zapadno oružje koristi za ukrajinske napade na ruski teritorij.
"Mi nemamo dokaza, ali možemo pretpostaviti da su napadi dronovima na ruskom teritoriju, u najmanju ruku koordinirani, ako i nema izravnog dokaza da to provodi ukrajinsko zapovjedništvo. Ako se ne napadaju civilni ciljevi, može biti riječ o greški. Ali, ako se napadaju vojne baze, Ukrajina se ima pravo braniti. Ukrajina ima pravo odgovoriti. Hoće li to provoditi ovim ili onim oružjem… Mi nismo vidjeli da se koristi američko i zapadno oružje, ali to se sigurno ne događa po duhu svetom.. Samo treba gledati da se Ukrajina ne pretvori u nekoga tko počinje bez ikakvih kriterija gađati civilno stanovništvo. To se dosad nije dogodilo”, rekao je Đurović za N1.
Njemački kancelar namjerava 'uskoro' razgovarati s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz u subotu je rekao da namjerava ostati u kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da "uskoro" planira s njim razgovarati.
Scholz je napomenuo da je razgovarao s Putinom netom prije nego što je vođa Kremlja započeo invaziju na Ukrajinu prije 15 mjeseci. "Namjeravam to uskoro opet učiniti", rekao je u subotu na 38. kongresu njemačke protestantske crkve u južnom njemačkom gradu Nürnbergu. Preduvjet za "pravedan mir" jest da Rusija povuče vlastite vojnike, dodao je Scholz. "To mora biti jasno", kazao je.
Povremeno se iz publike mogla čuti riječ "pregovaraj". Scholz je odgovorio vičući: "Pregovaranje je u redu. Pitanje je: tko pregovara s kim i o čemu". Kancelar je ranije pojasnio stav Berlina prema ratu i rekao da treba spriječiti eskalaciju sukoba.
"Bilo je i (još uvijek) je ispravno da djelujemo na koordiniran način u svemu što činimo. Da razmotrimo svaki korak i da ne djelujemo samostalno. Ovom smo načelu predani od samog početka", kazao je.
Granice u Europi ne bi se trebale mijenjati silom, rekao je publici.
