Ruski predsjednik Vladimir Putin sjedio je u travnju prošle godine u Kremlju nasuprot svog ministra obrane, pogrbljen u svojoj fotelji držeći se za stol. Razgovarali su o ruskoj opsadi tvornice čelika Azovstal u strateškom gradu Mariupolju, u jugoistočnoj Ukrajini, piše CNN.
Za Ukrajince, Azovstal je postao sumoran, ali moćan simbol otpora, koji je pružio utočište za oko 2600 vojnika i civila dok je utvrđeni objekt tjednima uništavan ruskim bombardiranjem. Bio je to posljednja neokupirana lokacija u gradu koja se uporno branila i predstavljala frustraciju za ruske moćnike. "Blokirajte tvornicu, tako da ni muha ne može pobjeći", ispalio je Putin, a njegovu zapovijed prenijela je državna televizija.
No dok je ruski predsjednik naredio stezanje obruča oko glomaznog tvorničkog kompleksa, mala skupina ljudi spremala se započeti tajne pregovore o prekidu opsade. Radilo se o dvojici Putinovih najutjecajnijih generala i ukrajinskog zastupnika koji je nekoć služio kao sovjetski padobranac. CNN je sada ekskluzivno otkrio insajderski izvještaj o pregovorima i postizanju dogovora o predaji.
Putin preuzeo kontrolu
Oleksandr Kovalov, član ukrajinskog parlamenta iz regije Donjeck i veteran sovjetsko-afganistanskog rata, rekao je za CNN da je posredovao u ranim fazama pregovora.
Dvojica visokopozicioniranih generala iz ruske vojne obavještajne agencije, naširoko poznate kao GRU, predstavljali su drugu stranu. Radilo se o general-pukovniku Vladimiru Aleksejevu i general-bojniku Aleksandru Zorinu. Zanimljivo, obojica generala rođena su u Ukrajini.
Spomenuti generali bili su dobro poznati zapadnim obavještajnim službama. Aleksejev zbog umiješanosti u cyber sabotaže izbora u SAD-u i trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala, a Zorin kao osoba koja je u Siriji igrala aktivnu ulogu u pregovorima tamošnjeg predsjednika Bašara al-Asada i pobunjeničkih frakcija.
Njihova uključenost u rješavanje situacije u Mariupolju govori koliko je Putinu to pitanje bilo važno, ali ilustrira i kako je ruski predsjednik preuzeo potpunu kontrolu nad brutalnim sukobom.
"Od prošlog ljeta vojni obavještajni generali preuzeli su istaknutiju ulogu kako je Putinu sinulo, to više nije bila 'specijalna operacija' nego konvencionalni rat,” rekao je za CNN Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i obavještajni stručnjak koji je sada u egzilu u Londonu. "Nažalost, to znači da Putin priprema zemlju za dugi konvencionalni rat".
Rat pod kontrolom GRU-a
Godinama je Ukrajina bila dio portfelja FSB-a. Prepuštanje kontrole nad ratom GRU-u označilo je seizmičku promjenu u načinu na koji je Putin gledao na tu službu. U eseju Centra za analizu europske politike, Soldatov i njegova kolegica Irina Borogan napisali su da Putina nije impresioniralo što su FSB-ove tajne planove za invaziju dobili zapadni obavještajci.
Nakon što su izvršile invaziju na Ukrajinu 24. veljače , ruske su snage za nekoliko dana stigle do Mariupolja, ali su zatim potrošile mjesece pokušavajući ga u potpunosti zauzeti. Azovstal je brzo postao epicentar borbe.
Tvornica koja se prostire na 10 kvadratnih kilometara i koja je nekad zapošljavala 10.000 ljudi, danas stoji u ruševinama. Ruske snage tjednima su granatirale objekt. Otpor Ukrajinaca oslabio je kako su se zalihe hrane i vode smanjivale, a stotine žrtava ostale bez odgovarajuće medicinske skrbi. Zbijeni pod zemljom u sumornim uvjetima , mnogi vojnici i civili počeli su sumnjati da će ikada živi izaći iz tvornice.
U tom je trenutku u cijelu priču ušao Kovalov. Dok je pratio bijesne ruske napade na Mariupolj i Azovstal, Kovalov je razmišljao kako zaustaviti ludilo. "Ne žele svi ljudi rat. Mnogi shvaćaju da je to loše i svatko na svojoj razini pokušava pronaći prostor za pomirbu", rekao je CNN-u. Kontaktirao je Valentina Križanovskog, svog poznanika u FSB-u, u nadi da će okončati brutalnu opsadu. Križanovskog, bivšeg agenta Ukrajinske obavještajne službe (SBU) koji je 2014. prebjegao u Rusiju i pridružio se FSB-u, u Ukrajini mnogi smatraju izdajnikom.
"U Azovstalu su žene, djeca, smislimo nešto", prisjetio se Kovalov razgovora s Križanovskim. "Prije mene je bilo 11 neuspješnih misija, nitko nije vjerovao da je uopće moguće doći ondje", dodao je. CNN nije mogao neovisno potvrditi njegovu tvrdnju.
Tvrdi kako je svoje planove iznio general-bojniku Kirilu Budanovu, šefu ukrajinske vojne obavještajne služe. Iako je Budanov sumnjao u njegove šanse, ipak je Kovalovu dao svoj blagoslov.
Krajem travnja prošle godine prvi je put doputovao u Mariupolj. "Bili smo u srcu rata", rekao je. Tada je snimljena i fotografija koja je nalikovala sceni iz nekog špijunskog blockbustera. Na toj fotografiji Kovalov, Križanovski i ruski general-pukovnik Andrej Sičevoj sjede na stolcima nasred ulice razrušenog grada.
Prioritet evakuacija civila
Civili su bili prioritet, njihovi očajnički apeli i sve lošije zdravstveno stanje zaokupili su pozornost cijelog svijeta. Kovalov je odigrao svoju ulogu u njihovu konačnom oslobađanju, rekavši za CNN da je pomogao uvjeriti "drugu stranu da će spašavanje, prije svega, djece, žena i ranjenika, biti čin razuma, čin humanizma".
Dana 7. svibnja Kijev je objavio kako su sve žene, djeca i starci sigurno izvedeni iz čeličane, no kako su vojnici ostali ondje, ruski udari na tvornicu ponovno su započeli.
Kovalov se vratio u Mariupolj i za pregovarački stol 9. svibnja, koji se u Rusiji slavi kao "Dan pobjede". Ovaj put su pregovori s obje strane bili ubrzani, rekao je. Kovalov je rekao kako nije bio iznenađen što je ruske generale Aleksejeva i Zorina vidio za pregovaračkim stolom. "Ovaj sukob se karakterizirao kao specijalna operacija, izvan rata", rekao je Kovalov.
Aleksejev je bio glavni GRU-ov čovjek za rat u Ukrajini, a imao je izravnu liniju s Moskvom. Odgovarao je direktno Nikolaju Patruševu, čelniku ruskog Vijeća sigurnosti, dok je ovaj neposredno odgovarao Putinu. Kako su pregovori dalje napredovali, dogovoren je treći Kovalovljev posjet Mariupolju i odigrala se jedna od najčudnijih scena rata - sastanak ruskih generala koji su upravljali krvavim ratom i ukrajinskih časnika koje je Moskva opisala kao "neonaciste".
Tijekom jutra 16. svibnja Kovalov je snimio video približavajući se jednom od ulaza u Azovstal. Zorin i Aleksejev vide se kako hodaju prema pohabanom pogonu. Iskrivljene metalne cijevi i krhotine zasipaju tlo tijekom inače savršenog sunčanog dana. Rusko izaslanstvo susreće grupu od najmanje šest ukrajinskih vojnika, uključujući potpukovnika Denisa Prokopenka, načelnika bataljuna Azov, kojeg Moskva redovito optužuje da je dio ukrajinske krajnje desnice.
Trenuci povjerenja
"To su bili trenuci zbog kojih smo bili zabrinuti. Trenuci povjerenja. Kada smo učinili sve da se dvije strane spoje, pogledaju u oči, ruska strana je obećala da će biti civiliziranog izlaza za ukrajinske vojnike", rekao je Kovalov.
"Postojali su uvjeti za obostrani prekid vatre, civiliziranu predaju Azovstala, civilizirani uvjeti za ukrajinske ratne zarobljenike i razmjena", poručio je i dodao kako je dogovor proveden bez problema. Kasnije tog dana iz tvornice su izneseni najteže ranjeni vojnici. Te večeri je zamjenica ukrajinskog ministra obrane objavila da je počela evakuacija ukrajinskih vojnika iz Azovstala.
Sljedećeg dana, 17. svibnja, oko podneva, naizgled beskonačna kolona vojnika započela je svoju povorku u zarobljeništvo - mršavi i blijedi, mnogi na štakama ili nosilima, drugi šepajući, a neki ozbiljno osakaćeni. Kovalov je rekao da je bilo jako neugodno vidjeti ukrajinske trupe u takvom stanju, ali je to naglasilo nužnost dogovora. "Tražili su pomoć, a mi smo učinili sve da tu pomoć i dobijemo. Gledajući kako su napuštali Azovstal, shvatio sam da naš trud nije bio uzaludan", dodaje Kovalov.
Dva mjeseca kasnije, 29. srpnja, misteriozna eksplozija u pritvorskom centru Olenivka ubila je više od 50 ratnih zarobljenika, uključujući i borce koji su se predali u Azovstalu. Rusija i Ukrajina razmjenjivale su krivnju za stravičan napad, pri čemu je Moskva optužila Kijev da je koristio raketni bacač HIMARS koji je isporučio SAD kako bi ubio vlastite trupe, s namjerom da spriječi vojnike u dijeljenju informacija.
Ukrajina je oštro odbacila te tvrdnje, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je to "ruskim ratnim zločinom". Istraga CNN-a pokazala je da je ruska verzija događaja vrlo vjerojatno izmišljotina, te gotovo da nema šanse da je raketa HIMARS oštetila skladište u kojem su bili zarobljenici.
Nije sve izgubljeno
Danas je u zarobljeničkom logoru Olenivka navodno ostalo oko 2000 boraca Azovstala. Kovalov kaže da još uvijek radi na tome da ih vrati kući, možda putem jedne od redovitih razmjena zatvorenika. "Ovo je opći uspjeh, ne samo moj. Najvažnija stvar u ovim pregovorima je spašavanje života naših boraca, naših heroja. Kao što je rekao naš predsjednik, iskoristite svaku priliku da spasimo naš narod", rekao je Kovalov.
Kovalov se nada da priča o Azovstalu, koja je neizbrisiva u ukrajinskoj nacionalnoj psihi zbog svog užasa i razmjera uništenja, pokazuje da su prilike za pregovore između zaraćenih strana - iako ograničene - moguće. "Komunikacijski mostovi funkcioniraju, nije sve izgubljeno u ovom životu, još uvijek možete biti ljudi. Čak i u ratu", zaključio je.
