Kineski predsjednik Xi Jinping otputovao je u srijedu ujutro iz Moskve, nakon dvodnevnog posjeta Rusiji gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tijekom posjeta, Putin i Xi pohvalili su ulazak u "novu eru" njihovog "posebnog" odnosa, a ruski predsjednik oprezno je podržao kineski plan za rješavanje sukoba u Ukrajini, dok optužuje Kijev da ga odbija. U zajedničkoj izjavi s hladnoratovskim prizvukom, dvojica čelnika oštro su napali zapad, optužujući Sjedinjene Države za "podrivanje" međunarodne sigurnosti kako bi održale svoju "vojnu prednost", te su izrazili "zabrinutost" sve većom prisutnošću NATO-a u Aziji.
Putin je objavio da je postigao dogovor s Xijem o gigantskom projektu plinovoda Sibirska snaga 2, koji će omogućiti Rusiji isporuku 50 milijardi kubičnih metara dodatnog plina godišnje, dok je Xi pozvao Putina da ove godine posjeti Kinu.
Ako Kina želi igrati konstruktivnu ulogu u Ukrajini, njezin predsjednik Xi Jinping trebao bi potaknuti Rusiju da prekine svoju invaziju na Ukrajinu, rekao je John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće - koja je pažljivo pratila Xijev posjet u Rusiju. Kirby je također rekao da SAD ne želi vidjeti prekid vatre u Ukrajini jer bi to Rusiji omogućilo da zadrži svoje teritorijalne dobitke i dopustilo Putinu da pregrupira svoje snage.
"Prekid vatre upravo sada, zamrzavanje linija tamo gdje jesu, u osnovi mu daje vrijeme i prostor koji su mu potrebni da se pokuša ponovno opremiti, popuniti ljudstvom, kako bi nadoknadio taj utrošak resursa", rekao je Kirby.
Duga diplomatska igra
Međutim, posebna je pažnja bila usmjerena na to kako će posjet kineskog predsjednika Rusiji komentirati Ukrajina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rado iznosi žestoke kritike na račun zemalja, uključujući Mađarsku i Njemačku, zbog previše približavanja Rusima. Međutim, kada je u pitanju Kina, Zelenskij igra diplomatsku igru na duge staze, piše Politico.
Postoje dobri razlozi zašto ne treba ljutiti Kineze. Unatoč njihovom 'partnerstvu bez ograničenja' s Moskvom, Zelenskij želi zadržati Peking na svojoj strani kao investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika - umjesto da odgurne Kinu i riskira da Xi odobri veliki izvoz oružja ruskim snagama. U nadolazećim godinama Kina će vjerojatno igrati i ulogu u obnovi Ukrajine nakon razaranja.
U jeku Xijevog posjeta Moskvi, pojavila su se nagađanja da bi se konačno mogao održati prvi telefonski razgovor između Xija i Zelenskog. Iako zasada nijedan poziv nije potvrđen, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi pozdravio takav razgovor, napominjući: "Vjerujemo da bi [Narodna Republika Kina] i sam predsjednik Xi trebali izravno čuti ukrajinsku perspektivu, a ne samo rusku."
Iznenađujuća reakcija
Peking i Kijev nisu stranci. Kina je prije rata bila vodeći trgovinski partner Ukrajine, kao i veliko tržište za crnomorski ječam i kukuruz. Mnogo je uložila i u ukrajinsku infrastrukturu poput luka i telekomunikacija. Kako bi izbjegao sukobe s tako ključnim partnerom, Kijev se čak suzdržao tijekom glasovanja u UN-u prošle godine od osude kineskog progona njihove ujgurske muslimanske manjine.
Iznenađujuće, iako su dužnosnici EU-a i NATO-a prošlog mjeseca krajnje skeptično reagirali na kineski plan "12 točaka" za okončanje rata u Ukrajini, Zelenskij je naglasio da je spreman držati otvorena vrata za dijalog pod vodstvom Kine.
"Mislim da to što je Kina počela govoriti o Ukrajini nije loše. Ali pitanje je što slijedi nakon riječi", kazao je Zelenskij na konferenciji za novinare u Kijevu. "Mislim da neki od kineskih prijedloga poštuju međunarodno pravo i mislim da možemo raditi na tome s Kinom. Zašto ne? Naš cilj je okupiti mnoge oko sebe kako bismo izolirali jednu (Rusiju)."
Podijeljena mišljenja
Ovaj pogled na Kinu kao potencijalnog mirovnog posrednika ozbiljno je podijelio mišljenja. Mnogi kritičari primjećuju da je glavni cilj Kine održavanje strateškog saveza s Rusijom, koji joj može pomoći da bude protuteža demokratskom Zapadu. Komercijalni problemi i njezin imidž kao posrednika su na drugom mjestu.
Oleksandr Merežko, šef odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta, rekao je za Politico da se ne čini vjerojatnim da će Peking izvršiti utjecaj na Moskvu "jer ne želi zaustaviti Putina".
Peter Stano, glasnogovornik vanjskih poslova EU-a, također sumnja u prikladnost Kine kao poštenog posrednika. "Kina odbija priznati tko je agresor, a tko žrtva. Peking stavlja Rusiju na istu razinu s Ukrajinom — koja je pod brutalnim, nezakonitim napadom čime se krši povelja UN-a, točno istu povelju koju Kina tvrdi da štiti", rekao je Stano na brifingu. "Svatko je dobrodošao posredovati u miru. Ali prije svega, to moraju prihvatiti dvije uključene strane."
Nasuprot tome, Vita Golod, predsjednica odbora Ukrajinskog udruženja sinologa, ustvrdila je da bi Peking mogao odigrati korisnu ulogu. "Kina treba Europu. A sada to može pokazati kroz pozitivan utjecaj. Može stvoriti sliku posrednika u ovom ratu, baš kao što je Peking pomirio iransko-saudijski sukob i postao pravi mirotvorac." Kina ima luksuz dopustiti si da zatvara oči pred sukobom u Ukrajini, dodaje. "Ovog puta Kina shvaća da će, ako uspije učiniti ono što SAD nije uspio, učvrstiti svoj utjecaj u Europi. A Kina sada stvarno treba Europu."
Neriješena pitanja i velik dug
U odnosima Ukrajine i Kine u proteklih je nekoliko godina bilo doista bolnih točaka. Najteži sukob ovisio je o MotorSichu, najvećem ukrajinskom proizvođaču zrakoplovnih motora, kojeg su Kinezi pokušali kupiti u dogovoru koji su zapadni saveznici Ukrajine, uključujući SAD, smatrali sigurnosnom prijetnjom. Strahovalo se, naime, da će ključna vojna tehnologija pasti u ruke Pekinga.
Kineska tvrtka Skyrizon Aviation i MotorSich zatražile su 2017. od Antimonopolskog odbora Ukrajine (AMCU) da odobri njihovo spajanje. No, povjerenstvo je odbilo dogovor, a spajanje je zaustavljeno. Godine 2020., kada je Skyrizon podnio još jedan zahtjev AMCU-u, ukrajinska vlada naredila je nacionalizaciju MotorSich-a, ali ubrzo se predomislila, ostavljajući proizvođača motora u neizvjesnosti.
Kao odgovor, kineski ulagači podnijeli su tužbu međunarodnom sudu za povrat 3,5 milijardi dolara od Ukrajine, vjerujući da je Kijev prekršio sporazum o zaštiti ulaganja iz 1992. godine. Skyrizon je 2021. također podnio tužbu protiv Ukrajine u Haagu, zahtijevajući 4,5 milijardi dolara odštete.
"To je bio posao dviju privatnih institucija i dalo se to lijepo riješiti. Ali naša je vlada uključila SBU [sigurnosnu službu]… Sada je to stvar države, a situacija je postala još gora", kaže Golod. "Ova pitanja nisu riješena. Dugujemo Kini mnogo novca."
Na tankom ledu
Trenutno, ukrajinski diplomatski odnos s Kinom su na kriznoj točki, kaže Merežko. Dok većina zemalja nastoji izolirati Rusiju, on primjećuje da Kina u mnogim područjima produbljuje veze s agresorom.
"A to će sigurno imati posljedice za Ukrajinu i politiku Kine prema Ukrajini", kaže. "Osim toga, Ukrajina je jasno izabrala put euroatlantskih integracija, što je suprotno od razvoja odnosa s Kinom. Mi smo na strani slobodnog demokratskog svijeta, a ne na strani autoritarnih režima", dodaje.
Iako Merežko gaji malo nade u stvarnu pomoć Kine, naziva ukrajinski diplomatski pristup Kini pametnim u smislu 'Realpolitik'. "Postoji strah da će Peking, ako počnemo oštrije kritizirati Kinu, to iskoristiti kao izgovor za jačanje pomoći Rusiji, pa čak i za početak pružanja vojne pomoći", objašnjava.
Od izbijanja rata, Kina je samo na riječima proglasila svoju neutralnost i suzdržala se pri glasovanju o rezolucijama o Ukrajini u UN-u. Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je da Peking razmatra isporuku oružja Rusiji. Ali još jednom, dok Washington zauzima tvrd stav i teseetira razloge za sankcije protiv Pekinga u slučaju dokaza da je oružje isporučeno, Ukrajinci zauzimaju vrlo diplomatski pristup.
Zaobilazeći napetosti, Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik Zelenskog, kaže da Ukrajina "nema jasnu viziju u pogledu sankcija Kini".
Oprezno s udvaranjem
Unatoč proruskom stajalištu Pekinga, Serhij Herašimčuk, zamjenik izvršnog direktora ukrajinske prizme Vijeća za vanjsku politiku nevladine organizacije, kaže da su neki elementi kineskih "12 točaka" ipak su potaknuli interes u Ukrajini. "Naravno, to nije mirovni plan. Neki od stupova su proruski", rekao je. "Ali, drugi su važni. Možemo ih koristiti za rješavanje vlastitih sigurnosnih problema."
Kao jednu takvu točku ističe nuklearnu sigurnost, 'gdje možemo govoriti o jamstvima da Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine. Ili razgovarati o demilitarizaciji nuklearne elektrane Zaporižija'.
Ukrajina bi također mogla imati koristi od kineskog posredovanja u pitanjima sigurnosti hrane, jer bi to moglo pomoći u proširenju crnomorske inicijative žitarica. Trenutno je Kina glavni primatelj ukrajinskog žita koje dolazi kroz tri koridora UN-ovog aranžmana. "Kina potencijalno može izvršiti pritisak na Rusiju da produži inicijativu na dulje vrijeme i potencijalno može proširiti inicijativu na luku Mikolajiv", ističe Herašimčuk.
Ipak, ustvrdio je da bi Ukrajina trebala biti oprezna u udvaranju Pekingu i obratiti posebnu pozornost na to koji bi mogli biti pravi strateški ciljevi Kine. "Nisam siguran da ukrajinsko vodstvo razumije interese Kine. Bilo bi naivno očekivati da će Kina posredovati u ruskom ratu bez šireg konteksta kineskih interesa", zaključio je.
