Vijest da je ruski lovac bombarder Suhoj Su-34 bacio bombu na ruski grad Belgorod potakla je ozbiljne sumnje u prave sposobnosti Kremlja i njihovo vojno planiranje.
Iako je ova vijest isprva zvučala kao propaganda, i samo rusko Ministarstvo obrane je u kratkom priopćenju potvrdilo da se incident zaista dogodio. Povrijeđeno je nekoliko civila, od toga dvije žene teže, uz manju materijalnu štetu. Sam grad Belgorod nalazi se samo 40 kilometara od granice s Ukrajinom, te oko 80 kilometara od Harkiva u Ukrajini, koji je već duže vrijeme meta ruskih zračnih napada.
Staro oružje s novim opcijama
Europski sigurnosni stručnjaci smatraju da se u ovom slučaju zapravo ne radi o pogrešci pilota, već o lošem dizajnu same avio-bombe. Najvjerojatnije je u pitanju unaprijeđena verzija FAB-500 M-62/64, koja se u raznim konfiguracijama koristi još od kraja 1960-ih godina. Ova aviobomba često se koristila za vrijeme sovjetske intervencije u Afganistanu osamdesetih godina, kada ih je bačeno više od 400 na razne ciljeve. Bomba koja je pogodila Belgorod nova je i unaprijeđena verzija Mk2 M62 s tzv. 'sustavom za jedrenje', koji omogućava da bomba do cilja samostalno prijeđe između 30 i 45 kilometara, što zrakoplovu bombarderu omogućava da se na vrijeme udalji i izbjegne detektiranje sustavima protuzračne obrane (PZO). Ukrajinske snage sigurnosti su početkom godine priopćile da ruski agresor koristi novu vrstu navođenih aviobombi, a radilo se najvjerojatnije upravo o FAB-500 Mk2. U incidentu iznad ruskog grada vjerojatno se nije aktivirao sustav za jedrenje tj. samostalno letenje pa je bomba, umjesto na ukrajinski Harkiv, pala na ruski Belgorod.
Ivan Trajković, urednik i novinar koji se bavi vojnim, sigurnosnim i znanstveno-tehnološkim temama
I NATO ima slične sustave
FAB-500 M-64 samo je jedna vrsta navođenih aviobombi. Rusija ima i noviju verziju KAB-500S, koja se satelitski navodi pomoću ruskog sistema GLONASS.
SAD i zemlje članice NATO-saveza također koriste čitav niz navođenih aviobombi pod zajedničkim nazivom JDAM (Joint Direct Attack Munition). Postoji i tzv. Bolt-on JDAM, sustav kojim se na standardne aviobombe s inercijskim navođenjem dodaju mogućnosti samostalnog leta i navođenja pomoću laserskih, infracrvenih ili satelitskih sustava.
navođena avio-bomba ispaljena iz američkog borbenog zrakoplova F-35 Lightning II
Američka kompanija Boeing, kao jedan od najvećih vojnih opskrbljivača u SAD-u, do sada je proizvela više od 250 tisuća ovakvih dodatnih JDAM sustava. U razdoblju od 2001. do 2005. godine američko zrakoplovstvo koristilo je više od 30 takvih bombi svakoga dana u Iraku i Afganistanu. Vojno zrakoplovstvo Australije koristi i unaprijeđenu verziju JDAM EX s daleko većim dometom, od preko 150 kilometara.
