Rasprava o Zakonu o visokoškolskoj inspekciji dovršena je i ovih dana krenut će u saborsku proceduru, izvijestio je ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević. Izrazio je i svoju spremnost da se, s obzirom na sve učestalije izjave i napise u medijima o korumpiranosti Sveučilišta, učlani u Stožer za obranu digniteta Sveučilišta, za koji je jučer čuo da se osniva.
Kraljević je ustvrdio da uvođenje školarina doživljava kao sustav mrkve i batine - najuspješniji studenti neće vraćati kredit, neuspješni će ga vraćati u cijelosti, a između njih bit će oni koji bi kredit vraćali na različite načine.
Predsjednik Glavnog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić podržao je reformske intencije zakona, kao što su integracija Sveučilišta i demokratizacija u izborima na Sveučilištu. Ribić je prigovorio liberalizaciji u osnivanju novih škola jer, kako je rekao, postoji mogućnost da "studenti s tim diplomama neće moći ništa nakon završetka studija". On smatra da školarine moraju biti simbolične, da se ne bi dogodilo da studenti uz kredit za stan moraju otplaćivati i kredit za studij.
Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije Darko Polšek objasnio je da se autonomija sveučilišta odnosi na financijsku i kadrovsku autonomiju te da će se deregulacijom smanjiti postojeći monopol zagrebačkog Sveučilišta nad ostalim sveučilištima u Hrvatskoj.
To je opovrgnuo Zdenko Kovač, prorektor za međunarodnu suradnju zagrebačkog Sveučilišta, istaknuvši da se kvantiteta interpretira kao monopol. Kovač je podsjetio da se globalna reforma provela i 1976., kad je prouzročila veliki broj negativnih posljedica.
Znanost je od posebnog interesa za Hrvatsku, a znanstvenici su odgovorni za formuliranje i rješavanje problema našega društva, istaknuo je akademik Ivo Šlaus, predstavljajući neke od članaka prednacrta Zakona o znanosti. Među ostalim, Zakon bi mogao predvidjeti osnivanje nacionalnog odbora koji će odlučivati o rasporedu sredstava, napomenuo je.
Gvozden Flego, koji je sudjelovao u radnim skupinama obaju zakona, ocijenio je da su tim zakonima zajednička načela autonomije, europske integracije, kvalitete i efikasnosti. Iako je prvobitni rok za javnu raspravu o tim zakonima bio 20. listopada, odlučeno je da se zbog složenosti teme rasprava produži do sredine studenog. Današnju raspravu, koja je održana u dvorani Školske knjige, potaknuo je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
