Gusari, koje povijest pamti kao pijane i krvožedne teroriste svjetskih mora, bili su zapravo prvi u novijoj povijesti koji su crncima priznali jednakost s bijelcima, tvrde neki američki povjesničari.
Dok je na kopnu vladalo robovlasništvo, crnci na gusarskim brodovima imali su pravo glasovanja, mogli su nositi oružje, dobivali su jednaki dio plijena i čak se događalo da ih pretežito bijela posada bira za kapetane.
"Na palubi gusarskog broda crnci su, u svijetu bijelaca 18. stoljeća, mogli najviše postići", tvrdi povjesničar Kenneth Kinkor iz muzeja Expedition Whydah u Massachusetsu.
Prema Kinkoru, gusari su čak napadali brodove s robovima i plantaže i davali crncima slobodu ako im se pridruže. Po njegovu mišljenju, okrutnost gusara u velikoj je mjeri preuveličana kako u holivudskim filmovima tako i u slici koju ljudi imaju o njima.
Povjesničar Jeffrey Bolster sa Sveučilišta u New Hampshireu priznaje da su crnci na gusarskim brodovima imali neke privilegije u odnosu na one koje su bili robovi, ali tvrdi kako su mnogi gusari bili psihopatski kriminalci koji su silovali crnkinje i držali crne robove za najprljavije poslove. "Besmisleno je misliti da su bijeli gusari uvijek prihvaćali crnce kao sebi jednake", tvrdi Bolster.
Povjesničar Marcus Rediker sa Sveučilišta u Pittsburghu, autor knjige "Između vraga i dubokog plavog mora", smatra, međutim, kako su gusari provodili jednu vrstu demokracije koja je bila revolucionarna za njihovo vrijeme, skoro 200 godina prije ukidanja robovlasništva u SAD-u.
"Zlatno razdoblje gusarstva" trajalo je od 1680. do 1725. Na vrhuncu tog razdoblja svjetskim je morima plovilo najmanje 10.000 gusara. Prema Kinkoru, najmanje trećina gusara bili su crnci.
Prema povjesničarima, gusari su glasovali o svim bitnim odlukama, birali su svoje vođe, pravedno dijelili plijen i davali pomoć ranjenim gusarima i obiteljima svojih ubijenih kolega.
U demokratsko odlučivanje bili su uključeni i crnci. Crnac je mogao postati kapetanom broda, pa čak i cijele gusarske flote, tvrdi Rediker.
Istraživač Barry Clifford, koji je pronašao ostatke brodova za koje vjeruje da su pripadali gusarima, objašnjava kako su crnci u to vrijeme mogli biti "robovi koji poštuju zakon, odbjegli osuđenici ili pak gusari s mogućnošću da dođu do zlatnog prstena".
Clifford je početkom ove godine blizu Madagaskara otkrio ostatke broda za koji vjeruje da je pripadao čuvenom gusaru, kapetanu Kiddu. Idućeg tjedna stručnjaci će pokušati izvući dio broda na površinu.
Na malom otoku St. Marie blizu Madagaskara, gusari su svoje demokratsko uređenje prenijeli i na kopno. Prema Cliffordu, gusari su tamo 1680. osnovali zajednicu s ustavom koji je uključivao i pravo na slobodu za sve, bez obzira na boju kože.
