Dok vojnici u Krimu iz minute u minutu dižu tenzije, vojska diplomata širom svijeta pokušava smiriti napetost. Čelnici SAD-a, Europske unije i Kine važu svaku riječ izgovorenu na temu najveće europske krize 21. stoljeća, kako situaciju na Krimu naziva britanski ministar vanjskih poslova.

Po prvi put oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. A čini se da bi večeras mogli stići i OESS-ovi promatrači u Ukrajinu, no još je upitno hoće li i na užareni poluotok Krim.

O reakciji Europske unije smo u RTL-u Danas razgovarali s Vesnom Pusić. Ministrica vanjskih i europskih poslova sudjeluje na sastanaku Vijeća ministara EU u Bruxellesu.

Kakvi su zaključci sastanka?

"Vijeće ministara EU za vanjske poslove donijelo je zaključak da osuđuje agresiju ruske vojske na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, da se ovdje radi o flagrantnom kršenju međunarodnih ugovora i međunarodnog prava, da se osuđuje i jednoglasna podrška ili odluka Vijeća Ruske Federacije o autorizaciji upotrebe ruske vojske na teritoriju Ukrajine. Također se poziva rusku vojsku da se povuče natrag u vojarne i govori se o mjerama koje će se poduzeti ukoliko ne dođe do smirivanja ili kao što se u zaključcima kaže deeskalacije. Dakle, do smirivanja situacije i povlačenja ruske vojske koja je na teritoriju Ukrajine, u prvom redu Krima, u vojarne. Ciljane mjere vezane i na pregovore o liberalizaciji viznog režima, o novim ugovorima između EU i Ruske Federacije te o mjerama koje će biti direktno usmjerene prema gospodarskim interesima Ruske Federacije. Upravo zato što se situacija rapidno razvija dogovoreno je da će u četvrtak biti sazvano Europsko vijeće zajedno s ministrima vanjskih poslova, znači premijeri plus ministri vanjskih poslova, kako bi se ocijenio razvoj situacije od danas do četvrtka." Kakvu reakciju Moskve očekujete sada? Na slične poruke Johna Kerryja je Rusija reagirala dosta odbijajuće?

"U ovom trenutku postoji medijacija i razgovori između nekoliko i premijera i ministara vanjskih poslova sa ruskim odgovarajućim dužnosnicima i nadamo se da će se postići neki dogovor o smirivanju situacije. Iako je situacija na terenu u Ukrajini krajnje zabrinjavajuća. Svi se slažu da je to najveća kriza 21. stoljeća u Europi, a možda i puno dužeg razdoblja. Situacija je takva da nitko točno ne može predvidjeti sljedeće korake ruske politike tako da u ovom trenutku se pokušava u komunikaciji s ruskim dužnosnicima doći do nekog rješenja koje bi smirilo situaciju.

Ima li tu jedinstvenog stava? S jedne strane neke zemlje se zalažu za medijaciju OESS-a, britanski ministar vanjskih poslova govori da treba snažno odgovoriti na ono što se događa.   

"Zaključci su doneseni jednoglasno i svi se slažu da bi bilo dobro da se misija OESS-a uključi. Međutim, čini se da ruska strana ne prihvaća taj prijedlog, ali i zaključci govore o potrebi međunarodnih organizacija uključujući i EU da budu prisutni na tereni u samoj Ukrajini", zaključila je Pusić.