Studija je pokazala da će se u adolescenata koji puše četiri puta vjerojatnije u roku od godinu dana pojaviti simptomi teške depresije. Istraživači su pretpostavili da nikotin ili drugi sastojci depresivno djeluju na središnji živčani sustav. Studija je još jedan prilog u mnoštvu proturječnih istraživanja o povezanosti duhana i mozga.
"Našu pretpostavku potvrđuje dokaz da antidepresivi pomažu u liječenju nikotinske ovisnosti", rekla je dr. Elizabeth Goodman, specijalist za adolescentsku medicinu u Dječjoj bolnici medicinskog centra u Cincinnatiju. Studija se pojavila u listopadskom izdanju časopisa "Pediatrics", mjesečnika Američke akademije pedijatara.
Druga su istraživanja povezala pušenje u adolescentskoj dobi sa samoubojstvima te pušenje s depresijom u odraslih, ali se ne slažu u tome je li uporaba duhana uzrok ili samo posljedica depresivnoga stanja. Većina ljudi misli da osobe sklone depresiji "pokušavaju pušenjem ublažiti simptome. To vjerojatno nije točno", rekla je Naomi Breslau, direktorica istraživanja u Zdravstvenom centru Henry Ford u Detroitu. I njezino je istraživanje pokazalo da duhan može pridonijeti depresiji. Ona je rekla da nova otkrića, iako ne dokazuju da je pušenje uzrok depresije, uvelike podupiru tu teoriju. "Nema niti jednog dokaza koji bi pokazao da simptomi depresije sami po sebi povećavaju rizik ovisnosti o pušenju, ali vrlo jasno pokazuju suprotno", rekla je Naomi Breslau dodajući kako je to "još samo jedan štetan utjecaj pušenja na zdravlje". Studija se ne oslanja na liječničke dijagnoze nego na pritužbe adolescenata u pogledu simptoma koji upućuju na depresiju.
Istraživači su analizirali podatke iz državne studije o zdravlju adolescenata. Obuhvatili su 8704 adolescenta koji nisu bili depresivni i 6947 koji nisu pušili. Dokazi koji su pokazivali da je depresija uzrok, a ne posljedica pušenja nestali su kad su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji su mogli adolescente potaknuti na pušenje, poput prijatelja koji puše ili loših ocjena.
