U tekstu "Obrambeni proračun: laž, velika laž i statistika", priznati vojni analitičar Igor Tabak analizirao je proračune MORH-a od 2015. kao i planove do 2020. te detaljno objasnio kako je najava o povećanju vojnog proračuna prilična obmana te kako bi čak i prema najoptimističnijim planovima proračun mogao tek doseći onaj iz vremena Kotromanovića.
Na 50. sjednici Vlade, 27. srpnja, kao prva točka dnevnoga reda pojavio se “Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020.“. Riječ je o aktu koji predstavlja osnovu za izradu državnog proračuna. Uz ponešto općenitih podataka (kao što je procjena iznosa BDP-a za tekuću i naredne godine), ovdje se iznosi osnova gledanja na budući državni proračun u cjelini, ali i s ponešto okvira za pojedine resore.
"I ovdje dolazimo do zanimljivih stvari. Kao prvo, u ovom se dokumentu vidi puni opseg katastrofe koja je prošle 2016. godine pogodila Ministarstvo obrane pod vodstvom ministara Josipa Buljevića (23. siječnja 2016. – 19. listopada 2016.) i Damira Krstičevića (20. listopada 2016. pa do kraja godine)", piše Tabak.
Kao iznos izvršenja državnog proračuna Ministarstva obrane RH za 2016. objavljen je iznos od tek 3.757.084.086 kuna. To je 479.664.624 kuna manje od izvršenja za 2015., posljednje godine mandata ministra Ante Kotromanovića (4.236.748.710 kuna, prema izvještaju o izvršenju).
Daleko od zahtjeva NATO-a
Treba pogledati i udio tog novca za MORH tijekom 2016. godine u odnosu prema procjeni iznosa BDP-a. Novac za Ministarstvo obrane u toj godini predstavlja tek 1,0885 posto BDP-a. Ne 2,0 posto, već niti 1,1 posto. "No, nakon promatranja prošle 2016. godine treba pogled baciti i na otužnu sadašnjost", ističe Tabak.
Umjesto najavljivanog plana od 4.385.657.945 kuna u 2017. godini, koliko je aktualna Vlada slavodobitno najavljivala kada je donosila proračun, sada Ministarstvo financija spominje ovogodišnji tekući plan od samo 4.162.048.157 kuna.
Riječ je tu o operativnom smanjivanju ovogodišnjih planiranih novaca za obranu u iznosu od 223.609.788 kuna.
Njome je i udio obrane u BDP-u za 2017. godinu promijenjen, od prije spominjanih 1,24 na sadašnjih jedva 1,16 posto. To je samo 0,068 posto porasta, čime bi nam za dostizanje NATO cilja od dva posto BDP trebalo uzastopno barem 12 takvih “rastućih” godina kojima se MORH kao iznimnim dosegom aktivno hvalio proteklih mjeseci.
Najveći planovi i dalje siromašniji od 2015.
A ako se to uporedi s proračunom MORH-a tijekom 2015. godine izgleda još tužnije. Najoptimističniji plan (za kojeg uopće nije sigurno da će biti ispunjen) zaostaje za Kotromanovićevim planovima iz rujna 2015. godine za famoznih 247,3 milijuna kuna, ali i za Kotromanovićevim konačnim izvršenjem obrambenog proračuna za 2015. godinu za 74,7 milijuna kuna.
"Dakle, čak i današnji optimizam zaostaje za realnošću 2015. godine skoro 75 milijuna, dok je u tadašnjim i sadašnjim planovima (usporedba optimističnih očekivanja) razlika još i veća – iznosi preko 247 milijuna kuna", pojašnjava Tabak i ironično ističe: "Toliko o tome da je zaustavljen pad obrambenog proračuna".
Nove Smjernice postavljaju planove MORH-a za 2018. na ukupno 4.602.874.255 kuna (odnosno 1,229 posto BDP-a, uz izračun s aktualnom procjenom BDP-a za 2018. godinu, iz Smjernica). Na prvi pogled to je malo bolje – od ovogodišnjih oko 1,16 posto BDP-a na skoro 1,23 posto u 2018. godini, što je još uvijek jako daleko od ikakvih NATO ciljeva.
Naoko izgleda prilično bolje – s obzirom na to da se krajem 2016. planiralo skok od 197,15 milijuna kuna između 2017. i 2018. godine, a sada je riječ o skoku od 440,83 milijuna u istom razdoblju.
Skriveno između redova
"No slijedi šok kad se te brojeve pogleda detaljnije. U prosincu prošle godine svih tih ukupno spominjanih 4,58 milijardi obrambenih kuna planiralo se utrošiti za tekuće godišnje potrebe obrane i OS RH. Za razliku od toga, nove Smjernice ekonomske i fiskalne politike u tu su cifru od 4,6 milijardi kuna za 2018. godinu uračunale i nekakvu kvotu za borbene zrakoplove, konkretno: “… 350 milijuna kuna za plaćanje predujma za nabavu borbenih zrakoplova” – što je stavka o kojoj u prosincu 2016. itekako nije bilo govora kod navođenja projekcija kretanja obrambenog proračuna u nadolazećim godinama", ističe Tabak i pojašnjava što to točno znači.
Već 2018., vidi se bitna razlika. Umjesto u prosincu 2016. najavljenih planova rasta obrambenog proračuna od skoro 200 milijuna kuna nakon 2017. godine (u cjelini iskoristivih u sustavu MORH-a), sada govorimo o teorijskome rastu od samo 90,83 milijuna između 2017. i 2018. godine, za prave obrambene potrebe u proračunskoj 2018. godini. Ako se takva ukupna promjena i ostvari, tek bi tada proračun MORH zapravo prestigao stvarni utrošak za obrambene potrebe kakav je Hrvatska imala 2015. godine – za kojeg se treba sjetiti koliko je bio skučen, posebno u aktualnim uvjetima (tijekom zadnje dvije godine bitno povećanih rashoda za kadrove, infrastrukturu te inozemna djelovanja).
Otplata aviona iz proračuna MORH-a
No, pod kojim bi to okolnostima bilo postignuto? Odgovor je jednostavan – pristajanjem na integralno uklapanje u redoviti obrambeni proračun RH prve faze plaćanja monumentalno skupe nabave borbenih zrakoplova. Pri tome, kad takvo plaćanje borbenih zrakoplova jednom započne iz proračunskog okvira Ministarstva obrane – teško je zamisliti da bi se takav pristup u hodu promijenio, kada konačno dođe do sklapanja ovog velikog posla.
Avioni stoje dva cijela proračuna
Ali, čisto za mjerilo – riječ je o poslu čija bi vrijednost lako mogla probiti milijardu eura (oko 7,4 milijardi kuna, odnosno gotovo dva puna obrambena proračuna RH iz 2016. godine), što je suma za čiju bi otplatu trebalo više od 20 predujmova kakvog smo najavili za iduću godinu.
"Time bi ovaj golemi rashod u idućih 10 do 20 godina lako mogao smrtno opteretiti obrambene financije RH na način kojem puni učinak danas uopće nije moguće procijeniti. U to se svjetlu izjava Vlade RH i Ministarstva financija da su u 2018. godini “povećana izdvajanja za Ministarstvo obrane u iznosu od 440,8 milijuna kuna” pokazuje tek kao prozirna reklama, ako ne i sarkastično ruganje – a još jednu stavku dobiva i popis mogućih razloga nedavnog podnošenja ostavke ministra obrane Damira Krstičevića", zaključuje Tabak.
