Srednjoročne prognoze vremena ukazuju da će se relativno toplo vrijeme na području Hrvatske zadržati i u prvoj dekadi siječnja, a prema raspoloživim dugoročnim prognozama nema naznaka da bi zimska temperatura u cjelini trebala odstupati znatno od višegodišnjeg prosjeka.
Načelnik Sektora za motrenje vremena i klime Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Krešo Pandžić rekao je kako je u zadnjoj dekadi prosinca 2013. prevladavalo razmjerno toplo vrijeme u odnosu na višegodišnji prosjek za to doba godine.
"Neposredni razlog za to je prostrana i postojana Islandska ciklona. S obzirom da je područje jugoistočne Europe pa tako i Hrvatske na jugozapadnoj strani te ciklone prevladavajuće strujanje zraka je s jugozapada koje donosi relativno topliji zrak sa Sredozemlja na područje Hrvatske", rekao je Pandžić Hini.
Istaknuo je kako 'srednjoročne prognoze vremena ukazuju da će se relativno toplo vrijeme na području Hrvatske zadržati i u prvoj dekadi siječnja 2014. godine'.
"Ne može se sa sigurnošću tvrditi da je pojedini toplinski val posljedica globalnog zatopljenja iako klimatski scenariji ukazuju na sve češću pojavu izraženih toplinskih valova te rijeđu pojavu hladnih valova u odnosu na situaciju da globalnog zatopljenja nema. Kada je riječ o jugoistoku Europe veća učestalost toplinskih valova očekuje se u toplom nego u hladnom dijelu godine", smatra Pandžić.
Pandžić je rekao kako prema raspoloživim dugoročnim prognozama nema naznaka da bi zimska temperatura u cjelini trebala odstupati znatno od višegodišnjeg prosjeka.
"To znači da je podjednaka vjerojatnost za pojavu razmjerno toplih i hladnih valova. Zahladnjenje u prvoj dekadi siječnja se ne očekuje. Dugoročne prognoze za pojavu snijega su nezahvalne iako se na temelju povijesnih nizova klimatskih podataka mogu definirati moguća očekivanja. Tako, pojava snijega je češća u unutrašnjosti, osobito u gorju, nego u primorju. U Zagrebu primjerice bilo je godina kada nije zabilježen niti jedan dan sa snijegom (1882, 1988), ali i godina s učestalom pojavom snijega: 1895. godine snijeg je u siječnju zabilježen tijekom 17 dana, 1940. godine tijekom 16 dana te 1996. godine tijekom 10 dana. Nakon 1996. godine nije zabilježen niti jedan siječanj s više od 10 dana sa snijegom u Zagrebu, što ukazuje na trend smanjenja broja dana sa snijegom u siječnju. U priobalju najčešće nema pojave snijega niti u siječnju. Primjerice, u Splitu najviše 4 dana sa snijegom su zabilježena samo 1960. i 1985. dok je u ostalim godinama taj broj bio manji (najčešće ni jedan)", istaknuo je Pandžić.
Upitan kakvo nas očekuje proljeće te ljeto, Pandžić je istaknuo kako se za sada u globalnim prognostičkim centrima izrađuju 6-mjesečne dugoročne prognoze.
"Prema tim prognozama postoje naznake da bi tijekom proljetnih mjeseci temperature zraka trebale biti oko višegodišnjeg prosjeka na području Hrvatske. Za ljeto još ne postoje raspoložive prognoze navedenog tipa. Može se naglasiti da je većina ljeta u zadnjih desetak godina imala iznadprosječnu temperaturu zraka u odnosu na standardno klimatsko razdoblje 1961.-1990. godine. Taj trend je u skladu s klimatskim scenarijem za jugoistočnu Europu (očekuju se toplija ljeta)", kazao je za Pandžić.
