Ulazak Hrvatske u Europsku uniju potvrđuje da proširenje nije zaboravljeni projekt i da EU "barem na tom području" funkcionira, pa se Unija unatoč vlastitoj krizi i sumnjama još uvijek čini privlačnim ciljem za ostale države zapadnog Balkana, navodi u utorak ljubljansko "Delo" u prilozima i komentarima vezanim na ulazak Hrvatske u EU, perspektivama za države u hrvatskom susjedstvu, te krizu s kojom se EU suočava.
S pridruživanjem Hrvatske, navodi vodeći slovenski dnevnik, Bruxelles je pokazao da proširenje EU-a na prostor zapadnog Balkana nije zaboravljeno, pa je članstvo Hrvatske na neki način dio njegove "političke agende za normalizaciju" cijele regije.
"Pridruživanjem Hrvatske EU je potvrdio da proširenje na Balkan nije zaboravljeni projekt, ali je nesigurno kad bi Hrvatsku mogla slijediti neka druga država u regiji", navodi "Delo". List dodaje da politički, ekonomski i socijalni stresovi obilježavaju današnju EU i imaju posljedice i u državama koje reflektiraju na članstvo zbog čega sumnje oko daljnjeg proširenja postoje i u EU-u i u tim državama. No, "Balkan još uvijek vjeruje u europsku ideju" jer su zemlje na tom području svjesne da je bolje biti u EU-u nego izvan njega i da nemaju prave alternative, navodi list.
"Delo" navodi da je proširenje EU-a na Hrvatsku proteklo daleko od euforične atmosfere kad se je EU-u 2004. pridružilo 10 većinom istočnoeuropskih država, kad je EU velikim proširenjem potvrdila svoju vitalnost i dobila svježu krv, a njeno se tržište proširilo na prostor od skoro pola milijarde stanovnika.
Unatoč svemu, navodi "Delo" u komentaru, uključivanje Hrvatske u vrijeme najdublje krize EU-a znači da europska politika funkcionira barem kad je riječ o proširenju. Uključivanje Hrvatske u EU imat će velike političke, ekonomske i socijalne posljedice za cijelu regiju, navodi list.
Kriza EU-a podijelila je samu Uniju na centar i periferiju, na članice prve i druge klase, dok je prostor zapadnog Balkana periferija periferije, navodi "Delo", procjenjujući ekonomsko i socijalno stanje u državama u regiji, te njihov različit status u približavanju EU-u.
"Crna Gora i Srbija su u predvorju, BiH i Makedonija zaostaju, pet članica EU-a još nije priznalo Kosovo. No, Balkan održava svoje europske snove i vjeruje u europsku ideju iako sa strahom promatra radikalnu preobrazbu Europe", navodi "Delo" u komentaru.
Zemlje u regiji, navodi list, "sa strahom" prate posljedice europske krize koje su se pokazale u Grčkoj i koje su vidljive i u drugim zemljama članicama. Komentatorica Saša Vidmajer skeptično se pita je li današnja EU pogođena teškom krizom sposobna djelovati na procese u regiji onako djelotvorno kako je mogla dok je sama bila u boljoj kondiciji.
"Kriza je promijenila odnose EU-a s državama koje nisu članice i to djeluje u oba pravca. EU je nakon 1989. godine transformirala širok geopolitički pojas od Baltika do Crnog mora, izvozeći demokraciju i vladavinu prava, bila je lijek i za balkansku patologiju. No, sada EU izvozi svoju vlastitu nestabilnost. Ne samo da je muče ekonomska nemoć i slabljenje demokracije nego je i u globalnim odnosima postala manje relevantna i gubi utakmicu. Ostaje upitnim kolika je još njena sposobnost da djeluje na preobrazbu država, koliko je ostalo od njene nekadašnje meke moći", navodi se u zaključku komentara "Dela".
