Stotine tisuća stranica kaosa konačno polako postaje prošlost. Centralni obračun plaća, projekt za koji je Vlada samoj sebi u nekoliko navrata produživala rok, konačno je pri kraju.
"Preko 200.000 službenika već prima plaću preko COP-a, tako da možemo reći da je projekt COP-a skoro pa završen, posebno se to intenziviralo u proteklih nekoliko mjeseci a posebno u srpnju kada je 60 tisuća ljudi odjednom ušlo u sustav", rekao je ministar uprave ArsenBauk.
U tom sustavu najveći broj zaposlenih, 179.000, prima plaću i dodatke ukupno manje od 8.000 kuna mjesečno. Točno 12.856 ima mjesečna primanja veća od 10.000 kuna, među njima 153 osobe veća od 20.000.
No pored ovih, neusporedivo je važnije to što sad Vlada raspolaže i informacijama o dodacima na plaću - tko ih sve prima, zašto, koliko i da li s punim pravom.
"Ono što je možda nepotrebno i apsurdno to se neovisno o uštedama treba podijeliti, a onda ako postoji novaca to se treba raspodijeliti ravnopravno svima. Ovo je jedan dobar alat za kontrolu ukupnog iznosa troškova, a koliki će oni biti to je uvijek politička odluka", rekao je Bauk.
Odluku u čijem će donošenju važnu ulogu igrati i ministar financija.
"Mi danas imamo 360 vrsta dodataka na plaće, pa se tako postavlja pitanje racionalnosti upravljanja sustavom, tako da će mi dati mogućnost da neće biti linearnog rezanja plaća, nego ćemo tražiti nelogičnosti u sustavu", izjavio je BorisLalovac.
Najviše posla će, čini se, imati u zdravstvu. Jer među 12.856 zaposlenih s primanjima većima od 10.000 kuna, njih 6.176 je u sustavu zdravstva; 2.744 u znanosti i visokom obrazovanju, a 1.678 u pravosuđu.
Od 153 osobe koje u Hrvatskoj mjesečno iz proračuna prime više od 20.000 kuna čak 142 je u zdravstvu - ostalih desetak su predsjednik Republike, premijer, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda i slično.
No više nego na svima njima, država bi, čini se, mogla uštediti na -knjigovođama i računovođama, kojih u sustavu ima više od 6.500.
"Nema nepotrebnih mjesta, samo uvijek govorimo je li bolje da imamo 6.500 ljudi u industriji ili knjigovođa, zamislite samo koliko dodatne vrijednosti stvara 6.500 ljudi u industriji, tako da ćemo rješavati neracionalnosti, a ovo je svakako jedna od njih", dodao je Lalovac.
Sindikalisti, međutim, tvrde da za sve posla ima, i to usprkos COP-u.
"Iako je COP-om puno toga automatizirano, još uvijek će sigurno ostati potreba da netko unosi u sustav podatke za sve ove zaposlene, tako da ne vjerujem da će biti potrebe za smanjenjem tih radnih mjesta", rekao je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika BorisPleša.
Gdje će rezati i koliko je Vlada Zorana Milanovića uopće spremna koristiti instrument koji kasni već dulje od godine dana, pokazat će rujan i - rebalans proračuna.
