Ako želimo kao vrsta preživjeti u budućnosti, svjetski društveni i financijski sustavi moraju proći kroz veliku transformaciju kako bismo oživjeli prirodni svijet koji je od vitalnog značaja za ljudski život, zaključak je to velikog i dramatičnog izvještaja UN-a. Kako piše Independent, fokusiranost na gospodarski rast trebala bi završiti, smatraju međunarodni znanstvenici te dodaju da bi potrošači u bogatim zemljama trebali trošiti manje hrane, a svjetski čelnici bi trebali hitno započeti s reformama. To uključujući stvaranje više zelenih prostora u gradovima, uvesti poljoprivredu koja je prihvatljiva za okolište zauzdati rasipnu potrošnju.
U prvom sveobuhvatnom izvješću UN-a o biološkoj raznolikosti, vlade se također pozivaju da obnove staništa kao što su šume, uzgajaju više hrane na manje površina, da rade na suzbijanju ilegalne sječe stabala i ribolova, stvore zaštićena morska područja te da smanje onečišćenje i protok teških metala i nepročišćenih otpadnih voda u okoliš.
Studija, koju je podržalo 130 zemalja, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, postavila je okvir za zaustavljanje onoga što se naziva šestim masovnim izumiranjem života na Zemlji, od kukaca do biljnog svijeta i ribe. U pitanju je najjači poziv svjetskih znanstvenika na djelovanje. Međutim, stručnjaci su upozorili da će se zbog vlastitih interesa energetski divovi, poljoprivrednici koji koriste subvencije i nedostatak propisa itd., protiviti promjenama statusa quo.
Neviđena brzina izumiranja
Vrste nestaju neviđenom brzinom, desetak ili stotina puta brže nego u prošlosti, navodi se u izvješću. Procjenjuje se da se oko 1 milijun vrsta već suočava sa izumiranjem, a ako se nešto ne poduzme mnoge će to zadesiti već za nekoliko desetljeća. Bez “transformacijske promjene”, šteta će se nastaviti ili pogoršavati do 2050. godine i dalje, izravno ugrožavajući ljudskom blagostanju širom svijeta, kaže se u studiji. Također će narušiti napore u borbi protiv siromaštva i gladi, napore u poboljšanju zdravlja te zauzdavanju klimatskih promjena.
Ako zemlje ne pojačaju napore u zaštiti preostalih prirodnih staništa, upozorava se da bi mogla izgubiti za nekoliko desetljeća 40 posto vrsta vodozemaca, trećinu morskih sisavaca i trećinu koralja koji tvore grebene. Više od 500.000 kopnenih vrsta nema dovoljno preostalog prirodnog staništa koje bi im omogućilo dugoročno preživljavanje.
Glavni uzroci propasti prirode
Istraživanje Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) dolazi manje od tjedan dana nakon što su britanski vladini savjetnici pozvali na hitne radikalne korake kako bi se zaustavila klimatska kriza. Autori studije, koji su se sastali u Parizu, identificirali su industrijski uzgoj i ribarstvo u posljednjih 50 godina kao glavne uzroke propasti prirode. Izumiranja su dodatno pogoršana klimatskim promjenama koje su potaknute izgaranjem fosilnih goriva, ugljena, nafte i plina.
Pročišćavanje šuma radi usjeva i stoke, širenje cesta i gradova, sječa šuma, lov, pretjerani ribolov, zagađenje vode i transport invazivnih vrsta potrošili su tri četvrtine svjetske zemlje. Zagovornici zaštite okoliša rekli su da izvješće mora djelovati kao hitan poziv na buđenje i da ljudi moraju ponovno razmisliti o tome kako proizvesti hranu.
"Apsolutno je od vitalne važne da žurno promijenimo način na koji koristimo zemlju i oceane kako bismo okončali rat protiv prirode", izjavio je izvršni direktor Greenpeacea u Velikoj Britaniji, John Sauven te pozvao vladu Velike Britanije da posadi milijune stabala, osigura oceanska utočišta oko obala, obnovi tresetišta i podrži prijelaz s mesa i mliječnih proizvoda na biljna jela. Lorna Greenwood iz Extinction Rebellion rekla je: “Vrijeme je da razmislimo kako uzgajamo hranu, putujemo i brinemo o selu. To može značiti teške odluke, ali nagrade su ogromne."
Još uvijek nije kasno za promjenu
Rezultati istraživanja se ne odnose samo na spašavanje biljaka i životinja, već i na očuvanje svijeta u kojem ljudi sve teže žive, rekao je Sir Robert Watson, britanski znanstvenik i predsjednik odbora. "Prijetimo potencijalnoj sigurnosti hrane, sigurnosti vode, ljudskom zdravlju i društvenoj strukturi" čovječanstva, rekao je, dodajući kako siromašni u manje razvijenim zemljama nose najveći teret. "Izvještaj nam također govori da nije kasno napraviti promjenu, ali samo ako počnemo sada na svakoj razini od lokalne do globalne".
