RIJEKA - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU BrankoGrčić kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Rijeci da je jedan dio biračkog tijela, zbog nesigurnosti o tome što je EU i što donosi, jučer ostao suzdržan te "se čini da je ideja euroskepticizma ovaj put prevagnula".
Grčić je to kazao odgovarajući na pitanje je li Vlada "pala na nedjeljnom testu izbora za EU parlament te je li gospodarska kriza utjecala na slab odaziv birača". Dodao je da je dijelom na rezultate utjecala i gospodarska situacija, da su u prošloj godini donesene brojne teške mjere te da stoga u konačnici može biti vrlo zadovoljan ishodom izbora za vladajuću koaliciju.
Istaknuo je da vjeruje da će na lokalne izbore izaći više ljudi te da smatra da građane najviše zanima ono što ih se izravno tiče.
Grčić, ministri SlavkoLinić, GordanMaras, SinišaHajdašDončić, DarkoLorencin i drugi sudjelovali su na konferenciji za novinare u sklopu prezentacije Proinvesta u Rijeci.
Grčić je kazao kako je zanimljivo da su među onima koji su dobili najviše glasova euroskeptici, da to nešto govori, da je pred nama proces upoznavanja s EU te da predstavnici u EU moraju prije svega zastupati interese zemlje, a ne grupacija iz kojih dolaze.
Na pitanje bi li "Kukuriku koalicija, da je ostala cijela, s IDS-om", pobijedila na izborima, Grčić je rekao da matematički gledano o tome nema dvojbe, a da je politički gledano to pitanje stranaka i dogovora. Mi na razini Vlade u koaliciji s IDS-om funkcioniramo sasvim dobro, a na lokalnim izborima - tko pobijedi, kazao je.
Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u ovoj godini, Grčić je rekao da se planira 0,7 posto gospodarskog rasta, a da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen značajan porast novog zapošljavanja u odnosu na prošlu godinu.
Ministar finacija Slavko Linić, na upit o smanjenju minusa na računima, kazao je da se uspjelo započeti kontrolirati procese u gospodarskim subjektima i njihovu nelikvidnost, ali da je kod građana prisutan neprekidan rast dugova, pa da se krenulo raščišćavati i taj dio.
Linić je rekao da je najveći problem ograničiti najveću razinu kamata na stambene kredite. Možemo očekivati izmjene Zakona o obveznim odnosima koji regulira zateznu kamatu, jer napuštamo eskontnu stopu i prebacujemo se na referentne kamatne stope u Hrvatskoj. Također, kroz Zakon o potrošačkom kreditu pokušat ćemo regulirati najveću 'stambenu' kamatu, kamatu potrošačkih kredita i prekoračenja po računu, naveo je.
Odgovarajući na pitanje je li se o porezu na nekretnine razgovaralo s koalicijskim partnerima iz HNS-a, koji je protiv tog poreza, Linić je rekao da se o tome stranački ne razgovara, da je to stvar unutar Vlade, te da će, kada se izrade, prijedlozi ići u proceduru usuglašavanja između nadležnih ministarstava.