ZAGREB - Predsjednik Republike IvoJosipović ocijenio je u petak kako je Vladina odluka o monetizaciji javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesija za upravljanje i održavanje autocesta "potez iz nužde" zbog potrebe vraćanja dugova.
"Očito je proračun prazan, očito postoji potreba da se vrate zaduženja koja su učinjena. Je li to sada najbolji sporazum, to ne mogu govoriti - ne znam detalje, ali očito je riječ o potezu iz nužde", rekao je Josipović nakon primanja za sudionike aktivnosti planiranja i provođenja zadaća prevencije i obrane od poplava.
Dodao je pritom da se tu ne radi o prodaji autocesta, već davanju u koncesiju, te "da nije dobro uspoređivati cijenu".
Prema Vladinom modelu monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina, jednokratna koncesijska naknada, ovisno o trajanju koncesije, iznosila bi od 2,4 do 3,2 milijarde eura, a pojedini mediji danas upozoravaju da je Hrvatska u gradnju tih autocesta uložila 5,5 milijardi eura.
Josipović nije htio komentirati presudu zagrebačkog Trgovačkog suda u korist udruge Potrošač koja je tužila osam hrvatskih banaka jer je riječ o prvostupanjskoj, nepravomoćnoj presudi te ocijenio kako je potrebno "razmišljati o kompromisu" između dviju strana.
"Podsjetit ću da je potrebno, posebno u ovim teškim vremenima, razmišljati o kompromisu, konsenzusu, o načinu rješavanju problema poput ovog na način koji neće biti nepremostiv teret ni za jednu ni za drugu stranu. I mislim da tu kulturu dijaloga i uvažavanja različitih interesa, na način da svi prežive, ako tako smijem reći, moramo njegovati u Republici Hrvatskoj", ustvrdio je predsjednik.
Udruga Potrošač tužila je osam hrvatskih banaka zbog kredita u švicarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, a sud je jučer presudio da su banke povrijedile prava potrošača jer korisnike kredita nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Bankama je naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu, a povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.
