U ruševinama Banije teško je govoriti o psihičkom stanju. Jer kriza još traje, tlo i dalje podrhtava, a puno ljudi nema krov nad glavom. Ljudi nam govore kako se teško nose s problemima, no nekako moraju. Vlado Dumbović iz Petrinje nalazi svakakve aktivnosti samo da ne razmišlja o svom razrušenom domu.
''Svako zanimanje koje zaokupi čovjeka, da odagna neke misli
pomaže. Sad da li je to fizički rad, druženje… sada netko to
proživi teže, netko lakše. To je nekako stvar i trenutnog šoka,
netko može blokirati, netko ne, netko nije toga ni svjestan'',
rekao je Dumbović.
Ovih dana puno psihologa i psihijatara želi pomoći ljudima s
Banije, među njima su i volonteri Crvenog križa. Riječ je o tzv.
timovima psihosocijalne podrške koji su Obučeni za rad nakon
prirodnih katastrofa. Katarina
Zorić, glasnogovornica Crvenog križa, objašnjava
kako izgleda prva psihološka pomoć.
Stanje šoka tu je s razlogom
''Svodi se na topli ljudski razgovor jer je bitno da se u ovoj situaciji možete izventilirati, da kažete što vas muči. U tim timovima su ljudi koji su educirani za to, to su uglavnom psiholozi, nešto socijalnih pedagoga, ljudi koji su prošli treninge za ovakve situacije'', kazala je Zorić.
Desetak timova dežura na telefonu, ali i obilazi teren.
''Evo ja pozivam ljude da nam se jave, broj 0800 1188 i mi dođemo'', rekla je.
Psihologinja Dušanka Kosanović kaže kako je stanje šoka, koja je prva reakcija, tu s razlogom.
''Prva je neka reakcija stanje šoka, koje traje neko određeno vrijeme, kod nekih ljudi duže, kod nekih ljudi kraće. To stanje šoka ima svoju funkciju da zaledi sve ono što će uslijediti da počnemo procesuirati što možemo'', rekla je Kosanović.
Slijedi jedan konkretan savjet kojega dijeli Dean Ajduković iz Društva za psihološku pomoć. Dovoljna je i minuta ili dvije vremena da si barem malo pomognemo.
''To može svatko sam napraviti onda kada je uznemiren, a to je da
duboko udahne kroz 5 ili 6 sekunde, brojeći se, zadrži dah u sebi
i kroz to isto vrijeme polako izdiše. I to ponavlja nekoliko puta
i tu dolazi do tjelesnog smirivanja'', objasnio je
Ajduković.
Dean Ajduković je jedan od kreatora priručnika za krizne
situacije, osmišljenog nakon poplava u istočnoj Slavoniji.
''Sva istraživanja u svijetu pokazuju da otprilike nakon 3- 6 mjeseci ljudi upravo zbog svojih resursa se polako vraćaju u svoje uobičajeno funkcioniranje. Ali nakon tog razdoblja otprilike 15 do 20 posto će trebati posebnu skrb. To ne znači da će oni biti bolesni, da će razviti mentalne poremećaje, nego trebaju posebnu skrb'', kazao je Ajduković.
Važno je znati da ljudi na Baniji sada ne mogu ozbiljno raditi na mentalnom zdravlju jer još uvijek nisu osigurani osnovni egzistencijalni uvjeti, već je sada vrijeme za pružanje prve psihološke pomoći. Kasnije se radi na smirivanju, povećavanju samoefikasnosti, povezivanju i ugradnji nade.
Sada je potrebno ventilirati emocije
''Svi sadašnji napori su usmjereni na to da ljudi imaju krov nad
glavom, hranu, vodu, da nisu na hladnom. Ovdje imamo lošu
situaciju da se tlo trese i da će se još tresti što dovodi do
povećavanja straha i ozbiljne ugroženosti onih koji bi mogli
stradati u novom potresu čak i slabije jačine'',
Psihologinja Dušanka Kosanović ističe kako sada
trebamo ventilirati emocije, a to radimo pričanjem o njima.
''Ljudi otežavaju sami sebi jer su uznemireni jer imaju reakcije.
Normalno je da imamo reakcije i dok imamo te reakcije treba biti
brižan i nježan prema sebi uz svijest: OK, ovo će potrajati. Ali
ja bih poslala poruku da ćemo to nadvladati i da većina ljudi u
pravilu integrira ovakvo iskustvo i s jednim ožiljkom koji će
ostati u svima nama ipak nastavlja dalje'', rekla je Kosanović.
Potresi u Baniji ponovno otvaraju stare rane. One ni kod Zagrepčana još nisu zacijelile. Zagrepčani s kojima smo pričali iskreno su nam rekli kako su stalno u strahu. Davor Faget priznaje:
''Ja sam danas prvi puta nakon deset dana izišao van jer bi poludio u stanu i da vidim malo ljude. Ali sve idem sa strahom od potresa, od gledanja ovih fizionomija, ljudi ne znaju što će'', rekao je Faget.
Povećana potreba za psihološkom pomoći
Marija Matijašić boji se boraviti u svom vlastitom stanu.
''Šetnja, šetnja, šetnja, samo šetnja. Jer ne mogu u stanu, ja sam sama u stanu, ne mogu u stanu biti, bojim se jako. Potresa se bojim'', rekla je Matijašić.
Istraživanje koje je Dean Ajduković proveo na nacionalnom uzorku pokazuje pogoršanje mentalnog zdravlja u doba korone.
''Ljudi imaju tri puta veći broj simptoma koji pokazuju na
anksioznost i depresivnost. To ne znači da su oni oboljeli od
toga. I to je ono što se može očekivati. Naravno, ako vam
okolnosti uzmu prijatelje da se s njima ne možete nalaziti, ako
umjesto da idete u školu ili na studij i družite se s osobama
koje ste odabrali, ako to ne možete naravno da će to faliti, to
je jedan gubitak'', kazao je Ajduković.
Ovih dana svjedočimo povećanoj ponudi psihološke pomoći. Otvoreni
su mnogobrojni telefoni, među njima i onaj u Nastavnom zavodu za
javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Od 17. ožujka telefoni
neprekidno zvone.
I Klinika za psihijatriju Vrapče bilježi rast od otprilike 30 posto pacijenata od početka pandemije. No, pročelnica Zavoda za psihoterapiju Tihana Jendričko ističe da će većina nas prebroditi ova traumatična iskustva.
Kontakti za pomoć
''Ono što puno više doprinosi našem psihološkom rastu su upravo
ta negativna iskustva i taj izazov na koji način postupiti jer
pozitivna iskustva predstavljaju jedan izvor sreće i
zadovoljstva. Međutim negativna iskustva koja, ako ih uklopimo na
pravi način u dosadašnji život daju pravi osjećaj životnog
smisla. Važno je vratiti se jednoj normalizaciji života.
Koliko je to moguće. Ne biti samo zaokupiran negativnim i
uznemirujućim stvarima, nego što više održati sve više aspekata
svojeg života, koliko god je to moguće. Što bliže našoj
nekadašnjoj normali'', rekla je Jendričko.
Ako osjećate da trebate pomoć ili barem nekoga da vas sasluša,
kontakte možete pronaći ovdje:
