Da nisu najveća zagrebačka četvrt, Sesvete bi prema broju stanovnika bile jedan od najvećih gradova u Hrvatskoj. A stanovnici upozoravaju, postat će uskoro i najveće smetlište.
Već su imali kafileriju koja zbrinjava životinjske lešine iz cijele zemlje, pogon koji prikuplja staklo, kožaru. Početkom ljeta dozvolu je dobila još jedna tvrtka za gospodarenje raznovrsnim otpadom, a onda je gradska vlast rekla da će baš ondje privremeno odlagati i glomazni otpad.
Sesvećani kažu da zbog smrada ne otvaraju prozore, upozoravaju na onečišćenje i najezdu štakora i miševa.
Osam koraka od Anđinog kućnog praga - dovozi se otpad
"Mi smo sagradili kuću 2000. sve je bilo mirno, ljudi jesu radili, ali to si sve, utovarili e roba, mirna ulica, to je slijepa ulica, nije da se može teretna… A ovo kako je krenulo", kaže Anđa Dubravac iz Soblineca.
A krenulo je prije dva mjeseca. Sredinom srpnja gradske su vlasti tvrtki Nur Parts dale dozvolu za gospodarenje otpadom. Raspon dopuštenih djelatnosti je širok. Uključuje obradu otpadnih boja i lakova, tiskarske tonere, organski otpad, mješavine masti i ulja iz separatora, komunalni, glomazni i otpad s tržnica.
"Mene zanima tko im je to dozvolio, nemaju prostora za ta odlagališta, baš me zanima tko im je to dozvolio", kaže Anđa Dubravac iz naselja Soblinec.
Dozvolio im je Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. Da će im ova tvrtka postati susjed doznali su na jedom malom plakatu.
"Ali ja ne mogu shvatiti da oni mogu imati dozvole u ulici koja nema ni kanalizaciju, koja je 30 metara od kuća, a nama vrtić u naselju ne daju otvoriti jer nemamo kanalizaciju, ali odlagalište smetlišta i kožaru - to daju", kaže Vinko Jurić iz naselja Soblinec.
Prigovore stanara direktor tvrtke ne želi saslušati, a nije htio dati ni izjavu.
Direktor poduzeća Nur Parts nije htio govoriti pred kamerama, nije želio odgovoriti na pisani upit.
"Je l' imate inspekciju, jel’ možete prijavit….Kod nas ništa nije normalno", kaže Marko Kičić iz Nur Partsa.
Nije normalno ni da ovako veliko naselje nema sređene urbanističke planove. N. Naime, prijedlog izmjena i dopuna sesvetskog GUP-a nikad nije raspravljen na gradskoj skupštini.
GUP tog naselja odvojen je od zagrebačkog GUP-a, iako su Sesvete i po broju stanovnika i po veličini najveća zagrebačka četvrt. Na snazi je onaj star 17 godina, par puta kozmetički i samo točkasto mijenjan, objašnjavaju u Udruzi Zeleno plave Sesvete.
"Krivo je što Sesvete uređenu plansku dokumentaciju, postoje brojne sive zone između planova višeg i nižeg reda, koje - kako čitaju i zabrinuti Sesvečani - tako čitaju i oni koji požele zlorabiti tu situaciju", kaže Ante Damjanović iz Udruge Zelene i plave Sesvete.
Takvo što se događa na ovom malom prostoru u Soblincu
"Ovdje nema odvodnje, nema kanalizacije, ovdje dolaze tvrtke koje se bave djelatnošću koja i kad se uredno obnaša nose neke rizike i a ako se neuredno izvode onda je to katastrofa…", kaže Damjanović.
Primjerice, ova drenažna cijev vodi od čestice koju koristi tvrtka koja gospodari otpadom.
"Ovo je drenažna cijev … da je cijev ustvari za oborinske vode i vode koje nastanu čišćenjem otpada. Ono što je zabrinjavajuće je da je ova tvrtka dobila za neopasni otpad, ali imamo i dio otpada koji dođe u kontakt s prirodom može postati opasan, to su različiti toneri, kemikalije, a obveza je da imaju vodonepropusnu podlogu, a oni nemaju već je tu šljunak, odnosno šoder. Kod ovog kanala to je kanal koji povezuje jezera, kada plave onda se prelijevaju, ikad dođe ide prema Sesvetama i Savi. Posebno je fascinantno da se nisu trudili sakriti cijeli pokret", kaže Marijo Spajić iz Udruge Zelene i plave Sesvete.
Čestica o kojoj govori aktivist Udruge udruzi Zelene i plave Sesvete također se koristiti za potrebe obrade otpada, ali ona nije obuhvaćena dozvolom.
"Pravilnik o gospodarenje otpada predviđaju da se ovakvi procesi ne smiju izvoditi 500 metara od naseljenog mjesta", kaže Damjanović.
Situacija je eskalirala kada je ovog kolovoza gradonačelnik Tomašević odlučio da će zagrebački glomazni otpad privremeno zbrinjavati tvrtka Unija Nova u Sesvetskom Kraljevcu.
"OK, tvrtke se mogu baviti prikupljanjem otpada, ali mi imamo puno sivih zona i pušemo na hladno, imamo ovu zonu, umjesto desetak drugih zona umjesto da živimo u zelenim , mi ćemo završiti u nekom velikom odlagalištu. Što legalnih što ilegalnih na sve strane, zauzimaju zelene površine. Umjesto da živimo u jednom lijepom kraju, jer su Sesvete šume i polja, mi ćemo završiti na jednom velikom smetlištu", kaže Marijo Spajić iz Udruge Zelene i plave Sesvete.
Zato su oprezni.
"Sesvete, nije da ne odbijamo otpad, u Sesvetskom Kraljevcu preuzima se životinjski otpad, preuzimamo za cijelu Hrvatsku, preuzimamo sve staklo, imamo dva prilično dvije tvorevine koje obavljaju. I sad da l' i moramo baš sve smeće Zagreba i Hrvatske preuzeti? Mislim da možd sa to nije baš korektno", kaže Spajić.
Stanari ulice redovito bilježe što se sve dovozi. Brinu ih i veliki hladnjaci iz trgovačkih centara
"Ti frižideri sami po sebi dok su u komadu nema problema, ali postoje komponente koje oni nisu ovlašteni zbrinjavati, to je dakle zbrinjavanje plina", kaže Damjanović.
Pitali smo Državni inspektorat što su u dosadašnjim nadzorima poslovanja tvrtke Nur Parts utvrdili.
"Utvrđeno je da na lokaciji postoje onečišćene oborinske, sanitarne te tehnološke vode koje nastaju pranjem praznih spremnika od biološkog otpada. S obzirom na navedeno zatraženo je očitovanje nadležnih, Vodovoda i odvodnje Zagreb. Inspekcijski nadzor je u tijeku."
Maja se u Prigorsku ulicu doselila s obitelji prije par godina.
"Kad smo došli bilo je sve idealno. Nakon kratkog vremena tvrtka koja se bavi štavljenjem kože, pojavio se smrad", kaže Maja Uzelac iz naselja Soblinec.
Maja je ovog ljeta, kada su im uvjeti života, kaže, postali nemogući, počela dokumentirati kako sve izgleda. Otkako je alarmirala institucije, u kožari redovitije čiste. Na dan kada smo posjetiti poduzeće Amdra, dvorište je bilo urednije. Vlasnik tvrdi: miris nije nesnosan.
Ljudi kažu kako nisu otvorili prozor cijelu ljeto, ali vlasnik tvrtke Amdra Refik Draganović tvrdi suprotno: "Nije točno, nije istina, odite naprijed 50 m niže ništa se ne osjeti. Dolazili ljudi mjeriti."
Iako su na ovoj lokaciji gotovo tri godine, još uvijek nemaju vodopravnu dozvolu.
"U procesu je ishođenja, predali smo na vrijeme, oni su rekli jučer bila inspektorica, nisu izdali jer su bili godišnji odmor."
Upitan za li kad dolazi inspekcija, Draganović odgovara: "Nekad znamo, nekad ne znamo. Nekad se najave, inspekcija bi inače trebala da se najavi, Ali pošto ovi non stop zovu susjedi oni dođu nekad i nenajavljeni, može li, može, dobrodošli."
Kada zovu inspekcije, dobivaju odgovore da je sve u redu.
I kažu da je sve u skladu s djelatnošću koja se obavlja.
Za Potragu inspektorat odgovara: "Veterinarska inspekcija nadzorom je utvrdila kako se vodi evidencija sljedivosti zaprimljenih i otpremljenih koža, a nusproizvodi se adekvatno zbrinjavaju."
"Mi radimo s rangiranim tvrtkama, Louis Vuitton, Gucci, Mercedes", kaže Draganović .
No prije nego što zamirišu kožna sjedala novih automobila, a luksuzne se torbe prošetaju po središtu grada u malom Soblincu život će biti nemoguć.
Kaže kako bi on imao ovakav pogon blizu svoje kuće te kako je tu bila prije industrijska zona, a onda su se ljudi naselili.
I članovi mjesnog odbora pokazuju dopise.
"Ministarstvo je odgovaralo uvijek u korist kožare, a ne u korist građanstva. Mi smo tu građani drugog reda, na žalost", kaže Paulina Rebak iz Mjesnog odbora Soblinec.
Stanari nam kažu da su odnedavno primijetili da im nestaju mačke, a susjedstvom šetaju glodavci
"Pojavila nam se leptosprozora, bolest uzorkovana glodavcima. Moj je pas zatvoren u kući, jer se bojimo jer smo u dvorištu primijetili štakore, a susjedi miševe", kaže Maja Uzelac.
Ovo je Roko, labrador koji živi u kući u Prigorskoj. Prije par noći izgrižen je do krvi. Veterinari sumnjaju na ugrize glodavaca. A fotografije su nam z Soblinca zabrinuti vlasnici poslali danas.
Roko je prva žrtva ovog prostornog Frankenštajna: suživota gospodarenja otpadom i stanovanja.
"Sesvete su gradska četvrt kojoj fali 200 km kanalizacije, 100 km vodovoda i 150 km plinovoda i sve ekscesne situacije u gradu u Zagrebu rješavaju se na području Sesveta koje su prostorno i po borju stanovnika najveća gradska četvrt", kaže Damjanović.
Sve se ovo događa na naizgled idiličnom mjestu. Ovo su sesvetski bajeri, jezera koja su nastala na bivšim glinokopima.
"Prostorni plan je apsurdna i cijelim Sesvetama tu govorimo o planskim reliktima, nekoć je bio glinokop, kad se prestala iskapati glina, nastala su jezera, a ostala je u p.p. gospodarska zona po sredini jezera ide granica, uz to ide stambena, donosno gospodarska zona", kaže Spajić.
Ovo je Tomislav Hermeščec. 2000. je od Grada dobio koncesiju za eksplanaciju polja gline Soblinec. No Grad Zagreb kojem je na čelu Milan Bandić, a šef gradskog ureda za gospodarstvo Darinko Kosor. nakon par dana oduzima mu koncesiju i daje poduzeću Vodoprivreda.
Hermeščec ulaže žalbu, ali Vodoprivreda iskapa glinu sve do 2003. dok nije izvukla sve. Upravni postupak Hermeščecu daje 11 godina kasnije za pravo. Prošle godine sudovi odlučuju - država mu mora nadoknaditi štetu.
Gotovo 4 i pol milijuna kuna štete isplatili su mu prošle godine. Tako smo glinu iz ovog polja platili iz džepova građana dva puta. Imalo se, moglo se.
U Zeleno plavim Sesvetama uspoređuju satelitske snimke i tvrde da se jezero nasipa.
Od zapada prema istoku slika Zagreba sve je neurednija i zapuštenija kako pokazuje situacija u samo jednoj ulici. U Sesvetama, gradskoj četvrti s čak 90 tisuća stanovnika, vjeruju da su za glavni grad sporedna stvar.
