Dvije površine Pašmana. Toliko je područje vatra progutala ove godine. No, koliko je požara podmetnuto i koliko su ih uzrokovali piromani?
Za više od dvjesto požara policija je ustanovila da su uzrokovani nekim kaznenim djelom. To može biti potpuna glupost i neopreznost poput rođendanskog ispaljenja signalne rakete koja je zapalila Hvar, ali vatrogasci i policajci govore nam kako je često uzrok namjernog zapaljenja osveta ili pokušaj prenamjene zemljišta.
Koliko je među onima koji vatrogascima zadaju probleme pravih piromana, psihički bolesnih ljudi koji ne mogu utažiti svoju žudnju dok ne izazovu požar?
Požari su Europom harali danima. Gorjelo je posvuda
Vatra je izmakla kontroli, gutala šume, prijetila naseljima. Italija - Grčka - Turska - bile su u plamenu. Mještani su zazivali upomoć.
Mogli su samo gledati kako vatra guta sve pred sobom.
"Sve što vidite ovdje je uništeno, pretvoreno je u ugljen. Ništa nije ostalo. Najgore je kada te policija probudi u 03:30 zbog evakuacije, a ti moraš ostaviti sve za sobom i pobjeći", kaže evakuirani stanovnik Eubeje Nicholas Valasos.
Kod nas je onaj u Segetu Gornjem kod Trogira početkom kolovoza bio najveći. Gasili su ga tri dana. I vatrogasci i kanaderi i vojska.
"Dvista metara odavde mi je rodna kuća. Jutros isto san bija tu oko sedan uri sve je bilo sanirano, kanaderi su natapali ove rubne pojaseve i sad prije dvi ure opet iznenadno nešto", rekao je Ivica Maljković iz Trogira 3. kolovoza 2021.
"Ne ide se kući, ne spava se. Nepristupačan je teren, nošen vjetrom doša je ovdje, sve je trava, nisko raslinje i požar se u tim uvjetima brzo širi", ispričao je zapovjednik operativnog područja Kaštela Darko Maretić 3. kolovoza 2021.
Požar je na kraju ugašen. Bez žrtava.
"Taj je bio najveći 1.643 hektara. Obim tog požara je 24,3 kilometra. Požar je bio zahtjevan zbog nepristupačnog terena i trebalo je puno napora da se stavi pod kontrolu i ugasi", kaže glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Vatrogasna sezona kod nas ipak nije bila ni izbliza dramatična kao u nekim drugim europskim zemljama.
"Bila je dosta zahtjevna sezona, ali dobro je odrađena. Čak 95 posto požara ugašeno je za manje od 4 sata, mali je broj požara koji su otišli preko 100 hektara što govori o cjelokupnom sustavu koji je dobro postavljen", kaže Tuckanović.
No, sustav ne ovisi samo o vatrogascima, objašnjava glavni vatrogasac Istre Dino Kozlevac.
"Izmakne kontroli mi kažemo kad vjetar okreće ružu, sad puše bura, pa istočnjak pa zapadnjak. Vi taman usmjerite snage niz vjetar, a on se okrene. Onda se morate pregrupirati i hvatati špicu, to su problemi za vatrogasce", tvrdi Kozlevac
Ovise o jačini vjetra, njegovu smjeru, konfiguraciji terena - ne pomažu ni visoke temperature, dodaje zapovjednik vatrogasaca u Rovinju.
"Puno je tu faktora, sada je izrazito sušan period, trava je kao barut, vi morate dobro trčati da ulovite plamen koji se zna prenijeti i desetak metara ispred vas. Kad vam cestu prebaci koja je široka 6 metara onda znate koja je to snaga", kaže zapovjednik JVP Rovinj Evilijano Gašpić.
Ove godine, izvijestili su vatrogasci Vladu, bilo je 2.389 požara na otvorenom, 8 posto manje od petogodišnjeg prosjeka. Izgorjela su 122 kvadratna kilometra, što je oko dvije površine otoka Pašmana, no i to je upola manje od petogodišnjeg prosjeka.
No, kritično je bilo ljeto
Broj požara u najtoplijem dijelu godine povećan je za 25 posto, a izgorjela površina za čak 385 posto i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta zbog kojih se požari puno brže i šire.
"U ovoj vegetaciji u kojoj smo sad kad je sve žuto i isušeno, biljke su kao herbarij, ako je vjetar jak - to je dovoljno da počne širiti požar i on se počinje širiti da u roku pola sata može gorjeti 20 - 30 hektara i to je onda veliki požar. I požar nakon toga stvara sam sebi strujanje zraka i širi se sam po sebi", kaže Kozlevac.
Sustav motrenja, dronovi, brza dojava - sve je to dobra prevencija, kaže sudski vještak za požare, koja bi trebala osigurati da stvari ne izmaknu kontroli. Ali već su rekli, nekad ne ide sve po planu.
U ekstremnim uvjetima kada primjerice vjetar puše brzinom od 50 kilometara, požar se može širiti i brzinom od 500 metara po satu.
"Često je tu i nagib. požar se višestruko brže širi po nagnutom terenu nego ravnom i to do 4 puta brže jer je takvo zagrijavanje koje ide brže uzbrdo nego na ravnom terenu", kaže sudski vještak za požare i eksplozije Milan Carević.
"Vatra se mora opkoliti, formiraju se frontovi lijevo desno, određuju se odgovorne osobe i to je komplicirano, sadrži puno ljudi i sadrži puno tehnike. Morate voditi računa ako ide na naselje, čuvaju se naselja. sve snage se moraju rastresti da čuvaju naselja i onda požar bude slobodan što nije dobro", kaže Kozlevac.
Pa se upomoć zovu kanaderi. Ove su godine letjeli više od 650 sati, a na opožarena područja istresli više od 17 tisuća tona vode.
Ove su ga godine u Istru zvali samo jednom kad je prije 15 dana gorjelo u okolici Pule.
"Požari su u Istri i kad su mali komplicirani jer se uvijek dešavaju u naseljenom mjestu. Vrte se uz turistička naselja i onda moramo brzo reagirati. U specifičnoj smo situaciji daleko od Zadra pa moramo dobro procijeniti, ali procijenili smo i kad je došao pomogao nam je u gašenju požara", kaže Kozlevac.
A kako do njega dolazi - pokušavaju nam objasniti stručnjaci
"Može biti prirodna pojava. Grom vulkani, dalekovod. Tu je problem oko tog dalekovoda ako se ne čisti, a ako nije to onda je ljudska radnja", kaže Carević.
Tako je kažu iz iskustva, u većini slučajeva.
"Krpa natopljena organskim uljem iz neke kuhinje, koju je možda netko neodgovorno odložio i dovoljno je staklo s duplim dnom, to je efekt povećala, dešavaju se i tehničke nezgode kao iskrenje kablova, dalekovoda, prometna nesreća na cesti gdje je auto izazvao iskrenje i zapalila se šuma. ima raznih uzroka, ali na prvom je mjestu uvijek čovjek", kaže Kozlevac.
"Počinjete sumnjati kad vam se uz cestu pojave 3 požara uzastopno u tri ujutro na različitim mjestima. U to doba noći nitko ne bere tratinčice nego to radi namjerno", ispričao je Gašpić.
Češći su oni požari koje su ljudi nenamjerno izazvali. No, ima svega, objašnjava nam šef ekipe za očevide Policijske uprave istarske.
"Vrlo često se ljudi precijene, idu spaljivati otpad i dvadeset puta nema nikakvih problema, ali taj jedan izmakne i bude svega, ali namjernih je jako malo. Kod zatvorenih je jednostavnije nego kod otvorenih, netko je npr bacio šibicu, imate 20 hektara požara, a vi tražite šibicu koja je izgorjela. Međutim može se. Nedavno je planulo na dva mjesta, pa je odmah bilo netko je podmetnuo ali onda dođete do toga da je planulo ispod dalekovoda i da je bio presječen vodič", kaže voditelj službe za očevide PU istarske Elvis Benčić.
U policiji kažu, na teren s vatrogascima izlazi i policija - ne bez razloga.
"Važno je da na teren izađe policija i krim tehničar koji će poslikati stanje na početku jer je puno lakše ako ćete utvrđivati gdje je krenulo na pola hektara nego kad imate zgarište", kaže Benčić.
Lakše je naći uzrok požara koji je buknuo na zatvorenom, nego na otvorenom prostoru, pojašnjava sudski vještak. Na otvorenom policija ima puno više posla.
"U pravilu je to nečija nepažnja - da je netko bacio opušak, ostalo je od roštilja ili tako nešto. Traži li se tog nekoga? Naravno da se traži, no pitanje je koliko se često može naći i dokazati. Vrlo često se dogodi da mi možda i znamo. imali smo situaciju sa školom na Verudi gdje je bila ispaljena raketa i jako je bilo teško dokazivati. vi imate grupu, ali dokazati nekome od njih je vrlo teško. Kad mi dokažemo da je požar namjerno podmetnut onda smo tek na pola puta - onda tek morate ići na to tko je i zašto to podmetnuo", ispričao je Benčić.
Traže se motivi
Pa traže motiv za one namjerno podmetnute. A motivi mogu biti različiti. Od onih političkih, preko interesa za prenamjenu zemljišta do osvete.
"Ti tragovi se moraju tumačiti u kontekstu šire slike, ako je netko nekome prijavio prijetnje manja je vjerojatnost da je požar nastao uslijed tehničkog kvara - kod otvorenih se požara gleda, kao i kod svih drugih kaznenih djela, tko je imao motiv, priliku, tko se nalazio na tom prostoru od tih svih osoba ostaje nekoliko koje bi mogle biti. nekad se otkrije nekad ne", kaže Benčić.
Iz MUP-a poručuju da su od početka godine utvrdili da je u 228 slučajeva što je osam posto od svih požara na otvorenom - vatra buknula kao posljedica kaznenog djela ili prekršaja. Sve slučajeve predali su sudovima.
Talijanski ministar okoliša nakon silnih požara koji su harali zemljom rekao je da je njih više od polovicu podmetnuto.
Na snimci koja je u vlasništvu talijanskih karabinjera vidi se čovjek koji je potpaljivao vatru. Je li piroman, dokazivat će psihijatri.
"Piroman je iznimno rijedak, ako gledamo medicinski. Često u medijima čujemo da se ta riječ koristi za svakoga tko potpaljuje požar međutim to nije piromanija. Potpaljivanje požara je kazneno djelo. A piromanija je medicinska dijagnoza kod koje osoba ima neodoljivu potrebu, napetost, žudnju da mora to napraviti i kad to učini napetost splasne", objašnjava psihijatar u KB Vrapče Goran Arbanas.
Kaže, ne pamti kada su vještačili pravog piromana.
"Ljudi to obično rade iz drugih motiva, da se osvete, da susjedu potpale njivu, jer su razočarani situacijom u zemlji pa će napraviti nešto protiv države, ali zapravo ti drugi motivi govore da se ne radi o piromaniji. Kod piromanije nema sekundarnog motiva. ako bismo htjeli dokazati da je netko pravi piroman, moramo vidjeti da je ta zaokupljenost vatrom dugotrajna, da nije nastupila prije 10 minuta, da ima tu sklonost dugi niz godina. Ona započinje u adolescenciji i traje desetljećima", kaže Arbanas.
Pravi piromani su recidivisti. Sami se nikad ne prijavljuju. Češće muškarci, nego žene
"To je poremećaj kontrole poriva kao i kleptomanija. karakteristika je nemogućnost kontrole. Drugi ljudi imaju različite sklonosti, ali zdrav čovjek to može izdržati i neće napraviti, a kod ovih ljudi oni tu napetost ne mogu izdržati jedini način da im ta napetost splasne je da to učine. i to mora postojati duži period da bi se proglasila piromanijom", kaže Arbanas.
Da su imali posla s jednim takvim sjećaju se vatrogasci u Istri. Prije više od 25 godina. Bio je u njihovim redovima.
"Teško ga je nekad uhvatiti zna biti prvi kod gašenja. Imamo iskustva s osobom za koju nikad ne bi rekli - bio je najaktivniji kad se trebalo gasiti. Ali kad se pomno pratila situacija ustanovilo se da je on palio", kaže Kozlevac.
Piromanija nema veze sa seksualnim uzbuđenjem, objašnjava psihijatar. Liječi se psihoterapijom i lijekovima, dugo i teško.
"Taj gubitak kontrole nije apsolutan, ljudi i dalje testiraju realitet, skrivaju se kad to rade da ih netko ne vidi. Što dokazuje da taj gubitak kontrole nije 100 postotan. Jedino oni koji to imaju su neubrojivi, drugi su smanjeno ubrojivi, što znači da će i dalje kazneno odgovarati", objašnjava Arbanas.
A kazne za podmetanje požara mogu biti visoke. Od 6 mjeseci do pet godina zatvora.
