Protest norveških rukometašica na pijesku koje su na Olimpijskim igrama odbile nastupati u bikiniju obišao je svijet i izazvao pokret. No, dresovi su samo vrh sante leda seksizma koji je očito u sportu duboko ukorijenjen.
Zumiranje u stražnjice, biranje fotografija i kadrova na kojima se sportašicama naziru grudi, zatim komentari muškaraca kako više neće pratiti ženski sport ako djevojke odjenu duže dresove, sve to samo pokazuje kako problem itekako postoji. Jednu su sutkinju iz Hrvatske čak maknuli s međunarodne liste sudaca samo zato što je ostala trudna.
No, i ona se odlučila boriti i pokazati kako barem sport treba biti mjesto ravnopravnosti.
Priču o hrabrim ženama koje su se za tu ravnopravnost odlučile boriti donosi Ana Trcol.
Ni sama ne zna koliko je točno rukometnih utakmica sudila. Helena Crnojević 14 je godina s kolegicom obiIlazila i Europu i pola svijeta.
"Prvi savjet sportašicama bi bio da inzistiraju na svojim pravima. One svakako su uzor svim drugim ženama, pa ako druge žene vide da one inzistiraju na svojim pravima, to će pomoći svim ženama u drugim dijelovima društva", govori bivša rukometna sutkinja Helena Crnojević.
Ona je napravila upravo to kada ju je matična Udruga hrvatskih rukometnih sudaca pobrisala s liste međunarodnih sudaca. Tada je bila u 7. mjesecu trudnoće.
"Bez ikakvog objašnjenja, mi smo bili u šoku, nevjerici, pokušali smo dobiti predsjednika udruge, oni nam se nisu javljali na telefonu. I s obzirom danas europska i svjetska rukometna federacija nije micala u narednom periodu sa svojih međunarodnih lista, mi smo mislili da je došlo do nekakve greške, da će se sve izgladiti dok se vratimo na teren", govori.
To se dogodilo 2015. Odmah po povratku Svjetska rukometna federacija nominirala ih je za suđenje na Univerzijadi u Koreji.
Seksistički komentari
"I na tu nominaciju se naš savez očitovao s vrlo velikim negodovanjem, uzvratili su odgovor da se nominira bilo koji drugi sudački par na svijetu za taj turnir i nakon toga je uslijedila prepiska u kojoj je europska federacija tražila objašnjenje zašto, čak im je napisala da trudnoća nikako ne smije biti razlog za micanje sudaca s liste (...) I hrvatski rukometni savez je samo uzvratio: poštujte našu odluku i nemojte ih više nikada nominirati za ništa", kaže Crnojević.
Helena i njezina sutkinja partnerica odlučile su tužiti i dobile su crno na bijelo: Udruga hrvatskih rukometnih sudaca diskriminirala je na temelju spola, trudnoće i materinstva. No, pobjedi usprkos, više nikada nisu vraćene na listu Međunarodnih sudaca i tim su im potezom zapečatili karijeru.
"Za mene osobno to tada nije značilo ništa zato što je moja karijera bila gotova. Međutim odlučila sam se na taj proces zato što sam smatrala da to treba biti zapisano u nekoj sudskoj praksi. I željela sam da taj moj primjer budu utočište za sve žene koje se nađu u istoj ili sličnoj situaciji. Da se mogu pozvati na to i reći to nije u redu", kaže.
Što nije u redu - na svojoj je koži osjetila i i Maja Golub, nekada najbrža Hrvatica.
"U mom sportu, kada se skače skok u dalj, uvijek kamerman snima trenutak kada natjecateljica izlazi iz pješčanika, ili recimo na startu na 100 m uvijek od iza snima kada se cure dignu u pozu, fokus je stražnjica", govori bivša atletičarka Maja Golub.
Vrhunska atletičarka, koja je skinula državni rekord na 100 metara, po natjecanjima se naslušala seksističkih komentara.
"Uvijek je bilo nekakvih neugodnih neumjesnih komentara, pogotovo kada bi došla u drugu zemlju, malu zemlju koja nije sportski razvijena. Pa bi došli svakakvih ljudi na tribinama, koji nisu baš bili u redu, mi smo na natjecanju, nisu došli na plažu...", priča Maja Golub.
Cijelu priču Ane Trcol pogledajte u videu:
