„Dogodi se jedanput na 10 tisuća, 100 tisuća, dogodi se sitnica, sekunda, ništa, možeš odustati ili se nastaviti boriti, nije lako boriti se, ali evo, tu sam.„
Rok bi danas imao 15 godina. Njegov tata Domagoj Jakopović Ribafish opisuje ga kao veselog, inteligentnog, hrabrog i znatiželjnog dječaka. Oduzeo si je život prije tri godine. Je li riječ o nesretnom slučaju, pokusu dječjeg istraživačkog duha koji je pošao po krivu - pitanje je koje zauvijek ostaje teško breme.
„Netko kaže da vrijeme liječi sve rane, ali nije istina, svaki dan je tu, svaki dan je mališa uz mene, svaki dan se okrenem, vidim ga u nekom tinejdžeru oko sebe i zamišljam šta je moglo bit bolje, šta je moglo bit pametnije, kako sam ja mogao nešto više napraviti, ali to je sve besmisleno, život je takav, kad mislite da život više nema smisla, kao idi dalje bori se, nećeš dobiti odgovore, ali možeš probat napravit nešto bolje. Cijelo to vrijeme shvaćam da je i Rok kao i cijela generacija njegova i ova koja je došla poslije njega previše vremena provode uz te igrice, uz kompjuter, općenito uz ekrane.„
Što je virtualno, a što stvarno
Rok je, kao i većina njegovih vršnjaka, volio igrice.
„Svake godine kad bi naletio na nešto novo to je bilo skroz iznenađenje, sa velikim entuzijazmom i oduševljenjem je to on meni pričao. „
Na pitanje smatra li da je Rok možda izgubio pojam o tome što je virtualno, a što stvarno, Domagoj odgovara:
„Puno doktora kasnije, puno psihologa, psihijatara svega došao sam do tog nekog zaključka i pričajući sa ljudima koji su prošli kroz isto, jako puno ljudi ima slične probleme, ne toliko grozne ali vrlo slične - klinci u tom nekom razdoblju, 11, 12, 13 godina ne znaju razlikovat stvarnost od virtualnosti. To je nekakav primjer gdje sam baš ja znao odigrati s njim Super Maria gdje bismo mi zajedno to igrali, to je bila jedna od rijetkih nenasilnih simpatičnih igara, gdje taj glavni lik ima bezbroj života, on je neuništiv, i ti samo onako kad padneš u neku provaliju vratiš se nazad, živ si zdrav si. Svaki naš zajednički vikend bismo išli u kino, i jedan od zadnjih tih filmova, kad se to dogodi onda vratiš sve unazad, gledaš gdje je bio taj neki okidač, a to bi mogao biti nekakav film gdje glavni lik padne i onda mu se vrate životi. Jako je ta tanka granica i teško ju je prepoznati.“
Kao da se svijet suočava s nevidljivim neprijateljem, negdje u bespućima interneta, igrica i društvenih mreža - neki su trendovi postali opasni po život. Posljednji je slučaj onaj desetogodišnje djevojčice u Italiji koja se ugušila pokušavajući izvesti takozvani Blackout challenge ili igru gušenja do nesvjestice na najpopularnijoj društvenoj mreži za mlade - TikToku. Zbog toga je talijanska Regulatorna agencija za privatnost podataka naredila aplikaciji da blokira račune svih korisnika u zemlji čiju dob ne može provjeriti, a istraga slučaja još traje. I MUP Republike Srpske prije dva dana objavio je zastrašujuće upozorenje.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obaviješteno je od strane Interpola da je za danas, 03.03. 2021. godine, najavljeno masovno samoubojstvo mladih osoba na društvenoj mreži „TikTok. Iako se prema do sada prikupljenim informacijama, ovaj poziv odnosi na lokalnu „TikTok“ grupu u Rusiji, pripadnici Ministarstva u cilju prevencije bilo kakve negativne posljedice, pristupaju s maksimalnom opreznošću.“
Opasni izazovi nisu zaobišli ni Hrvatsku. Posljednja igra koja je izazvala brigu javnosti, pojavila se među učenicima osnovne škole na zagrebačkoj Kajzerici. Obavijest o potencijalno opasnoj igri škola je odmah mailom uputila roditeljima i stavila na svoju internetsku stranicu. Ondje stoji da je riječ o izazovu koji se navodno proširio TikTokom u kojem učenik legne na cestu i čeka da se automobil približi pri čemu se mora brzo izmaknuti.
Stručni tim škole slučaj još istražuje. Istražili smo što je TikTok - nova internetska senzacija i najbrže rastuća društvena mreža koja je do sad preuzeta više od 2 milijarde puta i broji 800 milijuna aktivnih korisnika. Mia Biberović s Netokracije objašnjava nam kako ta mreža najveću popularnost bilježi u posljednjih godinu dana zbog pandemije koronavirusa koja je mnoge ostavila bez društva.
„Sam TikTok osim što omogućuje gledanje sadržaja, omogućuje i kreiranje i ima set alata za editiranje videa. Mnogi mladi imaju Facebook profile, imaju Instagram profile, ali na Facebooku će slabo komunicirati baš zato što su tamo njihovi roditelji, čak i bake i djedovi, pa neće tamo toliko slobodno komunicirati kao na nekim drugim platformama gdje su okruženi svojim vršnjacima. TikTok je i za konzumaciju sadržaja, ali i kreiranje i za saznavanje novih stvari i za sudjelovanje u glupostima ali to je nekakvo doba tinejdžerstva i adolescencije kada tražimo kome i kamo pripadamo i vjerujem da će mnogima obilježiti upravo platforma kao što je TikTok. „
Budućnost i sadašnjost koja je brojnim roditeljima nepoznanica
Djeca u gomili sadržaja mogu naći i eksplicitni sadržaj koji nikako ne bi smjeli vidjeti. Iako većina društvenih mreža uvjetuje da korisnik ima minimalno 13 godina da bi se uopće mogao registrirati, a sam TikTok preporučuje minimalno 16, djeca pronađu način da se registriraju.
„Mladi su i danas kao i godinama i desetljećima prije skloni traženju uzbuđenja, skloni su preuzimanju rizika, mladi smatraju da se njima loše stvari ne mogu dogoditi jednako kao što će se dogoditi drugima, dakle imaju taj jedan osjećaj neranjivosti i ako se sjetimo sebe u adolescentnoj dobi sigurno smo napravili nešto što je više rizično, nego što bismo to napravili danas.„
Bilo zbog popularnosti ili adrenalina, ima onih koji svjesno zbog
društvenih mreža svoj život dovode u opasnost. Baš u Hrvatskoj
prošle je godine 19-togodišnji Britanac visio s najviše građevine
u zemlji. Adam Lockwood s poznanikom Hrvatom na dimnjak
termoelektrane u Plominu visok 340 metara popeo se usred noći.
Zaštitari ih nisu primijetili. Ondje je proveo 21 sat, sve je
snimio mobitelom i objavio na YouTubeu.
O tome koje su granice korisnici društvenih mreža spremni
prijeći, razgovarali smo s 25-godišnjim Dariom
Marčacem kojeg na TikToku prati više od pola milijuna
ljudi i od toga živi. Objašnjava nam zašto mladi toliko vole baš
TikTok.
„Zato što je jako prirodan, nema nekih maski, kad otvoriš samu aplikaciju svi su ljudi. Na Instagramu je sve savršenstvo, moraš biti lijepo našminkana, mora ti bit savršeno uhvaćen kadar, moraš bit lijepo obučena, na TikToku je sve više spontano, svi smo u nekom prirodnom ambijentu. Ili smo doma ili smo vani, zabavljamo se, puno je jednostavnija aplikacija od ostalih.„
TikTok je, kaže, zabavna aplikacija koja nudi puno više dobrog nego lošeg. Tvrdi da je dobro reguliran, ali da je i odgovornost roditelja da pripaze.
„Potičem sve roditelje da gledaju ono što im djeca gledaju, da prouče o kakvim se TikTokerima radi, kakav sadržaj postoji i da postane regulirano, da nije samo onako evo skini si taj TikTok pa radi što želiš. I to nije vezano samo uz TikTok, vezano je za apsolutno sve za Internetu, može se pronaći bilo šta.„
Budućnost i sadašnjost koja je brojnim roditeljima nepoznanica, ali koju si ipak mogu olakšati. Kako? Zna Mia Roje-Đapić iz Poliklinike za zaštitu djece i maloljetnika.
„U samom TikToku se može puno toga podesiti što se tiče samog sadržaja koji se prikazuje i samoga profila, za sve maloljetne ja bih preporučila da profili budu privatni, da se isključi predlaganje profila drugima. Ograničila bih tko može slati privatne poruke, najbolje nitko, eventualno prijatelji. Osim toga roditelj može upariti svoj TikTok sa TikTokom svog djeteta. Može se podesiti stvarno puno toga; i vrijeme korištenja zaslona, i koje aplikacije se mogu koristiti u određeno dio dana, koje aplikacije se uopće ne mogu koristiti, vrsta sadržaja, može se ograničiti da se ne prikazuje eksplicitni sadržaj.„
Kako djeci dati slobodu i ne braniti im društvene mreže i aplikacije, a opet biti sigurni da će sve biti pod kontrolom? Time se u ovoj priči bavila Potraga.
