Jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, mediteranski raj u Istri. No ovo nije priča o ljepotama Rovinja.
"Sveukupno imate oko 60 novoizgrađenih objekata koji nisu ishodili potrebnu dokumentaciju iz razloga što nisu ni mogli temeljem zakonske regulative", rekao je voditelj Odsjeka za komunalno i prometno redarstvo Elvis Prenc.
Izišli smo na teren s komunalnim redarima da nam pokažu gdje se sve divlje gradi. Vode nas na područje Moncodogna. Pored legalizirane kuće s bazenom postoji i jedna koja ima rješenje o uklanjanju. Vlasnici nisu bili raspoloženi za razgovor niti su smatrali da su napravili išta pogrešno.
S divljom gradnjom bore se već godinama
Na upit jesu li dobili od Ministarstva graditeljstva Rješenje o rušenju, dobiveni odgovor je - ne. "Došli su me pitati za bespravno i rekli su mi da moram napraviti papire koji su u tijeku da se naprave i moguće ih je napraviti", odgovorila je jedna od vlasnica neovlaštenih nastamdbi.
Malo dalje - na putu još jedna kuća, bez građevinske i lokacijske dozvole. Tamo nismo zatekli nikoga, ali su nam komunalni redari rekli da je veća kuća - naknadno izgrađena. S divljom gradnjom bore se već godinama - objašnjava šef rovinjskoga komunalnog redarstva.
"To traje već duži niz godina. 2011. godina je zadnji rok, svi objekti koji su do tada građeni, 2011. godine su stavljeni u postupak legalizacije. I oni jesu danas legalni, međutim nakon tog roka se nastavilo s učestalim izvođenjem radova", govorili Prenc.
Posao komunalnih redara je da takve građevine primijete i prijave građevinskoj inspekciji. "Ono što smo učinili ove godine jest da smo prijavili 20 bespravnih gradnji, praktički svake godine se toliko otprilike objekata novoizgrađenih utvrđuje. Komunalni redari to prijavljuju i činjenica jest da građevinski inspektor u roku kojem mu to propisuje Zakon donosi Rješenje o rušenju", govori Prenc.
"Svi imamo iste probleme"
Međutim...
"Nakon toga, ako se bespravni graditelj ogluši na to Rješenje, tu priča staje. Objekti i dalje jesu u prostoru, nisu srušeni i tu je problem koji je stvaran - bespravna gradnja koja i dalje postoji", nastavlja Prenc.
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga to pokušava zaustaviti.
"Imamo jako puno problema s bespravnom gradnjom. Ne samo mi kao jedinica lokalne samouprave jer ih je puno počelo tako postupati. od Pule do Poreča, Umaga, Novigrada... Svi imamo iste probleme", govori Paliaga.
A takvi, ilegalni objekti, objašnjava gradonačelnik Rovinja - služe zaradi.
"Neke od tih nastambi služe kao obične garaže ili za smještaj strojeva što, opet ćemo reći, nije strašno. Neke služe kao poljska spremišta, poljske kućice, možemo i to kazati da nije dramatično. Ali dramatično je to što je većina namijenjena iznajmljivanju u prirodi s bazenima, znači to je ono što nije dobro ni za jedan grad, ni za jednu općinu u RH", govori Paliaga.
Zemljišta poljoprivredne namjene na kojima ljudi masovno grade na divlje, da bi 2011. godine počeli s legalizacijom. No - gradnja, očito, nije prestala.
"Najveći problem je što će sve te zgrade sutra trebati infrastrukturu i morat ćemo graditi ceste, kanalizaciju, a sve to je potpuno nepotrebno jer ti objekti se nisu smjeli dogoditi na tim lokacijama", govori Paliaga.
"Divlja gradnja ovdje je prisutna 30-40 godina"
Hrvati su divljoj gradnji vjerni već godinama - tvrdi poznati rovinjski arhitekt Berislav Iskra.
"Divlja gradnja ovdje je prisutna 30-40 godina, od vremena socijalizma. Nikada se to pitanje nije riješilo kako treba, uvijek je bilo dosta ležerno, sad hoćemo - nećemo. Mislim da država treba to ponovno uzeti na razmatranje i riješiti bespravnu gradnju i sankcionirati je", govori Berislav Iskra, arhitekt.
Smatra da je legalizacija bila samo poticaj novim bespravnim graditeljima. "Legalizacija nije donijela ništa dobro. Ohrabreni tim događajima, sadašnji bespravni graditelji su opet počeli graditi. Na području Rovinja, Istre i cijele Hrvatske ima na tisuće novih građevina koje moramo zaustaviti", govori Iskra.
Građevinska inspekcija potvrdila je da na području Rovinja trenutačno postoji 61 Rješenje o uklanjanju, a da je trećina njih u različitim fazama ozakonjenja.
Ilegalno napravljen i cijeli kamp
"Nisu problem samo kuće. Postoji i kamp 'Dobar odmor', gradonačelnik tvrdi - koji je napravljen ilegalno!
"Ministarstvo turizma izdalo je jedan akt koji uvjetuje minimalne tehničke uvjete i sve ostale akte za rad jednome objektu koji nije bio registriran kao kamp. Već je to bio restoran koji je kasnije legaliziran za stambeno-poslovnu djelatnost s teniskim terenima. Zapravo su teniski tereni nestali umjesto kojih su postavljene mobilne kućice, a u međuvremenu je dograđeno nekoliko objekata i bazen", govori Paliaga.
Vlasnik kampa je Talijan, a u zakupu je kod Gorana Roksandića. Proveo nas je kroz kamp jer tvrdi - sve se radi legalno. "Mi smo s čistom namjerom ušli u posao i preuzeli ovaj kamp koji je dobio Rješenje Ministarstva turizma koje sam ja dobio, bilo mi je predočeno. I ušli smo s čistim papirima u projekt", govori Goran Roksandić, voditelj kampa.
O uklanjanju teniskih terena i postavljanju mobilnih kućica - ništa ne zna.
"Znam da je prije bilo drugačije, da su bili teniski tereni, a kako je sve došlo do ovog stanja, ja nisam bio uključen u taj proces. Došao sam na gotovo stanje kada je kamp kategoriziran i ima Rješenje nadležnog kampa i spreman je za rad. U to smo mi ušli i radimo sve čisto i po propisima", govori Roksandić.
Gradonačelnik se ne slaže i tvrdi: ovaj dio namijenjen je za kamp u prostornim planovima, ali ne i u generalnom urbanističkom planu koji je detaljniji.
"Kamp se nalazi u području koje je za budućnost rezervirano kao turističko područje, ali namjerno je jedan dio ostavljen izvan jer ne možemo sve točkasto graditi i ne možemo sve prema pojedinim parcijalnim interesima urbanizirati", govori Paliaga.
"Ja se u urbanističke planove uređenja i zona ne razumijem. Za naš posao nam je bilo bitno da imamo Rješenje ministarstva turizma i da su svi papiri čisti. Mi na temelju toga radimo i ovo što je bilo prije, a kakav plan za urbanističku zonu treba napraviti, ja ne znam", govori Roksandić.
Kamp je za sve dobio dozvolu Ministarstva turizma. To nam je potvrdila turistička inspekcija, no je li sve u redu sa širenjem kampa - to treba odlučiti građevinska inspekcija koja će na teren izići u kolovozu.
Sporan i projekt benzinske
Gradonačelniku je sporan i projekt gradnje benzinske postaje na ulazu u grad.
"Problem je pokušaj izdavanja lokacijske dozvole na poljoprivrednom zemljištu, što nije u skladu s prostornim planom Grada Rovinja. I zamolili smo sva nadležna ministarstva, pogotovo Ministarstvo graditeljstva da takvu dozvolu ne izdaju", govori Paliaga.
Taj prostor je obuhvaćen prostornim, ali ne generalnim urbanističkim planom. "Imali smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja na nedavnoj izmjeni i dopuni GUP-a i prostornog plana Grada Rovinja i sve smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja odbili. Između ostalog napominjem i da imamo 2 lokacije predviđene GUP-om upravo za gradnju benzinskih postaje", govori Paliaga.
Trenutačno se pri Ministarstvu graditeljstva vodi upravni spor zbog izdavanja lokacijske dozvole. Oni smatraju da za to imaju temelja.
Za zemljište koje se nalazi unutar obuhvata GUP-a točno su određene lokacije njihova mogućeg smještaja dok je za zemljište koje se nalazi izvan obuhvata, u konkretnom slučaju i zemljište iz Vašeg upita, određena kroz prostorni plan uređenja grada moguća izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima u koridoru prometnica sukladno odredbama i posebnim propisima.
Investitor je zatražio i uvjete za građenje. "Brojna gradska i županijska poduzeća bila su upitana za izdavanje općih uvjeta gradnje. I u tom postupku se utvrdilo po brojevima čestica da je to izvan granica građevinskog područja zbog čega je došlo do nadležnog Ureda gradske uprave i do mene osobno", govori Paliaga.
No, nisu im svi odbili izdati uvjete gradnje. To su učinili
Odvodnja Rovinj i Istarski vodovod. Ali Plinara Pula i Hrvatske
ceste nisu imale problema s izgradnjom postaje.
Ministarstvo graditeljstva, turizma, Državni inspektorat s jedne
- gradonačelnik Rovinja s druge strane. Je li posrijedi samo
prepucavanje između lokalne i nacionalne vlasti?
"Mi tražimo da na području Grada Rovinja mi odlučujemo što će se događati, što mislim da je legitimno i zajamčeno nam Ustavom. Inače, mi ne trebamo, pa neka se ukinu sve jedinice lokalne samouprave, pa će ministarstva upravljati sa svim teritorijem RH i donositi odluke onako kako su po određenim propisima zamislili", govori Paliaga.
Kako god - i dalje ostaje činjenica da, kako u Rovinju, tako i u Hrvatskoj - postoji problem s bespravnom gradnjom.
"Rješenje o rušenju postoji, međutim ništa se ne događa", govori Prenc.
Ili se ništa ne događa ili se ono što se može - naknado ozakonjuje. Kako se onda možemo čuditi divljoj gradnji?