Na prvoj Bozanićevoj misi održanoj 1997. u Katedrali, odzvanjalo je: "Vodite nas u novspjev života s Kristom. Čestitamo!"
"Sjećam se, još je on bio u Rimu, tamo je studirao. On se naravno spremao ići u diplomaciju jedno vrijeme. Tako je bio i nekako od strane tadašnjeg krčkog biskupa dan diplomatskoj službi Svete stolice", priča don Anton Šuljić.
Biskup postaje već sa 39 godina. S malog otoka Krka, Josip Bozanić, po mnogima sasvim neočekivano, zasjeo na čelo Zagrebačke Nadbiskupije 1997. godine. "Struje unutar zagrebačkog Kaptola - njihovo lobiranje za pojedine kandidate, u tolikoj mjeri iziritirale Svetu stolicu da su naprosto izabrali onoga koji nije pripadnik ni jedne ni druge, ni treće struje u Zagrebačkoj nadbiskupiji", tvrdi Ivica Maštruko.
U prvoj božićnoj poruci kao nadbiskup prozvao političku vlast
"Ja znam da su onda neki vrlo ružno govorili o njemu kad se pročulo da će on biti. I to su bili ovi stariji kanonici koji su se osjećali, svatko je vjerojatno računao da će baš on biti imenovan. Tu je ljubomora", priča Ana Maria Grunfelder, sociologinja religije.
U svojoj prvoj božićnoj poruci kao nadbiskup, na oduševljenje vjernika i medija, prozvao je političku vlast - grijeh struktura. "To je bila božićna poruka. I to je zaista tada u toj političkoj klimi, baš za temu korumpiranosti, nepotizmom Tuđmanovim, je to baš kao šaka u oko ili pogodak u sridu", tvrdi Grunfelder.
"Jednu inovativnost, jedno htijenje, da se nešto pokrene s mrtve točke, i tu ima odličnih rezultata", tvrdi don Šuljić. Ali, optimizam koji je zavladao - ubrzo je i naglo splahnuo. "Nakon te božićne poruke, koja je jako odjeknula, je opet nastupila šutnja", tvrdi Grunfelder. Nedostaje, kaže, bliskosti s vjernicima. "Formalisti su i u obilježavanju javnih događaja, u javnim nastupima. Bozanić je recimo dobar činovnik. Ali on nije čovjek od vizija", tvrdi Grunfelder.
Radi iz pozadine, i o tome rijetko govori. "On je obnovitelj mnogih institucija, a i u materijalnom smislu je obnovio veliki dio kurije, župa. I jako je zauzet za stvaranje tijela koja propisuje crkveni nauk, koje crkva traži, pogotovo od drugog vatikanskog koncila", tvrdi don Šuljić.
Svojom karizmom i autoritetom nije utjecao na Katoličku Crkvu
Kardinal Bozanić kojeg rijetko vidimo ispred kamere i mikrofona govori: "Ja ne komentiram svoje poruke". Ne komentira ni poruke drugih biskupa. Dok 15. 8. 2014. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski priča priču ovakvim tokom: "Da su bila dva Adama i dvije Eve, ne bi nas bilo."
Bozanić, kažu, nije utjecao na samu Katoličku Crkvu ni svojim autoritetom, ni svojom karizmom, a niti svojim intervencijama. Dolazi dan 25. 12. 2013. i nadbiskup Bogović izvješćuje: "Dijete je ugroženo u svijetu. Ne daju mu često puta ni da se rodi. A u zadnje vrijeme plaše ga raznim frižiderima i epruvetama."
Mnogi izražuju svoja mišljenja koja i nisu na pohvalu Bozanića. Mašturko govori: "Zapravo je prepuštao stvarima da se događaju", dok Vlado Košić potiče pitanje: "Pa bi se tako pitanje odričeš li se sotone trebalo kod nas prevesti odričeš li se maršala?"
"Nitko više uopće ne razmišlja o komunizmu i o povratku komunizmu", tvrdi Grunfelder. Rekao bih da je kardinal Bozanić vodio Crkvu svjesno prema nekim Stepinčevim primjerima i poukama", tvrdi don Šuljić.
"Jel sad NDH bio fašistička, nacistička ili ina neka tvorevina ili je to bio san hrvatskog naroda. Dakle, tako retroaktivne ideje koje jednostavno su izvan domašaja i izvan potrebe suvremenog vjernika?", pita se Grunfelder.
'Ne govori toliko o sebi, ali jako dobro sluša'
Često se progovara o prošlosti - ratu, žrtvama, heroju Vukovaru. Pratimo priču i u vrijeme, 8. 9. 2013. gdje Bozanić spominje ćirilicu u Vukovaru te o Mariji Bistrici kaže: "Još uvijek trpimo posljedice komunističkog terora, o kojemu se hrvatskoj javnosi skriva istina, čak i veličajući nalogodavce i izvršitelje komunističkih zločina." Uz sve to, podržao je i veterane u prosvjedu u Savskoj ulici.
Njegovi bližnji kažu: "On ima jednu vrlo zanimljivu crtu - da je odličan sugovornik, jako dobro sluša, jako puno pita. Ne govori toliko o sebi, ali jako dobro sluša i jako uporno pita."
1997. uzvanik je na inauguraciji hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana. U 21 godinu koliko kardinal Bozanić stoluje zagrebačkom nadbiskupijom, izmijenila su se još tri hrvatska predsjednika.
Svih sedam premijera koji su u njegovom mandatu procirkulirali političkom scenom imali su svoje mjesto u prvom redu zagrebačke katedrale. Ne propušta da s oltara pozove vjernike na predsjedničke izbore.
'Zagrebačkoj nadbiskupiji bi trebalo malo nadahnuća'
21. 12. 2014. Bozanićeva poruka za predsjedničke izbore je sljedeća: "Neodaziv na birališta znači ozbiljno zanemarivanje, a budući da se radi o općem dobru, u stanovitoj mjeri i grijeh propustom."
"Ja osobno ne pozdravljam niti kod jednog biskupa pa onda naravno ni kod kardinala jest da se na euharistijskim slavljima govori o stvarima koje nisu homilijatske naravi. To znači da se tumači Božja riječ, a da se manje propovijeda u onom nekom smislu u kojem se sad izriču one neke ideje bilo da se radi o nacionalnim temama, političkim temama", tvrdi don Šuljić.
"Mislim da svojim stavovima, isto kao ni drugi biskupi u Hrvatskoj, nisu pridonijeli nekim značajnijim kriznim situacijama. Recimo stavovima ili raspravama u društvu", smatra Maštruko.
"Zaista bi Zagrebačkoj Nadbiskupiji trebalo malo nadahnuća. Recimo, u čemu jako zaostaje, to je teološka misao", smatra Grunfelder. Upravo zbog česte prevage političke nad teološkom porukom, kao onih koje smo upravo čuli, u javnosti se sve češće govori o narušenom odnosu kardinala i Svete stolice.
"Cijela biskupska konferencija očito ne želi slijediti taj Papin stil skromnosti, siromaštva. Biskupi još uvijek drže do svojih insignija, moći", tvrdi Grunfelder.
Priča o Bozanićevoj mogućoj smjeni
U protekla dva deseteljća služio je trojici papa. "Kardinalu Bozaniću, tadašnjem biskupu, sada Sveti Ivan Pavao II., bio bliži po toj nekoj crti i recimo tako iskustva s komunizmom", tvrdi don Šuljić.
"Papa Benedikt XVI., taj se sigurno našao na istoj razini jer su na neki način bili srodnici i po temeperamentu i po formaciji, po tom starinskom stilu školovanja", smatra Grunfelder.
"Promjene koje je unio aktualni Papa vjerojatno nisu i ne odgovaraju, što se svakodnevno i pokazuje, katoličkoj hijerarhiji u Hrvatskoj, koja neće jasno izražavati svoje neslaganje sa stavovima Pape Franje, nego će ih podržavati javno, a zapravo opsutrirati u svakodnevnom djelovanju. Po prilici, tako se ponaša i sam Bozanić", tvrdi Maštruko.
Zato se u medijima često govori o njegovoj mogućoj smjeni. Nove sumnje pobudio je istovremeni posjet kardinala Bozanića i porečko-pulskog biskupa Dražena Kutleše Svetoj stolici. "Bili su u svom redovitom posjetu, svake pete godine, i to je uobičajeno da se sastaju. Papa je očito imao neku potrebu sastati se i s kardinalom Bozanićem i sa biskupom Kutlešom", tvrdi don Šuljić.
Unutarcrkvena oporba koja postoji, u kao i svakoj drugoj instituciji, svako malo lansira neke glasine o odlasku Bozanića ili o njegovom umirovljenju ili njegovom navodnom unapređenju, odnosno odlasku u Vatikan", tvrdi Maštruko.
Niz sporova do kojih nije trebalo doći
Vatru oko moguće smjene potpiruju i afere unutar Kaptola. "Ono oko prebendarskih vrtova. Da je tu bio i onaj problem s Dajlom. Da su bile neke stvari koje nisu bile vezane za financije, ali vezane su za nekretnine", smatra Maštruko
U sporu s Talijanima oko vlasništva istarskog samostana Dajla i 400 hektara zemljišta, i kardinal Bozanić, i Dražen Kutleša, kojeg je Papa baš tada imenovao biskupom, priklonili su se Vatikanu. A do spora zapravo, objašnjava Ivica Maštruko, nikada nije ni trebalo doći.
"Već je to trebala ostat imovina, ne crkvena, nego državna. Jer su bile isplaćene svojedobno naknade za vrijeme bivše države i bivših režima. I ta situacija je bila pravno riješena" tvrdi.
"Crkva je societa perfecta, sama po sebi već sasvršeno društvo i odvojeno od države. U tom smislu da se državu ne tiče što ona radi. To se čulo i o tim prebendarskim vrtovima. Isto se dugo nije znalo što se tu valja iza brda. Onda se pojačava tu, produbljuje nepovjerenje", tvrdi Grunfelder.
Bozaniću bi se moglo ponuditi namještenje u Vatikanu?
Nepovjerenje, kaže, proizlazi iz šutnje. Kao što se u posljednje vrijeme u javnosti licitira s imenonom njegova nasljednika, jednako tako ga se uspoređuje s prethodnikom - kardinalom Franjom Kuharićem. "Kardinal Kuharić je bio čovjek koji je imao karizmu okupljanja i karizmu propovijedanja", tvrdi don Šuljić.
"Bio je sigurniji u sebe, što je Bozanićeva velika prepreka - da djeluje vrlo nesigurnim", tvrdi Grunfelder. O smjeni kardinala Bozanića sa zagrebačke nadbiskupske pozicije - nema govora, kažu svi naši sugovornici. Ali je moguće da mu se ponudi namještenje u Vatikanu - što bi formalno bilo - unapređenje.
"Moveatur ut moveatur. Tako je glasila ta latinska poslovica. Dakle, promaknut ću te da te maknem", objašnjava don Šuljić. "Veći utjecaj vjerojatno neće imati. Veći ugled o tom potom. Nama izvana izgleda to kao utješna nagrada", tvrdi Grunfelder.
'Sigurno će otići kad navrši 75. godinu'
A ako kardinal Bozanić i ode u Vatikan, zagrebačka će nadbiskupija trebati vođu. "Izbor, ukoliko bi do toga došlo, ja nisam siguran da će do toga tako brzo doći. Ukoliko bi došlo, onda vjerojatno jedan od kandidata, spominje se Kutleša, obično nije onaj kojeg se spominje, nego je to neka druga osoba", smatra Grunfelder.
"Sigurno će otići kada navrši 75. godinu. Morat će se zahvaliti na biskupskoj službi. Kardinal naravno ostaje s pravom izbora novog Pape", tvrdi Don Šuljić.
"Bit će to biskup sasvim drugačijeg profila nego što su to biskupi, politikanti u Katoličkoj Crkvi starijeg, koji su ranije imenovani u Hrvatskoj. Odnosno, bit će to osoba drugačijeg profila od Bozanića", zaključuje Maštruko.
