„Imate infrastrukturu u koju je upumpano puno novaca, kao u dionicu Ogulin – Knin 2 milijarde kuna u 15 godina, a koja je i dalje loša. Imate HŽ infrastrukturu koja odjednom kopa na deset mjesta pa vi ne možete niti jedan vlak odvesti bez nekakvog problema. Imate u međuvremenu napravljene autoceste kojima se putuje brže, brzina na prugama je pala, brzina na cestama porasla i naravno da smo mi ostali bez putnika i kada tome još dodate faktor nesposobnih uprava, ne samo HŽ PP nego i HŽ infrastrukture, gdje ne tvrdim da su današnje uprave najnesposobnije. Mislim da je HŽ PP imao svoju katarzu sa najnesposobnijom upravom u vrijeme SDP-a, kada se više novca pralo nego ulagalo.“
U jednoj minuti strojovođa Dalibor Petrović uspio nam je precizno analizirati skoro sve probleme hrvatskog željezničkog putničkog prijevoza.
U 2020. sto milijuna kuna manje prihoda od prodaja karata
Cijelu je situaciju financijski zakomplicirala i pandemija korona virusa, tumači nam Mihaela Tomurad Sušac, glavnogovornica HŽ Putničkog prijevoza.
„Moram ovdje reći da je kriza bolesti covid 19 izuzetno djelovala na prihode pa smo u 2020. godini zabilježili sto milijuna kuna manje prihoda od prodaja karata. Zbog toga je bila nužna racionalizacija poslovanja i privremeno smanjenje opsega pružanja usluga. Vjerujemo da će kriza ubrzo završiti i da će se putnici vratiti javnom prijevozu.“
Ukinuta je linija noćnog vlaka iz Zagreba za Split i obrnuto. Zbog toga je reagirao i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske. Smatraju da za obustavu linije nema valjanog razloga jer HŽ Putnički promet temeljem Ugovora s državom o javnim uslugama od općeg i gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu godišnje dobiva oko 470 milijuna kuna kako bi se pokrili gubici. A u desetogodišnjem razdoblju dobit će više od četiri milijarde.
Reporter Potrage Ivan Žada odlučio se odvesti vlakom od Zagreba do Splita kako bi se i sam uvjerio u kvalitetu i brzinu putovanja.
Na peronu je zatekao samo jednu kompoziciju od dva vagona nagibnog vlaka. Malo je putnika, njih 36, od kojih se tek nekoliko odvezlo skroz do Splita. Mladi student Tomislav jedini je bio spreman za razgovor o problemima koji muče putnike.
„Udobno jest, no vlakovi bi mogli putovati i brže. Problem je u tračnicama iz prošlog vijeka. Inače kada bi išao oko praznika ili na početku faksa onda bi bilo puno nas studenata i bio bi pun vlak. Bilo je više i putnika i vagona.“
Na peronu uslužna kondukterka Vedrana upućuje putnike do njihovih mjesta, pomaže s unosom prtljage. Vagoni su čisti, uredni, posvuda dezinfekcijska sredstva. Vlak je krenuo uz kašnjenje od deset minuta. Čekao se vlak iz Vinkovaca. Dvojici studenata nije bilo jasno kako su platili punu cijenu prijevoza, a studenti, umirovljenici i stariji od 60 godina imaju trajni popust od 50 posto na cijenu prijevoza. Kondukterka Vedrana strpljivo im je pojasnila kako su dobili poput, pa zato umjesto 208 plaćaju 104 kune. Vedrana je iznimno uslužna i susretljiva.
Na sva pitanja ima konkretan odgovor. Nakon što pregleda karte, ponudi napitke, pića i grickalice. Kakva i voda košta pristupačnih 10 kuna. Do Gospića se vlak skoro ispraznio. Zato je su i naš snimatelj i reporter odlučili izići tu, na pola puta do Splita. 20 minuta kašnjenja do toga trenutka nisu nadoknadili. Zaključak je da je putovanje komforno, ali sporo i uz puno treskanja. Osim interijera i ljubazne usluge, sve drugo je neusporedivo sa suvremenim željeznicama. Uvjerili smo se i da nema putnika. U sindikatu prometnika vlakova unatoč toj činjenici tvrde da vlak građanima juga Hrvatske treba. Odlučan je Mario Grubešić.
„Zašto je noćni vlak za Split potreban Dalmaciji i potreban Splitu? Prvo zato što tim vlakom stanovnici SDŽ, LSŽ i ostali mogu tim vlakom biti u Zagrebu u 6 ujutro. Obaviti sve što trebaju u Zagrebu, a znamo da je u Zagrebu puno toga što treba cijeloj Hrvatskoj i navečer se tim istim vlakom vratiti doma. Danas imamo vlak koji iz Splita polazi u 8:32 i stiže u Zagreb u 14:54 sati. I što vi možete s tim vlakom?! Možete prespavati i čekati ujutro da obavite što ste trebali jer je u tri sve zatvoreno„
Ako ne prometuje putnički vlak za Split, trinaest kolodvora noću se može zatvoriti jer nema nikakvog drugog prometa. Dalibor Petković iz Sindikata strojovođa Hrvatske smatra kako bi forsiranje u ovoj situaciji iznimno nerentabilne linije bilo bacanje novca.
„Neće nitko ostati bez posla, bit će par sto kuna manja plaća jednako kao i nama strojovođama koji ne vozimo po noći jer vlak ne prometuje ali to je doslovno vlak s dva ili tri putnika i to je doslovno 15 milijuna kuna bačenih u vjetar. Puno bi kvalitetnije bilo da se svi sindikati zajedno borimo da uvjerimo upravu da je potrebno iz Splita uvesti dva ili tri danja vlaka za Zagreb. Ali ne, samo je bitan noćni što je jako loše. I ne radi se tu uopće o brizi za putnike.„
Može li se zaustaviti dramatičan pad broja putnika?
Noćni vlak za Split i iz Splita bit će ponovno uveden u turističkoj sezoni kada će uvesti još dvije dnevne linije. Na našu će se željeznicu tada povezati i vlakovi Njemačke, Austrije i Slovenije. Nastavlja se i suradnja s Česima, pa će vlakovi i dalje povezivati Prag s Rijekom, a od ove godine i sa Splitom. Mnogo mjesta je već rezervirano. Ali, putnici iz drugih dijelova Europe mogu se i sami uvjeriti kako se hrvatskim tračnicama ne vozi nimalo brzo.
U Španjolskoj su vlakovi najbrži i jure prosječno 199 km na sat, u Francuskoj 196, a u Italiji 170. U Švicarskoj Austriji, Češkoj i Poljskoj prosječno stotinjak kilometara. Crna rupa na kontinentu su željeznice zemalja bivše Jugoslavije bez Slovenije, a s pridodanom Albanijom koja ima daleko najlošije željeznice u Europi s prosječnom brzinom od tek 27 kilometara na sat.
Trebaju li nam superbrzi vlakovi, koliko novih vlakova već stiže na naše pruge, koja su najvažnija ulaganja u naše željeznice, te može li se zaustaviti dramatičan pad broja putnika? Time se detaljno pozabavio RTL-ov istraživački magazin Potraga.
