Ima tri velike trgovine, u 29 godina koliko radi – Danko Bačelić Gospodarskoj je komori uplatio ogroman iznos, a zauzvrat – oni su ga tri puta odveli na sajam. Da je ono što dobivaju od HGK premalo - slažu se brojni poduzetnici koji su ovih dana glasnije nego ikad zatražili ukidanje obveznih članarina. Da nije bitan iznos, već ono što se za njega dobije – objašnjavaju i obrtnici koji svakog mjeseca svojoj Komori ostave 76 kuna. 

Kaže premijer; 42 kune nijednom poduzetniku ne bi trebalo biti puno. Ali takvih je sitnih nameta puno i previše. I jesu li to baš 42 kune koliko odvajaju za Komoru, pojasnit će nam i poduzetnici i obrtnici. "Oni bi u svakom slučaju trebali inicirati, baviti se sa razvojem poduzetništva jer poduzetništvo je u biti lokomotiva, motor jednog društva", kazao je vlasnik tvrtke Danko Bačelić. Danko Bačelić poduzetnik je već 29 godina, vlasnik triju trgovina profi opreme u kojima rade 63 osobe. Blagajnu Gospodarske komore prilično je napunio. "Zavisno od kategorije poduzetništva. Mi smo do prošle godine, konkretno bili smo u skupini malih poduzetnika, plaćali smo 12.996, a ove godine prelazimo tu kategoriju, idemo u kategoriju srednjih poduzetnika i naš doprinos će biti 47.676 kn godišnje", ispričao je Bačelić.  Na mjesec je to nešto sitno ispod 4.000 kuna doprinosa Komori. Nije to ni blizu onih 42 kune koje spominje premijer.

"U tih 29 godina mogu samo spomenuti u tri navrata da smo bili pozvani od strane Komore za posjetu sajmovima i u pravilu to je bilo to, što smatram da je nedovoljno u odnosu na onaj doprinos koji mi kao poduzetnici izdvajamo u kontinuitetu za komoru", ustvrdio je Bačelić.  I taj su trošak sajma podijelili s Komorom. Jasno je onda zašto Danko Bačelić misli da je svoj novac bacio u vjetar. "Mora se jednom doći do toga, pogledati u ogledalo i reći - jednostavno ne ispunjavate osnovni kriterij, ne ispunjavate osnovni smisao, vi se morate promijeniti, zaokrenuti jako da biste mogli dobiti povjerenje. Povjerenje je temelj svega. Ako nemate povjerenje, nemate ni rezultate", zaključio je Bačelić. Odnosno imaju rezultate, ali ne onakve kakvima su se nadali. Dobili su veliki broj nezadovoljnih poduzetnika koji nam se žale da Komora više zastupa interese Vlade nego njih koji ih masno plaćaju.

"Ako mi plaćamo kao članovi Komore onda očekujemo da nas ta Komora zastupa i zaštiti. Ako vi uplaćujete članarinu, a istovremeno ne sudjelujete, ne participirate u odlukama, ne participirate u strukturi, logično je da ja nemam ni običaj prići toj Komori jer se ne osjećam dobro. Jer ako ja nisam birao da je to netko sa imenom i prezimenom u kojeg ja imam povjerenje da svojim znanjem i iskustvom može biti tamo, kako ću ja prići toj instituciji", rekao je Bačelić. A predsjednika imenuje Skupština Komore nakon javnog natječaja. Mjesečna plaća mu je pola Dankove godišnje članarine – 23.000 kuna. Prihodi HGK su na godišnjoj razini oko 230 milijuna kuna, a čak 70 posto prihoda dolazi od prisilnih članarina. Čak trećina prihoda troši se na plaće i doprinose za oko 400 zaposlenih. Puno je to milijuna na sve strane od kojih, tvrde poduzetnici, oni nemaju koristi.

"Komora bi trebala biti jedan hram poduzetništva koja bi se trebala boriti za prava poduzetnika i upravo zato imamo to što imamo, da nam poduzetništvo nije na toj visini na kojoj bi trebalo biti", rekao je Bačelić. "Nije poanta da komora nikome ne služi, nekome možda i služi, ali nekome ne služi. Onaj komu ne služi on mora imati pravo da u toj komori ne bude član", ustvrdio je Dražen Oreščanin. 

Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika – organizacije koja se posljednjih dana žustro bori za ukidanje obveznih članarina. Ujedno je i osnivač uspješne IT tvrtke Poslovna inteligencija. I kao takav bi, ma koliko zvuči suprotstavljen sam sebi, ostao član Komore.

"Ja sam rekao kad je cijela ta priča počela, s obzirom da je Poslovna inteligencija relativno velika firma, da kada članstvo u Komori postane neobavezno da će Poslovna inteligencija i dalje ostati član Gospodarske komore. Zbog toga što mi u ovoj IT industriji imamo s Komorom korektnu suradnju", dodao je Oreščanin. Informatičke tvrtke, kaže, rijetke su koje od Komore imaju koristi. I sami su bili na nekoliko sajmova s Komorom, na kojima su sklopili unosne poslove.

"Ja mogu reći evo prihodi Poslovne inteligencije prošle godine su bili oko 59 milijuna kuna, a članarina u Gospodarskoj komori je bila oko 13.000. 1083 kune mjesečno. Dakle, to za nas kao firmu nije veliko opterećenje i za to ja mogu reći da smo mi dobivali nekakvu relativnu korektnu uslugu", kazao je Oreščanin.  Za razliku od mnogih njihovih kolega koji se pristupili Glasu poduzetnika.

"Ukoliko imate mali bar u kvartu ili automehaničarsku radionu ili knjigovodstveni servis s dva ili tri zaposlena, vama članstvo u Gospodarskoj komori apsolutno ništa ne donosi", pojasnio je Oreščanin.  A upravo takvi mikro poduzetnici plaćaju tih 42 kune koje premijeru nisu puno. "Mi smo tu u jako lošoj situaciji jer imamo tu Komoru koja apsolutno ne zastupa naše interese, imamo i ministra Ćorića koji također ne zastupa naša interese. On je čovjek koji govori da on nama ne vjeruje niti riječ. On nas diskreditira kad god može u nekakvim javnim nastupima", rekao je Oreščanin.  91 posto hrvatskog gospodarstva drže upravo takvi - mikro i mali poduzetnici te obrtnici koji svojoj Komori plaćaju 76 kuna na mjesec. "Mislim da iznos uopće nije bitan nego je bitno da li plaćaš nešto što ima smisla, čak da se radi o 2, 3, 5 kuna, pitaš se zašto plaćaš", kazao je vlasnik obrta Igor Mladinović. Igor Mladinović prije šest godina odlučio je u centru Zagreba nuditi štrukle. Otvorio je La štruk i tako je njegov obrt zaživio kao turistička atrakcija. Komoru uredno plaćaju, ali joj se uglavnom ne obraćaju. "Obratili smo se nekakvim upitom vezanim još tamo u travnju kad je krenulo zatvaranje, odnosno kad smo morali prijeći na dostave za van, pa oko nekakvih pravila da ne bi sad ušli u nekakav prekršaj smo tražili nekakav odgovor koji sam dobio nakon odgovora koji sam dobio ili već pročitao u medijima od Stožera. Tako da u principu, samo su mi s tjedan dana zakašnjenja forwardirali informacije koje sam već vidio po svim drugim medijima", kazao je Mladinović.

Obrtnička komora organizira sajmove, majstorske ispite i puno drugih sličnih sadržaja koje oni, kao restoran, kaže, ne mogu koristiti. Jasno mu je, dodaje, zašto plaća glazbu ZAMP-u i protiv toga se ne misli buniti.

"Nije ovo izbjegavanje nikakvih davanja nego je ovo više nekakav stav protiv besmisla, a ne nešto. Ja kad recimo osiguram auto koji platim puno puno više nego Obrtničkoj komori, ja znam da ću ako mi se nešto dogodi negdje doći na šalter i da će mi netko riješiti problem. Kad imam životno osiguranje na ime djeteta ako se meni nešto dogodi ja znam što ću dobiti. Uopće nema veze sa iznosom, stvari je u tome da li to ima smisla ili nema smisla", poručio je Mladinović. A upravo im sad, u koronakrizi, pomoć institucija treba više no ikad.

"Pa mislim da bi se Komora trebala postaviti prema nama kao svaka stvar koja je na tržištu, a to je da mi pokaže razlog zašto bih ja plaćao članarinu toj Komori. Ja ne bih sad htio griješiti dušu jer nisam sad apsolutno postavio sto upita, ali apsolutno svaki problem koji sam imao samo sam tamo konstatirao da je to problem, a ne da sam dobio rješenje", ustvrdio je Mladinović.  "Ja ne kažem da smo mi najbolji, siguran sam možemo i bolje, ali u ovom trenu činimo sve da zaštitimo interese naših članova", kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Članova je 93.000 i za razliku od Gospodarske komore, u Obrtničkoj svi plaćaju isto – 76 kuna na mjesec.

"Kad govorimo o tome da neki nemaju koristi, hvala Bogu imamo situaciju da kada nas trebaju onda nas pronađu. Ako nas ne trebaju onda govore da im je puno 76 kn. Slažem se. Iako smatram da cijena jumbo pizze ne može biti toliki trošak za nekog obrtnika koji želi da ga neko štiti, obavještava", izjavio je Ranogajec. Predsjednik Komore kaže – puno se posla obavi u interesu neke struke, a da se to ne vidi. Lobiraju, predlažu promjene zakona i štite sve jednako.

"Mi dajemo prijedloge kako da se poboljša ta cijela situacija da bi naši članovi mogli nesmetano raditi, ne gubiti vrijeme na tu papirologiju i to je osnovni dio posla Hrvatske obrtničke komore", poručio je Ranogajec.

Koja ima proračun od 18 milijuna kuna. 11,5 sjedne od komorskih doprinosa više od 93.000 obrtnika. Zaposlenih je 38 i kaže predsjednik – vrijedno rade da svojim članovima barem nešto osiguraju.

"Tu se radi O INI, o HEPu, nizu drugih trgovačkih društava i svaki naš član ima pravo na te pogodnosti.Ti benefiti su, recimo, ako imate račun za električnu energiju 1000 kuna mjesečno vi ostvarite popust od 10 posto, kroz godinu dana ta je ušteda 1200 kuna, a komori ste platili samo 912 kuna", kazao je Ranogajec. No, obrtnici, mahom ne znaju da ta pogodnost uopće postoji.

"Mogu spomenuti da smo na području Zagreba odaslali 14.000 pisama u kojima ih pozivamo da odu u HEP, sklope ugovor. Samo 2000 obrtnika je otišlo i koristi tu mogućnost da ima jeftiniju struju. INA, najmanji popust je 19 lipa po litri goriva pa do 65 za one kojima je to prva struka", rekao je Ranogajec. Što nudi Gospodarska komora svojim članovima htjeli smo doznati od predsjednika njihove Komore. No, za razliku od Ranogajca, Burilović nije htio pred kamere. Poručio nam je da je zauzet jer radi na reformi. Dobili smo tek mail u u kojem se hvale svojim uslugama. Među ostalim i ovim: "Sve članice imaju pravo na jednaku uslugu iako ih 97 posto plaća 42 kune mjesečno. Ta solidarnost omogućuje i najmanjima pristup međunarodnim tržištima, omogućava nam da im pokrivamo troškove sajmova, da imaju pristup edukacijama bez naknade", stoji u odgovoru Hrvatske gospodarske komore. Prema informacijama koje kruže – reforme vjerojatno neće značiti ukidanje obveznih članarina, kako traže poduzetnici, već smanjenje i postupno ukidanje malima. U Obrtničkoj su, kažu, na sve spremni.

"Ako dođe do toga da će se ukinuti obavezno članstvo onda neće biti 90.000, neće biti 50.000, ali će biti sigurno 35.000 do 40.000 obrta koji će željeti zaštitu Obrtničke komore. Mi smo spremni izaći na tržište mi se toga ne bojimo", ustvrdio je Ranogajec. Desetljećima i obrtnici i poduzetnici upozoravaju na suludu birokraciju i parafiskalne namete koji ih guše. Nisu to, kažu samo komore.

"To je problem nerazumijevanja - niti premijer Plenković, niti Ćorić nikada kunu u životu svom nije zaradio. Nikada oni nisu pokrenuli firmu, zaposlili nekoga, isplatiti plaću, nikada. Nikada. Oni to ne razumiju", poručio je Oreščanin.  Ali ne razumiju možda ni to da trebaju upravo ove ljude.

"Mi plaćamo poreze. Demokracija je vlast naroda. Mi smo poslodavci, a Vlada je naš zaposlenik, oni tu trebaju biti da budu nama na usluzi. Ministar znači mali, pomagač. Ne znači ja sam popio svu pamet ovog svijeta, ja sam sad gazda i kako ja kažem - tako će biti, a vi svi ste idioti", zaključio je Oreščanin.  Nakon pritiska na ljeto je obećan zakon o reformi Komora. I čini se kao da bi poduzetnici i obrtnici trebali biti sretni jer su nešto dobili. Ali nisu. Ne vjeruju da oni čije proračune pune rade za njih, sumnjaju da će se nešto u budućnosti promijeniti na bolje.