Jednostavno su ljudi došli, stali ispred kamiona i rekli - ovo ne možete. To je pomorsko dobro i to je opće dobro svih nas. Ne može biti u ničijem vlasništvu. Pogotovo 15 tisuća metara kvadratnih koliko tu treba biti sveukupno ovog kamenja bez ikakvih studija okoliša. 

Tim je riječima Mira Zenčić, jedna od pokretačica inicijative Spas makarske plaže, započela objašnjavati što sve zabrinute građane muči. Kaže, plaža Cvitačka je devastirana jer dio prirodnih struktura škrija zatrpan građevinskim materijalom. A prema takvim plažama, šrkijama pod hladom borova Makarska je poznata. Plaža se u dubinu i širinu krenula proširivati ispred hotela Romana. Prema prvim planovima još iz 2009., objekti u kompleksu bili su relativno skromni i manja plaža ispred hotela bila bi sasvim dovoljna. Ivan Šimić, gradski vijećnik iz Živog Zida, ovako opisuje veliki hotel koji je u izgradnji:

"To je mastodont betonski koji je zasjenio vizuru Makarske i ovi isti ljudi koji su napravili takav incident u prostoru imaju brutalnu želju da Makaranima oduzmu ovih tristo metara obale". Investitori kažu kako ne žele da njihov projekt bude tema pred lokalne izbore, pa ne žele javno istupati. Zato u njihovo ime govori Ante Župić iz odvjetničkog ureda Župić i partneri.

„Moj klijent je koncesionar na pomorskom dobru. Lokacijsku dozvolu za uređenje plaže je dobio još 2017. godine, kojom prilikom su svi dali suglasnost na takav projekt, a građevinska dozvola je izdana u kolovozu 2020. godine. Ovo je bilo idealno vrijeme, pogotovo u vrijeme korone, da investiramo u uređenje plaže kako bi bili sigurni da će gosti biti zadovoljni i da će smještaji biti puni.“ Iz Splitsko- dalmatinske županije krajem siječnja je stiglo mišljenje kako postojeća koncesija ne podrazumijeva gradnju na pomorskom dobru, a nasipavanje jest gradnja, stoga su naredili zaustavljanje radova i vraćanje plaže u prvobitno stanje. Koji dan kasnije, Županija je promijenila priču - kažu kako im je dovoljno to što postoji pravomoćna građevinska dozvola i namjeravaju potvrditi novu koncesiju koja bi uključivala i gradnju, a koja objedinjuje i plažu Cvitačka i plažu Biloševac. Ivana Miočević Franić jedna je od onih koja je, u ime Udruge za održivi razvoj Osejava, već napisala nekoliko prijava nadležnim tijelima.  

"To treba biti nova koncesija koju je trebala potvrditi Županija, ali digla se cijela bura i to je sad zaustavljeno. Mi se ispred udruge bojimo da će oni provući tu odluku na nekoj od sjednica, ali budni smo i pokušat ćemo gurati kroz DORH i Ministarstvo planiranja da se utvrdi zakonitost akta". I inspekcije Državnog inspektorata utvrdile su da se radovi izvode sukladno izdanim dozvolama. Građani koji ne žele da se gradnja nastavi nadaju se da će Ministarstvo graditeljstva utvrditi kako je sama građevinska dozvola izdana nezakonito. Odvjetnik Župić tumači kako sve rade u skladu sa zakonom.  

"Mi izvodimo radove temeljem pravomoćne građevinske dozvole koja je izdana od tijela koje je ovlašteno to izdavati. Radovi se izvode temeljem dozvole, a ne temeljem toga je li koncesija sukladna u ovom trenutku dozvoli ili ne. Proširenje koncesije, to je proces koji smo inicirali odavno i koji je odavno trebao biti završen. A to nije problem investitora, nego problem učinkovitog servisa države koji treba pratiti investitore, koji im treba biti pri ruci, koji treba raditi svoj posao".

Zbog turizma koji ih hrani, Makarani uglavnom žive iznadprosječno dobro. U svojim apartmanima nude 15 tisuća kreveta i iznajmljivačima hoteli ne trebaju. Ali čelnici grada ugasle proizvodnje, u kojem više nema Metalplastike, Amfore, Uljare ni Građevnog poduzeća, žrtvovanje komadića prirode gledaju kao prihvatljivu žrtvu da se bogatim gostima osigura komocija. Gradonačelnik Jure Brkan objašnjava kako je proširenje plaže od vitalnog značaja za Makarsku. "Radi se o novom hotelu 4+ zvjezdice sa 580 kreveta koji otvara 220 radnih mjesta, a ima neadekvatnu plažu u svom koncesijskom obuhvatu. Ja kao turistički djelatnik u prvom redu, a onda i kao gradonačelnik, smatram da je plaža potrebna da se izgradi, ali sve u skladu sa zakonom. Da se zadovolje svi ekološki propisi i građevinski propisi. Ako je sve to zadovoljeno, ja nemam ništa protiv da se nastavi gradnja plaže".

Glavno je pitanje kako se ta plaža gradi. Neobično je što su dozvole izdane bez inzistiranja da se napravi procjena utjecaja tog zahvata na okoliš.

Kakvo je stanje u podmorju kod nasipane makarske plaže provjerili su znanstvenici Sveučilišta u Splitu, a među ronicima je bila i Ivana Birčić.

"Područje je devastirano. Dubina tri i pol do pet metara, ovisno o kako kojem dijelu, živog svijeta gotova da i nema više. Bio je jedan škrpun koji je potpuno prekriven sedimentom, kao i alge koje više ne mogu dalje nastavljati svoj život". Unatoč svemu, inspekcija je utvrdila da se nasipavalo dozvoljenim tehničko- građevnim kamenom. Problem je u tome što je teško izmjeriti ima li u sastavu previše zemlje, pa je procjena inspektora više- manje subjektivne naravi i drukčiji je dojam ako je stigao kad je struja već odnijela većinu otopljene tvari. Dok građani upozoravaju na moguće nepravilnosti i prijavljuju čitav projekt nasipavanja plaže kojega su barem privremeno zaustavili, investitori preko svog odvjetnika govore kako će izgradnja kompleksa hotela gradu donijeti toliko željeno produženje turističke sezone.

"Mi imamo stalne upite od turoperatora da komunalno uredimo plažu. Komunalno uređenje plaže prije svega se odnosi na investiranje u izgradnju tuševa na plaži i javnog vecea, te produženja mola za potreba mola lučke kapetanije i naših gostiju koji dolaze avionima u Split da ih se brodom preveze do hotela"-

No, građani i nisu previše impresionirani. Mira Zenčić je prilično rezolutna kad priča o nasipavanju Cvitačke: "Ovo što oni rade nije u skladu s prirodom, ekologijom, ni sam zdravom pameću". Kad će prestati izmjene planova koje uvijek idu na ruku investitorima? Kad je dosta uzurpiranja krhke prirode koje je sve manje? Treba li se zaustaviti baš ovaj projekt? Zašto se uostalom sve karte bacaju na turizam bez ikakvog plana B? Time se na primjeru jedne Makarske plaže bavila Potraga.