Šest posto dolazaka više - izjavio je Gari Cappelli, ministar turizma.
"Neka malo prošeta po obali da vidi stvarnu situaciju, a ne da
priča iz fotelje", govori Mileva
s dalmatinske obale.
"Nema gostiju, nema gostiju", slaže s njim
i Mirko.
Aerodrom u Puli bilježe 16 posto više dolazaka, 19 posto više u Rijeci, a Zadarska zračna luka 30 posto više - izjavio je Capelli.
"Mogu oni pričati što hoće, ali mi smo tu na izvoru i mi znamo", govori Desa.
Brodski promet je za dva posto veći. Autoceste su više za šest posto - također je izjavio Capelli.
"Ministru turizma ne da ne vjerujem, nego znam da nije tako", govori Eduardo.
Ako laže koza, ne laže rog. Tako nekako bi ovi s mora odgovorili ministru koji podatke šalje s kopna. Svi kukaju da već dugo nismo imali ovako lošu sezonu. Ministar tvrdi, u prvih šest mjeseci – oborili smo rekorde.
"Znam da ministar mora zbog imidža našeg turizma govoriti kako govori, međutim činjenica je da je ova sezona zahtjevna, neizvjesna i da po ocjeni onih koji rade u sezoni, a to su hotelijeri, restorateri, obrtnici, da je sezona negdje od 3 do 7 posto lošija nego prošle godine", govori Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga.
U potragu za istinom i mi smo krenuli iz zagrebačke fotelje. Prijašnjih godina smještaj se teško mogao naći od danas do sutra.
"U sedmom vam imam slobodno. Imam vam slobodno jedan apartman do 27.srpnja", rekao je prvi domaćin za upit apartmana bez ljubimaca na Krku.
"Ako biste idući tjedan, imam jedan apartman, ali nema balkon", rekao je drugi domaćin kojeg smo kontaktirali.
"To je tjedan dana slobodno? Imam ja i dulje ako trebate, do 19.", rekao je treći domaćin.
Od njih šestero koje smo nazvali, samo su jedni bili zauzeti.
"Jutros sam razgovarao s Dalmacijom i s Istrom. Zadnje što je bilo u medijima je da su obiteljski smještaji 40 posto, a hoteli su negdje od 5-7 posto. Kampovi su negdje oko 12 posto podbacili u periodu od šest mjeseci", govori Mirko Bulić, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja.
Mirko Bulić, osim što je predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja i sam se iznajmljivanjem apartmana bavi već nekoliko desetljeća. Od lanjske do ovogodišnje sezone pojavilo se čak 47 tisuća novih ležajeva u obiteljskom smještaju. Sad ih imamo ukupno 887 tisuća. Apartmana je sve više, ali su, posve nelogično veće i cijene. Koje, usprkos praznim krevetima i ne idu baš puno dolje.
''Postoji mogućnost da koristite klimu ili ne koristite. D klimom i sa svim taksama vam je 3.476,00kuna, a bez klime sa svim taksama vam je 3.217,00 kuna", rekao je prvi domaćin kojeg smo zvali.
"U periodu koji tražite nema popusta, a klime nemamo. Da ima klime, cijena bi bila veća za 20 eura", rekao je drugi domaćin.
"Ako bi bili više od dva tjedna, spustila bi vam sa 50 eura na 40 eura", rekao je treći domaćin kojeg smo kontaktirali.
"A gospođo moja, što da vam kažem da li je 70 eura puno za predsezonu ili ne. Ne možemo i ne želimo spuštati cijene iskreno govoreći", rekao je četvrti domaćin.
U Crikvenici je lani noćilo gotovo 380 tisuća gostiju. Ovih dana, čini se, više je vlasnika apartmana nego gostiju.
"Nikakva nam je sezona, nismo ni počeli još. A bit će koliko bude. Lani je bilo bolje", kažu domaćini iz Crikvenice.
Ne žale se samo crikvenički iznajmljivači.
"Svatko će vam reći da je manje gostiju. Samo stojimo i gledamo, nitko od nas nema baš posla. Brodovi koji isplojavljaju svakih 10 - 15 minuta, neće biti dovoljno ni za gorivo ni za režije, a govorimo o sedmome mjesecu", govori Roberta, voditeljica turističkih izleta.
Žale nam se voditeljice – prošlog su tjedna isplovili samo jednom i to s pola kapaciteta. I ono ljudi što ima, kažu, nema novca.
" U prvom redu što smo skupi, a u drugom što nemamo nikakav booking. Zna se da su preuzele Grčka i Turska. Još zimus za vrijeme turističkih sajmova kada se stanje pokazalo problematičnim ništa se nije poduzelo. Ove godine je lagani pad, a nagodinu ćemo tek doživjeti pravi pad", govori Mileva.
Nekoliko metara dalje ove dvije simpatične maserke s Tajlanda također nemaju posla. Lani su radile u Vodicama i padale bi, kažu, s nogu od umora i gužve.
"Nema baš previše ljudi. Ne znam zašto. Imam ljudi na plaži, ali ih nema na masaži", kaže Dao, maserka.
"Dođe možda dvoje do troje ljudi tijekom cijelog dana, a počinjemo u 8.30 sati ujutro. Morale smo spustiti cijene ove godine, ali i dalje nema ljudi. Stoga smo krenule dijeliti letke s novim cijenama", nastavlja Dao.
"Rekla bi da je ova sezona vrlo izazovna. Najprije smo u svibnju imali izuzetno kišno razdoblje koje je trajalo praktički cijeli svibanj što je naravno utjecalo na turističke rezultate. Lipanj je pak bio jako dobar", govori Marijana Biondić, direktorica TZG Crikvenice.
A onda je došao srpanj i u turističkoj zajednici grada Crikvenice nisu baš sretni.
"Početak srpnja je opet nešto slabiji tu svakako dolazi do izražaja i povratak naših konkurenata Grčke, Turske utječe to svakako na nas.''
Preko mora na Krku, slična priča. Na plažama kako tako, na terasama nikako.
"Ujutro imamo više posla, sli čim dođe sunce ljudi odu na plažu i možda dođu navečer na par koktela i to je sve. Uglavnom je dosta slabije. Ljudi ima jer rive su pune, i restorani su u određeno doba puni, kada je večera ili ručak, ali definitivno su potrošači sve slabiji", govori Anamarija, konobarica.
"Naša trenutačna turistička klijentela očito nije platežno moćna.
Po restoranima se događa da četvero ljudi naruči jednu pizzu i
pojedu jednu pizzu. Prema tome događa se ono što je bilo za
predvidjeti. Sezone su nam se događalo stihijski, nije se radilo
ništa konkretno u smislu da se rastereti taj turizam i da se
oslobodi prostor za nove investicije i novu kvalitetu za
povećanje plaća radnicima", govori
Eduard.
"Do sada mogu reći da je jako dobro prošao travanj, izuzetno
dobro s povećanjem noćenja. Svibanj je bio u velikom minusu zato
što su vjerski blagdani padali u lipnju i osim toga bilo je
izuzetno loše vrijeme koje je doprinijelo većem odmaku gostiju na
otok Krk tako da smo završili prvih pet mjeseci u minusu, ali
onda je lipanj donio izuzetno dobre rezultate", govori
Majda Šale, direktorica TZ otoka
Krka.
Srpanj, kažu u turističkoj zajednici i ne baš.
"Trenutno imamo oko 40 tisuća gostiju na otoku Krku i to je nešto
manje u odnosu na 2018 godinu", govori Majda.
Ghunter je Austrijanac koji već 14 godina živi u Krku. Ima ronilački centar i iznajmljuje apartmane.
"Mislim da su cijene previše narasle. Cijene svega,apartmana, hrane, pića, svega. Skupo je i Austrijancima, a ne samo Hrvatima", govori Ghunter.
"Manjak gostiju je očit. U ovo doba brodovi su svi bili puni, a sada se svi borimo da napunimo minimumom na brod", govori Desa, voditeljica tuirstičkih izleta.
Desa na ovom istom mjestu stoji već devet godina. I nikad nije više stajala, a manje radila.
"Krk je skup, a ništa ne nudimo gostima. Zato nam je manjak gostiju. Ali to je svugdje, i Cres i Rab sa puno manje gostiju nego što je prijašnjih godina bilo. Jedna naša ruta je od 10.30 do 6.15 s tri kupanja, 160 kuna po osobi, a ručak je 70 kuna, ukoliko žele naš ručak. Znači 230 kuna po osobi, I sad kad računate da ih je četvero, to je poprilično. Ali je cijeli dan, s najljepšim brodom se voze koji je stvarno jedan drveni brod atrakcija. A ovo nije skupo. To gosti kažu da nije skupo, ali je skupo smještaj", govori Desa.
A smještaja, kao i u Crikvenici. U svakoj ulici. Cijena oko 70 eura.
Stari namještaj, stara posteljina, smještaji bez klime. Na žalost toga po Hrvatskoj još uvijek ima.
"Definitivno objekti koji su kvalitetni, podizali kvalitetu, radili na podizanju kvalitete imaju određene rezultate, bolje nego oni koji to nisu činili, a kad to kažem to ne znači ako je netko prije 4-5 godina nešto napravio i da je to sad dovoljno za sljedećih deset godina. Ja vam govorim o tome da na godišnjoj razini treba stalno raditi na tome nuditi dodatno proizvode", poručio je ministar.
Ali teško je očekivati od nonice koje bi vam ujutro skuhale i kavu, da će joj u dvorištu osvanuti bazeni, a na podovima mramor. Niti nam baš cijela zemlja može postati elitna turistička meka.
''Ne mogu se žaliti nekom trećem da netko treći je kriv il nije kriv za nešto što se događa na tržištu...'' kaže ministar.
Upitan smatra li se Vlada dijelom odgovorna za neke stvari koje se događaju u turizmu, Cappelli odgovara: '' Ne, mislim da ste potpuno krivo usmjerili tko je kriv. Tu nema tko je kriv. Mi smo kod zadnjeg zakona o rekategorizaciji dali mogućnost podizanja kredita od jedan, dva posto kamate.''
Oni s kojima smo razgovarali radije bi da im se smanji PDV, doprinosi, davanja.
Grčka već za slijedeću godinu najavljuje da će smanjiti porez u turizmu. Ministar i na to ima spreman odgovor: ''U Grčkoj je došlo do smjene vlasti, pitanje kako će to biti, to su bila predizborna obećanja.''
Eduard kaže da konkurencija očito razmišlja glavom, dok naši političari i Vlada razmišlja samo o tome kako na miru odraditi mandat.
Srećom i kod nas će skoro izbori. Ministar je najavio da razmišlja i o smanjenju PDVa u turizmu. Tako da možemo očekivati i takva predizborna obećanja i nadati se da neće samo ostati na obećanjima.
