Migrant uhićen zbog peterostrukog ubojstva u Makedoniji. Ovu neistinitu informaciju prenijeli su svi. Ispostavilo se da je vijest lažna, tzv. fake news. Plasirao ju je policijski inspektor Unsko sanskog kantona u BIH.
"Ovo je loše jer pojačava tu predrasudu koja je ubojita i koja otvara nove i nove probleme", kazala je Gordana Vilović, profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
A opet tako lako se provuklo u gotovo sve medije. Izostanak
kritičkog odmaka plodno je tlo za lažne vijesti. Moguće ih je
izbjeći postavljanjem logičnih pitanja. Jesmo li u posljednje
vrijeme čuli da se u Makedoniji dogodilo peterostruko ubojstvo?
Nismo.
Sumnju je potvrdio odgovor makedonskog Ministarstva unutrašnjih
poslova
"Na teritoriju Republike Makedonije niti u jednom sektoru unutrašnjih poslova nije zabilježen takav slučaj, niti imamo takvo osumnjičeno lice", poručili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Makedonije.
Sljedeće se nameće upitati bosanskohercegovačkog inspektora Muju Koričića, od kud mu ta informacija? Na telefonski poziv odgovor nismo dobili. No, jasnije je informacija s početka priče imala svrhu dezinformirati,a ne informirati. Upravo to je najčešća svrha lažnih vijesti.
Toksična intencija lažnih vijesti
"Neki to rade iz vjerojatno čistih kalkulacija da će na tome profitirati, da će se brojem klikova okoristiit, neki su na nečijem platnom spisku pa rade to za nečije direktne interese, a neki imaju čisto političko propagandistički interes u tome", kazao je Dražen Hoffman iz GONG-a.
Sva tri su jednako opasna jer nam pune glavu neistinama, često temeljenim na predrasudama, kojima je svrha širenje straha i panike. "Lažne vijesti, na žalost, često imaju neku toksičnu intenciju ili se bave nečim što je izrazito problematično iz perspektive liberalne demokracije", tvrdi Hoffman.
Neograničenom širenju fake newsa pogoduje internet, prostor na kojem vijest može plasirati ili dijeliti bilo tko. Nerijetko se time služe upravo političari. Njihovo djelovanje posljednje tri godine vrednuje portal Faktograf.
"S vremenom, tri godine već postoji Faktograf, s vremenom se pokazalo da sve više prostora i vremena moramo posvećivati borbi protiv lažnih vijesti", kazala je Sanja Despot, urednica Faktografa.
Trump i fake news
Faktograf je jedan od 60-ak portala na svijetu koji posjeduje
tzv. fektčekersku licencu.
Prvi takav portal u svijetu - Snopes, osnovan je još '94.
Česta tema njihovih provjera je američki predsjednik
Donald Trump.
Kada želi diskreditirati medije koji ga kritiziraju Trump se neumorno razbacuje upravo izrazom - fake news. Tome ga je podučio guru populizma, voditelj njegove predizborne kampanje Steve Bannon. Kao i Snopes i Faktograf se bavi utvrđivanjem što je zapravo istina u moru plasiranih laži.
"Osnovna metodologija je da netko korak po korak kad idete kroz naš tekst može rekonstruirati kako je on nastao. Trudimo se citat dati u cijelosti, bez interpretacija, da damo izvor gdje je nešto rečeno, ako se koristimo dokumentima damo poveznicu na dokumente", tvrdi Despot.
Lažne vijesti o izbjeglicama
U posljednje vrijeme, velik broj lažnih vijesti i u svijetu i u Hrvatskoj odnosi se na izbjeglice i one koji dijele lažne vijesti o njima. "U svrhu opće propagande i mijenjanja klime u društvu, ja bih rekla.
Mi smo dosta puta baš Ivana Pernara provjeravali i lažne vijesti koje on širi na tu temu sa raznih neprovjerenih portala, ali malo je bezveze da samo njega izvlačimo, i Vlada to radi, možda ne iz istih namjera, možda zbog zatvaranja granica radi ulaska u Schengen ili zadovoljavanja nekih europskih politika", tvrdi Despot.
Koji god razlog bio, umjesto empatije, masovnog sakupljanja hrane i odjeće za izbjeglice kao što je bilo 2015., danas se društvenim mrežama šire razni sadržaji. Uradak jednog nepoznatog autora koji kruži društvenim mrežama, problematičan je na više razina.
Tvrdi da na granicama Hrvatske vreba 10 tisuća vojno sposobnih muškaraca, no u kadru vidimo da ih usmjerava slovenski policajac. Izbjeglice idu od nas u Sloveniju u smjeru zapadne Europe, a ne obrnuto, te je tvrdnja da ovi ljudi idu k nama očito neistinita.
Snimke koje izbjeglice prikazuju kao teroriste
Radi se o snimci koja je sklopljena iz više različitih izvora, koji nisu navedeni. Primjerice, u originalnoj snimci bihaćke gorske službe spašavanja može se vidjeti da je služba njome željela ukazati da nemaju kapaciteta za pomoć ljudima kad krene zima, i mnogi bi na svom putu mogli nastradati u planinama zbog hladnoće i snijega. U videu je zloupotrijebljena za huškanje na izbjeglice.
Sljedeća je tvrdnja da među izbjeglicama koje dolaze nema žena i djece. Na Migration Data portalu međunarodne organizacije za migracije službeni podaci kažu da žene čine čak 52,3 posto migrantske populacije koja je stigla u Europu.
Naposljetku kažu kako će u Hrvatskoj ostati stotine tisuća migranata, što je smiješno jer podaci MUP-a govore kako je u posljednjih 10 godina jedva 750 osoba dobilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Imputirati da stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj može ostati neprimjećeno nećemo niti komentirati.
Video je začinjen sugestivnom glazbom, te su u podlozi dodani čak
i pucnjevi.
Anonimnom autoru cilj je izbjeglice, vjerovatno najranjiviju
društvenu skupinu na svijetu prikazati kao terorističku vojsku.
Oni koji ovo dijele trebaju biti svjesni posljedica.
"Rade veliku štetu ako prihvaćaju to što im je dano, ako to šire dalje i ako sudjeluju čak i u svojoj obitelji u stvaranju i širenju animoziteta prema manjinskim skupinama, prema nekoj ranjivoj skupini u društvu, jer to u konačnici čini da nas je strah života u konačnici, ne samo u našoj zemlji nego u globalnom okruženju", tvrdi Vilović.
Dezinformacije imale važnu ulogu u Brexitu
Tijekom američke predizborne kampanje 2016. pojavio se slučaj
poznat kao Pizzagate, potekao iz lažne vijesti, a završio
pucnjavom u restoranu. Lažne vijesti toliko su nam pomutile razum
da olako odbacujemo teoriju o evoluciji, odbijamo cijepiti djecu,
vjerujemo da je zemlja ravna ploča. Redom znanstveno utemeljene
činjenice ili pojave koje su dovele do civilizacijskog napretka.
Jedan od primjera političke manipulacije lažnim informacijama
pogodio je i Veliku Britaniju, kaže Dražen Hoffman.
"Tako su dezinformacije odigrale važnu ulogu koja je dovela do
Brexita 2016. Često je ta funkcija diseminatora lažnih vijesti da
doprinese nekom političkom cilju koji nema neku široku podršku",
tvrdi Hoffman.
Svi mi formiramo stavove na osnovu informacija koje smo upili. Ukoliko su one netočne, naši stavovi će se jednostavno temeljiti na neznanju. Neznanje prozvodi strah, paniku i mržnju.
"Jako je malo ljudi koji znaju prepoznati fake news, a da pri tom ne pošalju negdje drugdje. Onog trenutka kad počnu slati, a širi se okolo jer smo svi na društvenim mrežama, širi se nešto što nije zdravo i što, naravno, može utjecati na to da će ta vijest ugledati svijetlo dana i na mainstream medijima i drugdje", tvrdi Vilović.
Osnovno je razmisliti o izvoru informacije
Apsurdni, senzacionalistički naslovi, homofobija, ksenofobija,
mizoginija, sve što potencira mržnju, stereotipe ili negativnost
najčešće nije točna informacija. Znati je prepoznati postaje
presudno za opstanak civilizacijskih vrijednosti.
"Biti medijski pismen danas znači u čisto faktografskom smislu,
biti u stanju odvagnuti informaciju i procijeniti njihovu
utemeljenost ili neutemeljenost", tvrdi Hoffman.
Osnovno je razmisliti o izvoru informacije, ne suditi prema često
senzacionalističkom naslovu, i provjeriti je li autor stvarna
osoba, ne biti lijen pročitati dodatne izvore i najvažnije od
svega - uključiti zdravi razum.
