Prije točno dva tjedna, dogodio se napad na osoblje i liječnike bolnice na Jordanovcu, zatim je uslijedio incident u Dubravi, pa napad u Bjelovaru. Bio nam je to signal da istražimo što se događa u bolnicama.
Vidno alkoholiziran i potpuno krvav državljanin Švedske pobrinuo se za show te noći koju smo proveli s liječnicima i medicinskim osoblje bolnice Sestara Milosrdnica u Vinogradskoj.
Kratko nakon što smo, oko 1 ujutro stigli u zagrebačku bolnicu Sestara milosrdnica stigao je i on. Vidno pijan, s ozljedom na bradi na hitni prijem Sestara milosrdnica stigao je iz Traume. Ovdje se trebao otrijezniti, no on je imao druge planove.
Dok je medicinsko osoblje pokušalo smiriti situaciju, stigao je i zaštitar. Pokušali su ga urazumiti, no on im se otimao i pod svaku cijenu odlučio napustiti bolnicu na svoju odgovornost.
'Koji put situacija izmakne kontroli'
„Svi su bili puni utjehe i samo mi žele sve najbolje. Zato i ne žele da odem, brinu se, žele mi najbolje. Nisam mogao tražiti bolju uslugu“, rekao je Mathias iz Švedske na odlasku iz bolnice.
Na situacije poput ove liječnici i osoblje već su navikli. Sretni su kad, kao u ovom slučaju, sve dobro završi. „Dežurstva nama traju 24 sata, dakle cijeli dan i cijelu noć. Pravilo je da nema pravila. Uglavnom su teška, kako dan tako i noć.
Tu su naravno i situacije poput granično incidentnih i incidentnih situacija koje opet rutinskim pristupom i raznim psihološkim trikovima mi u velikom broju uspijemo spriječiti, međutim koji put situacija nažalost izmakne kontroli“, rekao je specijalist interne medicine dr.med. Božidar Perić.
Na situacije poput ove liječnici i osoblje već su navikli. I sretni su kad, kao u ovom slučaju sve dobro završi. „Borimo se s brojnim vjetrenjačama i za koje jesmo i za koje nismo krivi. Od uvjeta rada, ograničenih resursa, nemogućnosti da učinimo sve što bi možda htjeli tako da puno je tu problema koje treba raditi i sustavno rješavati i o kojima se i kroz medije zadnjih godina i priča“, rekao je dr.med. Perić.
'Ono što se događa u zdravstvu preslika je situacije u društvu'
Nasilje, bilo ono verbalno ili fizičko, sve je prisutnije u bolnicama diljem Hrvatske. A eskaliralo je baš ovih dana. Prvo je napadnuto medicinsko osoblje na Jordanovcu, nekoliko dana kasnije snimljen je incident u Dubravi. Pa je uslijedio napad u Općoj bolnici Bjelovar.
„Ja mislim da je to preslika našeg društva, da ono što se događa u zdravstvu je preslika jedne atmosfere ili situacije u društvu. Treba uvijek iznova ponavljati da nasilje i napad ne može biti rješenje nikakvog problema“, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić.
„Naime, to je nešto što mi svakodnevno doživljavamo i to već godinama, ono što zabrinjava jest što je u zadnje vrijeme to postalo puno češće i nasilnije. Zadnji napad u Bjelovaru je pokazao da je čak bilo i prijetnje smrću“, rekla je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić.
Potraga je dobila i dosad neviđenu, zastrašujuću snimku scene koja se odvila na hitnom prijemu KBC-a Osijek. Bio je svibanj 2017., malo prije 20 sati djelatnici hitne doveli su pacijenta u kolicima koji je bio nemiran. U jednom je trenu u punoj čekaonici skinuo hlače, krenuo prijetiti pacijentima, izazvao scenu, pa otišao nakon kraćeg navlačenja sa zaštitarom.
Tri minute kasnije nastao je kaos. Zaštitar je upozoravao pacijente i osoblje koji su bježali iz prostorije. Čovjek se vratio s velikim nožem. Lupao je po staklu, prijetio osoblju.
'Oborio me na tlo, jedva sam ga uspio savladati'
Zaštitari i policija spriječili su ga prije nego je ikome naudio. Ako je pacijent i opravdano ljut, na ovakvo što nitko nema pravo.
„S jedne strane razumijemo tu frustriranost pacijenta kad se nešto dogodi ili ne može dobiti uslugu koju misli da treba ili ako je po strani liječnička greška ili drugog medicinskog osoblja onda te frustracije idu direktno na osobnoj razini što nikako ne može biti razlog. Postoje načini za rješavanje takvih povrijeđenih prava“, rekla je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić.
No, da pacijenti ponekad pređu granicu dozvoljenog i normalnog najbolje zna Robert Tipša, on sam bio je žrtva napada. „On se u jednom trenutku digao, oborio me na tlo, glavom udario od pod, ja sam se uspio nekako othrvati i u toj cijeloj priči sam ga uspio nekako savladati.
Vrlo je teško bilo vodit se u tom trenutku, imate jednu navalu adrenalina jer čovjek vas hoće ozlijediti, bojite se za sebe. Suzdržao sam se, samo sam ga savladao, uvijek imajući na umu da se samo radi o bolesniku i tada je on prestao pružati fizički otpor“, prisjeća se prvostupnik sestrinstva Robert Tipša.
'Napadnete li zdravstvenog djelatnika i pacijenti će biti ugroženi'
Nisu problem samo frustrirani pacijenti i članovi obitelji. Često alkohol i psihoaktivne supstance igraju veliku ulogu. Ovi su radnici navikli na sve, kažu, pogotovo kada radite na hitnom prijemu. Ipak, ogorčeni su neodgovaranjem za počinjena djela koja ostavljaju traume.
„Ja smatram da kad netko nekome bez ikakvog razloga kad vam netko s vašom glavom ide razbijati pod, zid, pločice, da to nije remećenje javnog reda i mira, nego da je to pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda“, rekao je Tipša.
Hrvatska liječnička komora još je prije tri godine zahtijevala da se prisila prema zdravstvenom radniku uvrsti u Kazneni zakon. To je napokon i učinjeno, a izmjene su stupile na snagu u siječnju ove godine.
„To nije bitno samo radi sigurnosti i zaštite samih zdravstvenih djelatnika. Na njihovom radnom mjestu, nego i zbog sigurnosti i zdravlja samih građana. Samo jedan primjer, ako vi napadnete, pa čak ne morate ga bi ozlijediti, ali ako onesposobite zdravstvenog djelatnika koji radi primjerice u hitnoj službi, u tom trenutku svi oni pacijenti za koje on skrbi i za koje svakog trenutka biti potrebna pomoć, zapravo će isto biti ugroženi“, rekao je Luletić.
93 posto djelatnika doživjelo neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja
Od sada počiniteljima koji dovedu u opasnost život zdravstvenog radnika, upotrijebe nasilje ili oružje, prijeti zatvor od šest mjeseci do pet godina. Ipak, do same primjene tek treba doći.
„Možemo očekivati neke pomake i pad tog nasilja, pad broja tih nasilnih napada, ukoliko naše pravosuđe pokaže da djeluje brzo i efikasno. Tek kad netko osjeti na svojoj koži da se ne može ponašati kako hoće, ne može psovat, ne može napadat, ne može tući liječnika na radnom mjestu. Tek kad takav jedan dobije kaznu i kad javnost čuje da je ta kazna brzo dosuđena, e onda možemo očekivati da će se ljudi malo primiriti“, rekla je Čulinović-Čaić.
A da nije bilo mirno posljednjih godina pokazuju nam i rezultati istraživanja HLK. U online anketi 2016. godine sudjelovala su 1634 liječnika, a statistika je poražavajuća. Njih čak 93 % doživjelo je neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja na radnom mjestu. Od toga 83% su bili verbalni napadi, a 17% fizičko nasilje. 62% liječnika osjeća povremeni ili konstantni strah od nasilja, a njih 72% nikad nije prijavilo incident zbog straha od stvaranja dodatnih problema.
Podatke onih koji su prijavili, prikupila je Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. U 2017. zabilježeno je 70 materijalnih, 330 fizičkih i čak 720 verbalnih neželjenih događaja, odnosno incidenata.
Ministar svjestan statistike i posljedica nasilnog ponašanja
Na rezultate iz 2018. godine još se čeka, ali neslužbeni podaci govore, da u samo pet velikih hrvatskih bolnica dogodila su se čak 264 napada.
Ministar Kujundžić svjestan je statistike i posljedica nasilnog ponašanja, te je izjavio „Mislim da je to osnovni sociološki problem, dopuštam, da negdje i djelatnici u bolnicama, odnosno u sustavu zdravstva svojim postupanjem donekle zakažu, ali prvenstveno mislim da je to jedna agresija koja se razvija i koja je za osudu.“
Ipak, ni manjkavi uvjeti rada, neadekvatna zaštita kao ni odljev liječnika i medicinskog osoblja nisu alarm za ministra.
„Nije naše zdravstvo ni pred kolapsom ni u kolapsu, on ima problema kao što imaju i drugi zdravstveni sustavi diljem Europe. Međutim ni u kojem slučaju nije i oni koji dižu nekakve tenzije zapravo nisu dobronamjerni ili nisu dobro obaviješteni“, izjavio je ministar Kujundžić.
Ipak, podatak da je u posljednjih pet i pol godina 660 liječnika napustilo Hrvatsku trebao bi zabrinjavati vlast. A zdravstveni radnici, oni će vam reći da bi nadzorne kamere i zaštitari trebali biti u svakoj bolnici, čak i u domovima zdravlja. To je nova realnost Hrvatske. Dok ne bude boljih uvjeta rada, stimulacije i motivacije te razvijene svijesti kod pacijenata kojima se pruža pomoć, možda tvrdnja da je sustav u kolapsu i nije tako daleko od istine.
