Teški su ovo dani za tridesetak međimurskih pčelara koji su preko noći ostali bez svega u što su ulagali. Prije 14 dana policiji je prijavljen masovni pomor pčela u tri susjedna sela u Međimurskoj županiji.
Antun na kante broji koliko je mrtvih pčela ovdje bacio. Kaže stotinjak kila, a bit će još... Jer pomor ne prestaje.
"To je neki vražji otrov.. ona leti dok može. Bori se za život kao i čovjek i gdje je uhvati, padne dolje i čeka smrt", rekao je pčelar Antun Hruška.
Gledaju ih kako se muče, a ne mogu pomoći.
"Pitanje je što će ostati. Ja se borim da nešto spasim, a Bog zna kako će završiti. Jer ovo ne prestaje. Kad prestane, možete nešto možda spasiti, ali dok ugibaju, ugibaju do posljednje i kad vam ostane šaka pčela unutra, od toga nema ništa. Osuđene su na propast", rekao je Hruška.
Preživjelih pčela više nema dovoljno da zajednice opstanu, objašnjavaju pčelari. Ugibaju i nova legla jer nema tko grijati košnicu. U pčelinjaku je, tvrde, sada stanje kao u ratu. Nakon velikog pomora događa se grabež. Na košnice navaljuju tuđe pčele. Pčelari pokušavaju pomoći, djelomično zatvarajući ulaze u košnice.
Objašnjavaju da pčele osjete kada je neka kultura netom špricana i na nju ne idu. Imaju teoriju što se dogodilo.
"Zadesila se tamo tijekom špricanja po danu. Kada je pčela već bila na toj kulturi. Neke su pčele uginule odmah, a dvije trećine u košnici", smatra pčelar Alojzije Friščić.
Policija je napravila očevid. Neuobičajen slučaj, zbog čega su pomoć morali tražiti od veterinarskog inspektora. Uzorci s terena prvo su stigli u akreditirani laboratorij Veterinarskog fakulteta. Na njima je radila profesorica Ivana Tlak Gajger.
"Uzroci ugibanja pčelinjih zajednica mogu biti različiti. I istodobno više različitih uzroka u isto vrijeme mogu dovesti do propadanja pčelinjih zajednica, no u ovom slučaju, gdje imamo velik broj uginulih pčelinjih zajednica, znakovi upućuju na otrovanje. Mi sa sigurnošću možemo postaviti sumnju na otrovanje", rekla je Tlag Gajger.
Stradalo je više od 1150 pčelinjih zajednica, 30 pčelara zbraja direktnu štetu od, izračunali su dva milijuna i 700 tisuća kuna. Tko je i čime otrovao pčele u Međimurju nitko ne zna. Sumnja se na insekticide, no koje?
Negativni odgovori stigli su iz nekoliko laboratorija, čak i onog Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić. U Hrvatskoj se takva analiza, tvrdile su institucije, ne može napraviti. Cijela je priča došla i do Ministarstva. Raspravljalo se o tome da uzorke šalju u laboratorij u Maribor, no danas je ipak pronađen privatni laboratorij u Zagrebu koji to može napraviti pa možda i otkriti gdje se krije uzrok pomora, naravno, ako uzoraka ima dovoljno i ako su u dobrom stanju.
"Sve analize koje bi to potvrdile ne mogu se napraviti u Hrvatskoj. Ti će uzorci biti upućeni dalje na analizu. Završit ćemo priču koliko možemo. To je jedini put koji je preostao", poručila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
U međuvremenu, dio službi odradio je posao. Poljoprivredna inspekcija nakon pomora pčela obavila je nadzor OPG-ova, u krugu u kojem se pomor dogodio. Polje poljoprivrednika kod kojeg je ta inspekcija utvrdila da je 1. lipnja prskao poljoprivrednu površinu nedozvoljenim sredstvom je zaorano.
Neslužbeno, riječ je o pesticidu koji od travnja više nije na listi onih kojima se smiju prskati poljoprivredne površine. Poljoprivrednik je navodno priznao da je pogriješio, neslužbeno doznajemo kako mu je ostala određena količina sredstva koje je skupo pa ga je iskoristio da ne propadne. U policiji pak kažu da je i dalje sporno što nema analize, time ni dokaza da su pčele stradale baš od toga.
"Ako se ne naprave [analize], koja je to poruka potrošačima hrane, da li se to može jesti, koja je to poruka prskaj neće ti se dogoditi ništa? Ovaj događaj nosi jako puno poruka", rekao je Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije.
Što je poduzeo DORH, kako planiraju pronaći krivca, što sada planiraju međimurski pčelari – više u priči Sanje Čatipović...
