Prvi je na ideju pomicanja sata 1784. došao američki državnik Benjamin Franklin jer mu je dan u određenim dijelovima godine trajao prekratko. Stoljeće kasnije (1895.) je entomolog George Hudson predložio isto kako bi imao više svjetla za proučavanje kukaca. Isto je 1907. predložio i Englez William Willett, ali britanska vlada nije prihvatila ideju. Ljetno računanje vremena prvi su put u jeku rata 1916. uvele Njemačka i Austrougarska kako bi duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjele energiju potrebnu za pogoniti ratnu mašinu. Iste godine ta je ideja zaživjela i u Velikoj Britaniji, a potom i u gotovo svim europskim nacijama te u SAD-u.
"Međutim, kasnije je to vrijeme kad je glavnina industrije bila vezana uz poljoprivredu i stočarstvo, takav način uštede energije mnogim zemljama nije bio primjenjiv, pa je to rezultiralo ukidanjem takvog načina obračuna", rekao je Damir Jakus, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Neke su zemlje tu ideju nakon 2. svjetskog rata napuštale, neke zadržavale, no tijekom velike naftne krize 1970-ih opet su mnogi počeli razmišljati o promjeni vremena zbog ušteda i nafte i struje za rasvjetu.
"Ja se sjećam kad je bila prva promjena vremena, imao sam 11 godina i vozili smo se u tatinom zelenom Stojadinu gradom Zagrebom. Padala je kišica, znam da mi je dosadno bilo i spavalo mi se, ali znam da smo do dugo u noć bili. U tri, četiri ujutro smo došli doma i još nije bilo sve gotovo", rekao je Dalibor Lebarović, urar.
Ako promjene vremena konačno prestanu, ne znači to da je preko noći riješen problem sa satovima koji su u posljednjih skoro četrdeset godina navikli da se po njima mrda dva puta na godinu.
Pomicanje sata donosi mnoge probleme. Najviše ga osjete međunarodni, ali čak i putnici koji putuju unutar naše male zemlje. Noćna promjena sata osobito je znala biti nezgodna onima koji su se u tom trenutku našli u vlaku zato što je vlak negdje morao stati, pa su ljudi morali sat vremena pričekati. Ove godine barem nema rog problema jer su zbog korone mnoge noćne linije ukinute. Recimo ona Zagreb- Split.
Trebalo je ovo nedjeljno pomicanje sata s dva na tri ujutro biti posljednje. Jer preklani je Europski parlament na prijedlog Komisije izglasao da će se u 2021. posljednji put pomicati kazaljke. Tadašnji Europarlamentarac, a danas profesor na Zavodu za visoki napon i energetiku zagrebačkog FER-a Davor Škrlec jedan je od onih koji su htjeli da se to pitanje već jednom riješi.
"Bila je nada da će, kad Finci već nisu uspjeli to dogovoriti, to biti za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Ali došla je pandemija, pa niti smo mi, niti Nijemci dalje pokretali to pitanje. Možda će se ove godine konačno nešto pomaknuti u tom dijelu, makar sam iz neslužbenih izvora saznao da Vijeće hoće sad prebaciti lopticu natrag na Europsku komisiju da oni naprave procjenu utjecaja", rekao je Škrlec.
Komisija nije napravila detaljnu analizu što bi odabir stalnog zimskog ili stalnog ljetnog računanja značio i za ljude i za gospodarstva zemalja. Bez toga se treće tijelo, Vijeće Europe ne želi izjasniti, pa sve stoji. A štedi li se i dalje energija dovoljno da bi se promjene satova zadržale? Talijani su izračunali kako prebacivanjem sata štede oko 0,2 posto godišnje električne energije. Zvuči malo, ali to je otprilike sto milijuna eura godišnje uštede. No ekonomska računica za zadržavanje izmjene vremena iz godine u godinu je sve tanja.
"Zaključci provedeni u zadnjih desetak godina pokazuju kako uvođenje takvog načina obračuna vremena nema smisla jer su moguće uštede daleko manje nego prije, što je i logično jer su ona neefikasna rasvjetna tijela u zadnjih 20 godina zamijenjena puno efikasnijom LED rasvjetom, kako u kućanstvima, tako i u tijelima javne rasvjete", rekao je Damir Jakus, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Glavno je pitanje postalo kako promjene vremena utječu na žive organizme. Da krave, koze i ovce nakon promjene sata daju manje mlijeka, farmeri znaju i bez da im netko pokaže znanstveno istraživanje.
Posljedice osjećaju i ljudi. Prebacivanje s 2 na 3 sata ujutro ove nedjelje oduzet će nam sat vremena sna i to je za ljude velik stres. To najviše osjećaju najugroženiji- djeca, stariji i kronični bolesnici koji promjene najteže podnose.
"Mnoga istraživanja doista jesu pokazala povećanu incidenciju i prometnih nesreća, nesreća na radu. Učenici u školama slabije rješavaju testove u narednim danima nakon promjene vremena. Imali smo i ono slavno istraživanje s povećanom incidencijom od moždanih i srčanih udara, tako da doista to nije nešto slučajno. Ovako na subjektivnoj razini mi hoćemo osjetiti jedan povećani umor, malaksalost, pospanost. Samim time tijekom dana ćemo biti manje koncentrirani i manje oprezni, međutim to je nešto što će proći za par dana i neće se dugo zadržati, naravno, ako je organizam zdrav", rekla je Lea Maričić, psihologinja Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ Andrija Štampar.
Anketa HGK pokazala je kako 90 posto poslodavaca želi ukinuti promjenu vremena jer ona utječe na produktivnost i zdravlje radnika. 60 posto njih radije bi da ostane stalno ljetno vrijeme, iako bi ono značilo češće dolaske na posao po mraku.
Više pogledajte u videu.
