Ministarstvo pravosuđa u 5 do 12 u javnu je raspravu pustilo nove izmjene Zakona o lokalnim izborima. Da se stignu primijeniti već na ovim predstojećim, zakon će u hitnu proceduru. Dosad je branio kandidaturu pravomoćno osuđenima za brojna kaznena djela, a ubuduće će braniti svima koji dobiju kaznu dulju od šest mjeseci.
Najzvučnije ime koje ispada iz igre je osuđeni župan požeško-slavonski, pa su mnogi zakon već nazvali Lex Tomašević. I dok on odlazi, neka stara, dobro poznata imena, po proteku roka za rehabilitaciju, vraćaju se na političku scenu.
"Ja u mojim godinama ne mogu biti nevin, ali nisam kriv"
Iz HDZ-a je izbačen, no na čelu Požeško-slavonske županije je, unatoč svemu, ostao.
"Ja u mojim godinama ne mogu biti nevin, ali nisam kriv. Ne, nisam kriv. Ali zakon i pravosuđe to su rekli. To je moja domovina i ja poštujem zakone, ali i dalje tvrdim da nisam kriv, postupak je pokazao. Postupak je, bit ću slobodan reći, bilo je pritiska javnosti. 90 posto onoga nije bilo točno, ali kad te na naslovnice nazovu nasilnikom onda je to tako. Ja imam 60 godina i tvrdim da nisam nasilnik", kaže župan požeško-slavonski Alojz Tomašević.
Tako nam je objasnio kako on vidi suđenje koje je javnost s pozornošću pratila, a na kraju kojeg je pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora uvjetno uz dvije godine kušnje. I to zato što je, kako je navedeno u obrazloženju presude suca Općinskog suda u Slavonskom brodu Slavena Vidmara, supruzi Mari učestalo govorio da je luđakinja, glupa kravetina, budala, glupača, fizički je nasrtao na nju, hvatao je rukama za vrat i stiskao te ju šamarao.
Govorio je da će je ubiti, izbosti i rasparati joj grkljan. Presudu je krajem prošle godine potvrdio i Županijski sud u Karlovcu. Prođu li izmjene Zakona o lokalnim izborima koji predlaže Vlada, Tomašević neće moći u utrku za treći mandat župana
"Kandidati koji će se kandidirati za župane, gradonačelnike, načelnike i njihove zamjenike kao i članovi predstavničkih tijela koji budu pravomoćno osuđeni neće ovom izmjenom zakona moći biti kandidati. Također zakonom je definirano ako dođe do pravomoćne presude na šest i više mjeseci uvjetno ili zamjena za rad za opće dobro - također neće moći biti kandidati", kaže državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina.
Druga izmjena zakona
Znači svatko tko bude, kao bivši ministar Čobanković umjesto zatvora gulio krumpire u pučkoj kuhinji, neće moći na izbore. Ovo je već druga izmjena Zakona o lokalnim izborima u samo nekoliko mjeseci. I samo dva mjeseca prije izbora. U kuloarima se govori da je do izmjene došlo upravo kako bi se Tomaševića izbacilo iz izborne utrke u Požeško–slavonskoj županiji.
"Već su zakon nazvali lex Tomašević. Neki kažu da sam upravo bio okidač za ovu izmjenu koja se priprema, vjerojatno će proći u Saboru kada ide po hitnom postupku. Ako sam uzrok možda mi je drago da budem poznat i po tom", kaže Tomašević.
"Već sam rekao da ovaj zakon nema ime i prezime, apsolutno se to ne radi niti zbog jednog pojedinca, već se radi generalno za svakog pojedinca", kaže Rukavina.
"Možemo pretpostaviti da HDZ ima problema s nekim svojim članovima, ali je zapravo jako loše da političke stranke koriste jedan takav instrument kao što je zakonska izmjena zato što nemaju unutarnje snage da se s tim na neki način obračunaju kroz normalne stranačke procedure i stranačku raspravu. Ako je to razlog onda mislim da je to jako, jako porazno", kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular.
Zakon se mijenjao i uoči prošlih izbora kako bi se spriječilo da u njima sudjeluje pravomoćno osuđeni bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić. U katalogu kaznenih djela koja su prepreka za kandidaturu bilo je tada i kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti za koje je Vlahušić osuđen u aferi Šipan. Danas rehabilitiran, Vlahušić ide u političku bitku za novi mandat. Objašnjava zašto smatra da su ga prije četiri godine zakonski onemogućili.
ANDRO VLAHUŠIĆ, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika
"Zato što sam ja prethodno tri puta pobijedio i gospođu Šuicu i
gospodina Andrića i Matu Frankovića. Franković je tada bio u
Hrvatskom saboru i znao je da će sigurno izgubiti izbore . Kad
dva puta izgubiš izbore moraš u političku mirovinu i tada je
pokrenuo priču sa svojim istomišljenicima, a donesen je
jedinstveni zakon u EU gdje se samo jednom čovjeku za specifično
djelo koje je imao ranije zabranjuje kandidiranje na lokalnim
izborima, a mogao sam na nacionalnim, kandidirao sam se za
europske izbore da upravo pokažem tu apsurdnost",
kaže Vlahušić.
Još jedan rehabilitirani osuđenik najavio je kandidaturu
Riječ je o bivšem vukovarskom gradonačelniku Željku Sabi osuđenom da je pokušao podmititi vijećnicu HDZ-a kako bi osigurao većinu u Gradskom vijeću. Zbog toga je odgulio osam mjeseci iza rešetaka i još toliko uvjetno na slobodi. Kandidaturu je najavio kao kandidat SDP-a, a u našem Direktu se prije mjesec dana ponovno pokušao opravdati za kazneno djelo zbog kojega je osuđen.
Pozivao se na rehabilitaciju temeljenu na Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Tamo piše da rehabilitirana osoba ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na odgovornost, niti imati bilo kakve pravne posljedice. Njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo.
"Prošle godine ja sam dobio totalnu rehabilitaciju i dozvolit ću još sada da bude tema u ovoj emisiji i o tome ću pričati, ali ćete svi mediji dobiti tu odluku o brisanju tog kaznenog djela. I to se po zakonu ne smije spominjati. Ja sam uvijek govorio da sam nevino osuđen, sud je rekao svoje, ja sam svoje odslužio", rekao je Sabo.
Sabo je u međuvremenu izbačen iz SDP-a i na izbore ide kao nezavisni. U pravu je kada tvrdi da taj zakon o rehabilitaciji nitko ne poštuje.
Da ga poštuje nitko ne bi niti znao da je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak u mladosti imao epizodu s obijanjem automobila i krađom radio prijemnika. Kandidatu SDP-a za gradonačelnika Osijeka spočitava se prometna nesreća sa smrtnom posljedicom prije 28 godina. I u našoj priči baš kao i u zatvoru kada pitate kažnjenike - svi su osuđeni, no većina i dalje tvrdi da je nevina i da su im namjestili. No mijenjanje izbornih pravila u godini izbora ili tik pred izbore, najblaže rečeno nije dobro.
"Čini mi se da su s tim počele jedna od Vlada gospodina Plenkovića. Napustili su jedan dobar običaj koji smo imali tijekom cijelih 2000-ih, a to je da se izborni zakon, ali ni okolni zakoni koji se odnose na izborni proces ne mijenjaju u godini dana prije nadolazećih izbora na koji se odnosi. Tako da ja gledam jako loše na ovu praksu", kaže profesor Čular.
Kirin se ne osjeća odgovornim ni za činjenicu da mu je iz proračuna ukradeno 17 milijuna kuna
S ovim zakonskim promjenama u izborni proces moći će i dalje oni s nepravomoćnim presudama. Među njima i virovitički gradonačelnik Ivica Kirin koji je, doduše, nepravomoćno oslobođen da u poslovanju s marketinškom agencijom Fimi medija nije oštetio MUP na čijem je čelu bio.
Ne osjeća se odgovornim ni za činjenicu da mu je iz proračuna ukradeno 17 milijuna kuna, a da on to kao gradonačelnik nije znao. Za sve je bez istrage javno optužio pročelnika za financije koji je kasnije pronađen mrtav. Nije, kaže, naložio ništa protuzakonito, no on je zaposlio pročelnika i on nije znao da mu nedostaje 20 posto proračuna grada.
U uređenim političkim sustavima to bi za njega značilo politički kraj, podnio bi ostavku i otišao u povijest, no ne i kod nas. Kirin poziva institucije da rade svoj postao. I one ga rade već godinu i pol. Javnost ništa ne zna, Virovitica se zbog svega zadužuje, a Kirin napada novi mandat.
Zadnjih dana svjedočili smo da kod nekih ipak postoji politička i moralna odgovornost. SDP-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Jadran Barač povukao je kandidaturu nakon što je zbog verbalnih prijetnji susjedu prenoćio u pritvoru.
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Belog Manastira povukao je također kandidaturu nakon što je otkriveno da je na korištenje dobio državni stan uz najamninu od 106 kuna, iako je direktor gradske tvrtke Stanouprava u kojoj zarađuje više od devet tisuća kuna, vozi Porsche, službeni automobil i vlasnik je tvrtke koja dobro posluje. U drugim europskim državama pitanje osuđenih različito su riješena. No tri su osnovna modela.
GORAN ČULAR, profesor na Fakultetu političkih znanosti
"Jedni kao i mi imaju opću zabranu za neka djela ili određene
visine kazne. Drugi nemaju ništa regulirano, a treći prepuštaju
to sudskoj praksi i individualnim slučajevima. Dakle, suci i
sudačka vijeća u donošenju odluka o zatvorskim kaznama mogu uz
to, a to poznaje i naš kazneni zakon kao mogućnost, mogu
propisati da se i nakon izvršenja zatvorske kazne toj osobi
oduzimaju na određen rok prava obnašanja javnih dužnosti", kaže
profesor Čular.
Čular se zalaže da takva pitanja ne uređujemo zakonom, već da građani slobodno biraju sve kandidate, bez obzira jesu li osuđivani ili ne:
"Čini mi se da je kandidatura prvenstveno odgovornost političkih stranaka. Pri čemu bi mi trebali sasvim prihvatiti ako neka politička stranka kandidira bilo koga. I onoga tko je osuđivan, to neka bude njihov izbor. Ja mislim da se građani moraju suočiti s takvim stvarima pa taman da oni ponovno biraju te ljude. Jer je to nama onda opet jedan tip informacije koji mi na ovaj način umjetno, zakonski, čini nam se da mičemo kao problem, a zapravo stvaramo situaciju da to ne vidimo."
Milan Bandić kao primjer
Naši su građani pokazali da nisu suviše kritični prema onima opterećenim aferama, sudskim postupcima i presudama. Tako godinama biraju upravo takve kandidate. Najočitiji primjer bio je pokojni gradonačelnik Milan Bandić. Biran je unatoč sudskim procesima, stotinama kaznenih prijava i brojnim aferama.
Isti je slučaj i s varaždinskim gradonačelnikom Čehokom, tu je i Željko Kerum, ali i mnogi drugi. Rehabilitirani Vlahušić zalaže se prije svega da pravila vrijede za sve izbore:
"Svejedno radi li se o lokalnim, parlamentarnim ili europskim izborima treba ih urediti jedinstveno. Kako god. Nema razloga da lokalni izbori budu drugačiji od svih ostalih izbora. I kako god da zakonodavac donese, neka donese u skladu s europskom regulativom i Venecijanskom konvencijom koja se bavi tim problemom kako regulirati biračka prava ljudi i prava da budu birani."
A može li se ostaviti građanima da biraju ako znamo da u malim sredinama lokalni moćnici i prije izbora znaju na koliko glasova mogu računati? Posljedica je to stvaranja mreže kroz zapošljavanje u gradskim tvrtkama članova stranaka i njihovih obitelji.
Teško je to izvedivo kad se svi čudimo onima savjesnima koji odustanu od utrke već pri samoj mogućnosti da će biti osuđeni. Ostali uvijek relativiziraju svoje postupke. Čak i kada su pravomoćno osuđeni za ozbiljno nasilničko ponašanje.
"Ja sam malo konzervativnijih i tvrđih stavova. Smatram da je to jedna dobra poruka iz prostora, iz Slavonije. Inati se Slavonijo. Čovjek sam tako odgojen. Smatram da sve što radim, radim na dobrobit županije i ovih ljudi. Oni su najbolji pokazatelj mene kao čovjeka. Ovdje se nije sudilo za djelo jer je dokazano da djela nema, no sudilo se meni i mome životu, kako sam živio. Živio sam onako kako sam znao", kaže Tomašević.
Tomašević usprkos svemu uživa potporu birača u svojoj sredini. Razgovarao sam s mnogima, pred kameru ne žele, no niti ne vide veliki problem u postupcima župana. To je poražavajuće i zbog toga nam treba pomoć zakona kako ime nedostojnih ne bi moglo pisati na izbornom listiću.
