Jedan detalj u planu puta, koji na prvu ne djeluje sumnjivo, njima će biti signal da osobu prate. Tek što je ušla u zemlju upalit će se tihi alarm, kamere će snimati svaki korak, a carinici će takvog putnika u jednom trenutku samo diskretno odvojiti od ostalih.
U posljednjih par mjeseci tako je samo u Zagrebu palo više mula, među njima i Brazilka sa 76 paketića kokaina u želucu. Stručnjaci tvrde, krijumčari su sve hrabriji i lukaviji, a droga je zbog hiperprodukcije i zasićenosti pojedinih tržišta preplavila Europu i Hrvatsku.
Dok je na zagrebačkom aerodromu sve djelovalo mirno i opušteno, u pozadini se odradio ozbiljan posao i puno prije nego što je sletio, za potrebe ove priče - fingirani let i prije nego što se putnica - prijavila graničnoj policiji.
Sve priče kreću iz sobe u kojoj pristup imaju samo carinici i policajci ovlašteni za obradu tajnih podataka.
"Posao počinje rano ujutro. Već u tri sata kada počinju pristizati kompletne liste putnika s udaljenih destinacija i svaki let koji dolazi u zračnu luku ili produžava dalje se analitičke obrađuje. Imamo ulaz u baze podataka s kojima raspolaže carinska uprava ili granična policija, provjerava se prethodno putovanje, kažnjavanje i temeljem trigera za rizik se donose odluke koji će putnik od njih 250 u zrakoplovu biti određen za pregled", kaže predstojnik Graničnog carinskog ureda Zračne luke Zagreb i Pošte Tihomir Žegrec.
Cilj je da se ostatak putnika ne izlaže nepotrebnom zadržavanju u zračnoj luci i stresu. Nisu im jednako interesantni svi letovi i svi putnici. No, oni iz Južne Amerike svakako jesu. A ruta je samo jedan od analitičkih okidača, objašnjavaju.
"Uglavnom su uobičajeni trigeri da su karte kupljene u zadnji tren i plaćene više od uobičajenog. Putovanja su kratka i pokušavaju ostaviti dojam da se radi o turističkom putovanju, ali svi znamo da ako planirate turističko putovanje da ćete planirati da vam karta bude jeftinija. To je samo jedan od primjera", kaže Žegrec.
Ostale detalje ne žele otkriti, to je kažu, tajna posla, ali ako ih se poklopi više nema sumnje da ćete biti pregledani, a podaci proslijeđeni graničnoj kontroli.
Vratimo priču na prvi šalter. Kada sletite i pokažete dokumente, na aerodromu se pali tzv. tihi alarm - sve što od tada nadalje napravite netko će vidjeti.
"Sustav je iz vaše putne isprave iščitao da ste vi osoba za koju se traži pojačani nadzor. U momentu kad mi imamo spoznaju o vašem prispijeću, sve kamere su uperene u vas da se izbjegnu predavanja predmeta drugim osobama", priča Žegrec.
Radi potrebe priče, u crveni kovčeg carinici su nam spremili stvari koje su već zaplijenjene u nekim prethodnim slučajevima uključujući i dva paketa koja simuliraju drogu. Mi nismo znali da nas itko prati, sve do trenutka dok nas carinik nije diskretno izdvojio, a kovčeg ušao u rendgen.
Carinici će potom otvaraju kofer. Kad izvade stvari, ako ne nađu ono što su prvi puta vidjeli, kofer će ponovno staviti na rendgen, ako su predmeti još uvijek tamo - morat će ga rastaviti. U duplom dnu tako su pronašli skrivene pakete, ali i dalje ne znaju što je u njima. No i to će uređaj za otkrivanje mikrotragova droga ubrzo pokazati.
"Izuzetno je osjetljiv i precizan. U stanju je pronaći, ako u olimpijski bazen istresete količinu iz vrećice šećera - on će to prepoznati", kaže Žegrec.
I kada uređaj detektira drogu, više nemate što. Sigurno ste uhićeni.
"Stvarni slučajevi su ponekad drugačiji. Radi se u realnom vremenu. Pritisak je veći, ali smo pokušali pojednostavniti kako izgleda naš službeni postupak. Polazak putnika i otkrivačka djelatnost", ispričao je Žegrec.
Na sličan način u posljednjih par mjeseci uhvaćeno je desetak ljudi
U europskim zračnim lukama njih petero kojima je krajnja destinacija bila Hrvatska. Na zagrebačkom aerodromu palo je njih četvero. Prvo muškarac koji je kilogram i pol kokaina krijumčario u kozmetičkim proizvodima i još kilogram u čokoladnim bombonima, nedugo potom još je jedna djevojka kilogram kokaina skrivala u grudnjaku, a posljednja je pala 26 godišnja Brazilka koja se odlučila na radikalan potez. Progutala je 76 kapsula u kojima je bilo gotovo kilogram kokaina.
Mulu iz Brazila odale su rendgenske snimke.
"Svi većinu stvari rade radi novca. Reći će da je bila ucijenjena - to nitko ne može provjeriti. No, činjenica je da se regrutiraju radi novca. Nitko sebe ne ugrožava ako za to neće biti nagrađen. U hrvatskoj ista količina novca, 1.000 dolara ne vrijedi isto i u nekim drugim zemljama. Rijetko tko to radi samo jednom. Uglavnom to rade dok ne budu uhvaćeni", kaže Željko Petković iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a.
"Ne smije ni jesti ni piti to je dosta vremenski složena operacija - mora proračunati koliko će vremenski trajati krijumčarenje od jedne do druge lokacije, da ne bi bila primorana ići na wc", kaže kriminalist Dubravko Klarić.
Liječnik Nadan Rustemović za ovakve slučajeve zna iz prakse.
"Mogu zapeti. Ako na fizičkim suženjima kao što je prijelaz iz tankog u debelo crijevo koji je širok oko centimetar do dva - ako se nabije pet paketića imate klasični zapetljaj crijeva i treba hitna kirurška intervencija", kaže voditelj Odjela za intervencijsku gastroenterologiju KBC-a Zagreb Nadan Rustemović.
Ako je sve normalno, liječnici neće vaditi paketiće. Čeka se da sami, pomoću laksativa izađu. Preopasno je, kaže, jer mogu puknuti, a posljedice mogu biti kobne.
"Od onih njegovih karakteristika zbog čega se kokain uzima, ovdje dobivate stimulaciju centralnog i autoimunog živčanog sustava gdje imate široku kliničku sliku - od psihoze s halucinacijama do perifernih arterijskih promjena, dizanja temperature tahikardije što sve dovodi do edema na mozgu, i aritmije koje vode u arest odnosno smrt", kaže Rustemović.
Nisu mule ništa novo u svijetu krijumčarenja. U zagrebačkoj zračnoj luci proteklih mjeseci palo ih je tek malo više nego inače. Zračni promet jedan je od načina na koji kokain prolazi iz Južne Amerike prema Europi. Ide i kamionima i brodskim kontejnerima. Najčešće prema većim lukama u Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj ili Njemačkoj. A od tamo dalje nekad utabanim nekad nešto izmijenjenim rutama. Padao je kokain i u našim lukama. Ranije na riječkoj Brajdici, sada u Pločama.
"I kriminalne organizacije imaju svoje saveznike, namirišu npr. Ploče i kažu poslat ćemo 3 - 4 pošiljke pa ćemo vidjeti to je hladno proračunati rizik. Moraju riskirati", kaže kriminalist Dubravko Klarić.
U Luci Ploče je početkom ožujka prvo otkriveno gotovo 73 kilograma kokaina, trojica su uhićena. Krajem istog mjeseca u kontejneru s bananama iz Južne Amerike stiglo je više od pola tone kokaina. Nitko nije preuzeo pošiljku.
"U Kolumbiji se prije dvije tri godine govorilo o proizvodnji 2.000 tona kokaina, danas oko 3.000 tona to negdje mora završiti i ono što se dešava zadnjih deset godina je da SAD kao primarno tržište za kokain gubi primat i Europa kao bogatije tržište ga preuzima tako da imamo situaciju gdje smo bombardirani s južnoameričkim kokainom, a cijeli niz različitih skupina je upleten u krijumčarenje", kaže Željko Petković iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a.
Petković objašnjava da se na tržištu može nabaviti bilo što. Ali i da 20 posto manjih pošiljaka putem kurirskih službi stiže na kućne adrese.
"Zadnjih godinu dana imate veliku ponudu i potražnju i to prati cijeli niz ozbiljnog kriminaliteta od nasilja, korupcije, zarađuje se ozbiljan novac koji treba negdje plasirati i sve to skupa zvoni na ozbiljnu uzbunu", kaže Petković.
Iz MUP-a poručuju da su pojedine članice Europske unije suočene s bujanjem međunarodnog organiziranog kriminala kada je u pitanju krijumčarenje droge i pranje novca.
Hrvatsku koja je i tranzitna zemlja nazivaju relativno stabilnom
Europol je prije dvije godine procijenio da je Europsko tržište droge vrijedno 30 milijardi eura. Od toga na marihuanu otpada 12 milijardi, kokain uzima oko 9, heroin 6 do 7 milijardi. A riječ je konzervativnim procjenama, što znači da bi se u stvarnosti moglo okretati i do 20 posto više novca samo u Europi, objašnjavaju stručnjaci. Trgovina drogom na dark webu pojavila se prije deset godina, do danas se učetverostručila i vrijedi 315 milijuna dolara na godinu. A to je tek djelić onoga što se odvija u svijetu.
"Kriminalne organizacije imaju velike količine novca pa su spremne na neki način potplatiti ljude. U početku krene s potplaćivanjem, kasnije ide ucjena, vi pustite jedan kontejner poslije će doći još 3 ili 4 i nema natrag. Kad jednom uđete u tu priču nema natrag", kaže Petković.
"Nije novina umreženost. Kako ima policija isto tako i krijumčari, ali oni su uvijek ispred nas jer ih ne vežu formalnosti, umreženost je uvijek problem. Uz drogu se uvijek veže i oružje i terorizam", kaže kriminalist Klarić.
Na vrhu su uvijek moćni i jaki, spremni na sve. Do njih se teško
dolazi.
Jedan od najvećih narkobosova svijeta uhićen je krajem listopada.
U Akciji je sudjelovalo 500 specijalaca i 22 helikoptera.
Kolumbija je imala pomoć američkih i britanskih agencija. Dairo Antonio Usuga pronađen je džungli gdje se godinama skrivao i gdje ga je osiguravao moćni klan. Sedam godina, otkako je naslijedio brata kojeg je policija ubila, trebalo je službama da ga nađu.
Otonielov klan kontrolirao je mnoge krijumčarske puteve. No, on nije jedini.
"Prije tridesetak godina pričalo se da dobra policija plijeni 10 posto droge, sada plijene više od 10 posto u južnoj Americi i 20 posto, ali problem je u hiperprodukciji, raste količina novca i ti gubici su već uračunati u cijenu", kaže Petković.
Krijumčari su dovitljivi. Dobro upoznati sa situacijom i barem korak ispred policije. Podmornicu koja je rađena je za krijumčarenje droge nedavno je pronašla španjolska policija. Iluzorno je očekivati kažu stručnjaci da će ona nestati.
"Nije skupa droga, ali njena cijena naraste i dvadeset trideset puta dok dođe do krajnje destinacije", kaže Klarić.
Tržište je preplavljeno, ali ne samo kokainom
Heroin nije nestao. K nama i širom Europe dolazi iz tzv. zlatnog polumjeseca Afganistana. Tu su i ostale sintetske droge. Dio ih se proizvodi u Europi. Marihuane pak ima posvuda.
Ivan Čelić je psihijatar koji dugo se bavi problemima ovisnosti. Kaže da jedino heroin bilježi blagi pad, ostalo raste. Analize otpadnih voda pokazale su da je u proteklih dvije godine udvostručena upotreba kokaina, a da je grad Zagreb prvi grad u Europi po konzumaciji kanabisa radnim danom.
"Naravno da neće svaka osoba koja popuši joint ili povuče lajnu postati ovisnik, ali hoće 10 posto, ali tih deset posto je jako puno. Kod heroinskih ovisnika marihuana je u 95 posto slučajeva, to je ulazna droga i tako se ulazi u svijet konzumiranja droge", kaže Čelić.
"Vi kada počinjete ilegalno nabavljati drogu dolazite u kontakte s ljudima koji vam je prodaju. Diler vam je kao kiosk, imate ponudu. Dođete kupiti jedno, a on vam ponudi nešto drugo i tu krenu problemi. Probate drugo pa treće i tu krenu problemi", kaže Petković.
Upotreba droge sve je rasprostranjenija, objašnjava. Ima i ponude, ali i potražnje. Kod kokaina i marihuane kaže liječnik nema fizičke ovisnosti kao kod alkohola i heroina.
"Tu su užasni bolovi i tu možemo djelovati. Imate zamjenske terapije. Kod ovih ovisnosti koje nemaju fizičku komponentu. To najčešće završava ako obitelj reagira ili imate psihotičnu epizodu - no velika većina neće reagirati - to je problem jer ćemo vidjeti posljedice dugoročno što je dulje vrijeme konzumiranja veće su posljedice", objašnjava Čelić.
Prevencija je ključna, dodaje. Mnogo može učiniti i pravosuđe. Mlade bi ljude, koji nisu dileri trebalo slati na liječenje no taj se institut, kaže, Čelić premalo koristi.
S druge strane kazne za ozbiljne preprodavače nisu uvijek jasna poruka. Sin generala Kruljca primjerice 4 kilograma marihuane dobrovoljno je odradio i platio 200.000 kuna kazne.
Josip Kerum, nećak bivšega splitskoga gradonačelnika, za prijevoz 15 kilograma marihuane dobio je godinu bezuvjetnog zatvora, a olakšan za 1,5 milijuna kuna koliko je temeljem sudske nagodbe uplatio u državni proračun, kaznu od šest i pol godina služi Oliver Čokara radi krijumčarenja 56 kilograma kokaina vrijednog 45 milijuna kuna, koji je nedavno pronađen u Pločama.
