Stara hrvatska navada traženja tople vode ondje gdje je sve već poznato dogodila se još jedanput u zagrebačkoj gradskoj upravi.
Prvo je u Terme Zagreb ulupano pet milijuna kuna s idejom da se u Blatu izgrade toplice, većina novca otišla je za plaće, a Milan Bandić čak je priznao da tvrtka služila za uhljebljivanje kadrova poput kćeri bivšeg predsjednika Stipe Mesića.
U međuvremenu, Terme su propustile kupiti bušotine od INA-e te se natjecati za koncesiju za crpljenje geotermalnih voda pa je za početak posao opskrbe bazena Mladosti prepušten privatnicima od kojih su neki poznati iz famozne afere razdjelnici
No, od lanjskog ožujka cijena je godišnje dva milijuna i 116 tisuća umjesto milijun i 620 tisuća kuna koliko je prvotno planirano.
Razlog, gradska tvrtka Terme je ugašena, a posao je dobila privatna firma. Dovoljno da zastupnici u gradskoj skupštini pitaju zašto.
“INA kada je izgubila interes da bude suvlasnik u firmi Terme Zagreb prodala je svoje bušotine, a Grad Zagreb nije pokazao nikakav interes da ih kupi. Grad Zagreb je i dalje vlasnik zemljišta na kojem su te bušotine, ali bi bilo logično da su Terme Zagreb, koje su bile nositelj koncesije u vlasništvu Grada Zagreba kupe bušotine. Nažalost to je kupila jedna druga privatna firma”, kazao je Vladimir Ferdelji, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba
Radi se o GPC Instrumentation processu koja je u vlasništvu Željka Jurilja i francuskih partnera. S bratom Draganom koji je bivši poslovni partner generala Vladimira Zagorca i bivši suprug Sunčice Lalić već se bavio energetikom, a ovo mu je, kaže bila dobra prilika.
“Pet posto eksploatacijskog polja i njegove snage se koristi. Tu sam vidio jedan prostor i krenuli smo s administrativnom procedurom, sa pregovorima i dogovorima s INA-om od kojih smo otkupili bušotine nakon čega je išlo uglavnom sve nekim slijedom koji Zakon propisuje”, rekao je Željko Jurilj, direktor GPC Instrumentation process, Zagreb.
Nakon što je dobio rješenje za istražne radove Jurilj je za distribuciju vode angažirao tvrtku Element energetiku te tako zapravo stavio Grad pred gotov čin, budući da GPC sada jedini ima prava na bušotine s geotermalnom vodom. I tako dolazimo do onih pola milijuna kuna više bez javnog natječaja za isti posao.
“Ugovorena vrijednost nema veze s isporučenom vrijednosti, vi stalno miješate kruške i jabuke. Sve krivo tumačite. Znači nešto što je ugovoreno, ne znači i da je isporučeno. Ono što je isporučeno je i fakturirano. A ugovor je takav, financijski. To vam je isto kao da vi dogovorite s HEP Toplinarstvom za vašu zgradu, ako živite na HEP Toplinarstvu, da vam isporuči, ne znam, pet megavata energije, ali vi ne uzimate pet megavata energije”, ispričao je Ivan Vuk, direktor Element energetike, Zagreb.
Vuk tvrdi i da geotermalnu vodu ne prodaje ništa skuplje nego kada je taj posao do 2015. obavljala INA.
“(To znači da Vi ne dobivate taj iznos od 2 milijuna...) Naravno da ne dobivam taj iznos. Taj ugovoreni iznos mi ne dobivamo. Mi dobivamo ono što isporučimo”, kazao je Vuk.
Zanimljivo je da je uz Ivana suvlasnik Element energetike i njegov brat Robert Vuk, dugogodišnji pomoćnik direktora HEP Toplinarstva za kojeg je prije godinu i pol utvrđeno da je bio u sukobu interesa jer je Element energetika ugrađivala famozne razdijelnike pa je zbog toga otišao iz HEP-a.
“Rijetka je prilika da možete surađivati sa zamjenikom direktora HEP Toplinarstva koji se našao na tržištu rada pod ovim okolnostima koje sam vam rekao. Ja sam, prema svom shvaćanju, iskoristio priliku i kao privatnik, a on je izuzetan stručnjak kojeg inače ne bi mogli platiti da je ostao u državnoj upravi”, rekao je Jurilj.
Je li za grad Zagreb zaista tako dobar posao da kupuje vodu od tvrtke čija osnovna djelatnost nije toplinarstvo, iako su i za to registrirani, već trgovina elektroničkom i komunikacijskom opremom, pitali smo gradonačelnika i njegovu pročelnicu za gospodarstvo.
“(Je li cijena ostala ista?) Molim Vas, pisani odgovor ćete dobiti na to pitanje, ali molim Vas... (Već smo vam poslali upit) Ako ste poslali ustanovi neka onda na to odgovore oni, presicu ćemo pretvoriti na razmnožavanje mrava. (Možemo i mi sa strane uzeti izjavu.) Može, ali ustanova za upravljanje športskim objektima će vam dati punu informaciju, usmeno i pismeno”, rekao je Milan Bandić (BM 365), gradonačelnik Zagreba.
Informaciju od Ureda za upravljanje sportskim objektima smo na kraju dobili samo pismeno.
“Cijena m3 geotermalne vode kada je dobavljač bila INA iznosila je 6,55 kn/m3. Za SP Mladost je tijekom 2017. godine kupljeno 192.745 m3. Potrošnja vode uvjetovana je raznim čimbenicima poput visine temperature ili broja posjetitelja bazena a sam sustav je automatiziran i sukladno traženim parametrima bazena troši onoliko vode koliko je potrebno”, piše u priopćenju Ureda za upravljanje sportskim objektima.
Ispada da je lani, unatoč procijeni da će se potrošiti vode za dva milijuna i 160 tisuća kuna potrošeno tek nešto više kubika nego 2016. No, isti Ured kolegama s tportala dostavio je drukčiji iznos, 161 tisuću kubika, što znači i veću potrošnju. Iz Ureda kažu kako ne lažu već su pogriješili...
“Iznos koji ste Vi dobili je ispravan. Kolega je zabunom dobio pogrešan iznos”, piše u priopćenju Ureda za upravljanje sportskim objektima.
Pročelnica Mirka Jozić tvrdi da je sve čisto.
"Mislite da je netko kupio višak kubika koje ne eksploatira, to želite reći ili što? (Pa ne, pitamo Vas. Zašto je takva procjena bila?) Upravljanje sportskim objektima potpisuje ugovore. Onoliko kubika koliko se isporuči geotermalne vode za grijanje kompleksa toliko i plate. I to je puno jeftinije nego koristiti električnu ili neku drugu vrstu energije”, rekla je Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo i energetiku.
A kako je Grad umjesto svojoj tvrtki koja je mogla ishoditi koncesiju, sve prepustila privatnicima treba se vratiti u 2008. kada s INA-om osniva Terme Zagreb.
Uz koncesiju planiralo se izgraditi Termalno kupalište Zagreb kod Sveučilišne bolnice Ministarstvo gospodarstva zato je 2011. prenijelo eksploatacijsko polje Zagreb s INA-e na Terme Zagreb s napomenom da mora ishoditi koncesijsku dozvolu do kraja 2012.
Prva direktorica, do 2012. bila je Saša Mesić, kći bivšeg predsjednika Mesića. I to nije bilo slučajno, priznao je deset godina kasnije Milan Bandić.
“Tvrtka koja je bila i koja nije opravdala svoje povjerenje je zbog toga jer je direktorica bila kćer tadašnjeg predsjednika. A u to vrijeme je predsjednik države bio dobar s predsjednikom uprave INA-e. Pa je ona slučajno došla na mjesto direktorice Termi. I budući da se ništa nije napravilo, nema više ni predsjednika, ni direktorice, moramo to ugasiti”, kazao je Milan Bandić.
Mandat Saše Mesić upamćen će biti jedino po kupovini skupocjene Honde za 260 tisuće kuna. A sudbina vozila danas nije poznata.
U Terme Zagreb INA-a i Grad, tj. Zagrepčani "upumpali" su čak pet milijuna kuna. Od toga je tri otišlo za troškove zaposlenih. A ono najbitnije, koncesija za geotermalnu vodu i priprema terena za gradnju termi nije ostvaren. INA je na kraju izašla iz cijele priče.
“Vezano uz temu možemo istaknuti da se nisu ostvarili bitni preduvjeti za realizaciju projekta, kako se on definirao na početku, stoga nije postojao poslovni interes za nastavak projekta. Slijedom navedenog, niti društvo Terme Zagreb koje je osnovano s namjerom realizacije projekta, nema svrhu te je jedini logični korak društvo likvidirati”, stoji u priopćenju INA-e.
Kako je u međuvremenu pravo na eksploataciju geotermalne vode po sili zakon prešlo na državu u igru je ušla tvrtka Željka Jurilja na čiji je zahtjev ministarstvo gospodarstva u srpnju 2015. raspisalo natječaj za dozvolu za istražne radove i to dok su Terme imale još dva mjeseca da dobiju koncesiju.
“Međutim Terme nisu zatražile obnovu koncesije, a Grad Zagreb je dao suglasnost privatnoj firmi koja je zatražila koncesiju na dodatna ispitivanja geotermalnih područja”, rekao je Vladimir Ferdelji.
“(Zašto se Terme Zagreb nisu javile na natječaj?) Dok je INA bila zainteresirana tvrtka koja ipak ima nekakvo znanje iz tog područja, to je imalo smisla. U onom trenutku kada je INA izgubila interes, zaista smatram, a i to smo već spomenuli, da nije do javne gradske uprave koja je prije svega administrativna - ne možemo mi upravljati eksploatacijom geotermalne vode”, kazala je Mirka Jozić.
Dozvolu za istražne radove koji prethode dobivanju koncesije na geotermalnom polju tako je dobila tvrtka Jurilja i partnera.
“Rješenje za istraživanje daje vam pravo da vršite određena istraživanja i ukoliko utvrdite rezerve koje su ekonomski isplative, podnosite dokumentaciju za koju bi trebalo pola sata da ju nabrojim, za ugovor o koncesiji”, rekao je Jurilj.
Koji će, tvrdi Jurilj, sigurno dobiti oni. Vrijednost koncesije procijenjena je na 60 milijuna kuna.
“Presudni korak onaj koji je bio je kupovina bušotina koje smo ugovorili i platili vlasniku, INA-i. Svaki drugi postupak, bilo ministarstva, ili nekoga drugoga, bio bi ravan nacionalizaciji ukoliko mi ne bi dobili koncesiju. Jer nemoguće je da bi se nekome drugome dala koncesija ako smo mi vlasnici bušotina koje nam je INA prodala - znači nitko nije ništa izgubio”, kazao je Jurilj.
Izgubili su građani tvrdi zastupnik Ferdelji.
“I sad smo mi došli u situaciju da smo samo korisnik tih usluga i vlasnik zemljišta na kojima su bušotine, koncesiju će vjerojatno dobiti netko drugi i mi ćemo slijedom te činjenice vjerojatno vrlo skupo plaćati sve veće količine termalne vode koja će nam trebati i naravno po sve većim cijenama”, rekao je Ferdelji.
A iako su ugasili rastrošnu firmu namijenjenu za to iz Grada najavljuju da i dalje žele napraviti terme.
“Pripremamo dokumentaciju za privatnog partnera i gradnja termi se nastavlja, tamo će se napajati i grijati geotermalnom vodom”, rekla je Mirka Jozić.
Privatni partner i za to će vrlo vjerojatno biti GPC instrumentation i Element energetika.
Jurilj već sada tvrdi da bi u Zagrebu za godinu i pol modelom javno privatnog partnerstva mogli napraviti novu Plavu lagunu kako se zovu ekskluzivne terme na Islandu.
“Ako se grad odluči, a mi se nadamo tome, da sa nama potpišu javno privatno partnerstvo, mi možemo građanstvu garantirat da će se u roku od godinu i pol dana kupati u Termama Zagreb”, kazao je Željko Jurilj.
Iako je teško kriviti poduzetnike što su iskoristili poslovnu priliku koju Grad i INA nisu prepoznali ostaje upitnik jesu li razlozi odustanka od koncesije koje je naveo Grad Zagreb zaista bili pravi ili se čekalo da ona istekne radi nečijeg interesa.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
