Jesu li mjere prestroge? Potraga istražuje što bi se dogodilo da se ukinu i kad ćemo se vratiti u staro normalno

"Da se mjere ukinu – vjerojatno se ne bi dogodilo ništa!" - smatra član Vladina znanstvenog savjeta Gordan Lauc. Temelji to, među ostalim, i na nedavnoj masovnoj proslavi košarkaškog naslova u Zadru nakon koje je zaražena samo jedna od više tisuća osoba.

Da su mjere prestroge, nelogične i da se presporo prilagođavaju smatraju i poduzetnici, pogotovo ugostitelji, a i građani gube strpljenje. Istodobno u Stožeru i Zavodu, dok razmišljaju kako motivirati ljude da se cijepe – tvrde da se sa starim normalnim moramo pozdraviti na još neko vrijeme. 

"Mjesto direktora KK Zadar zahtjeva i neke poteze koje zahtjeva situacija. Može se sažeti u onome vridilo je? Da. Vridilo je pa ćemo vidjeti što će biti."

Ovako je nakon osvajanja titule državnog prvaka direktor košarkaškog kluba Zadar Željko Žilavec prokomentirao puštanje više od dvije tisuće navijača u dvoranu bez bilo kakvih epidemioloških mjera. Ljudi su bili bez maski, nagužvani, mnogi alkoholizirani, pjevalo se, vikalo, dijelile su se boce pića. Do danas nije zabilježen veći broj oboljelih od Covida 19.

"Mi za Zadar recimo ne možemo biti sigurni da se nije ništa dogodilo. Ima sedam slučajeva direktno povezanih sa tim događajem. A zapravo kako se radi o mlađim osobama koje nemaju često simptome bolesti pa se onda ni ne testiraju, oni u svojim obiteljima još uvijek mogu proširiti bolest i mi zapravo sve do kraja lipnja možemo očekivati sekundarne i tercijalne slučajeve koji će biti vezani na utakmicu u Zadru", kaže za Potragu Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a .

Od dana kada je odigrana utakmica povezani slučajevi zaraze su nestajali i pojavljivali se. Prvo je brojku sedam spomenuo ministar Davor Božinović, onda su ga iz zadarskog Zavoda za javno zdravstvo demantirali i rekli da nema niti jednog slučaja.

NAŠA PRIČA POKRENULA INSPEKCIJU /

Nakon priče u o lažnom dijagnosticiranju bolesti i prodavanju čarobnog lijeka. Potraga donosi što sporno tvrtke istih vlasnika i dalje prodaju

NAŠA PRIČA POKRENULA INSPEKCIJU /

Nakon priče u o lažnom dijagnosticiranju bolesti i prodavanju čarobnog lijeka. Potraga donosi što sporno tvrtke istih vlasnika i dalje prodaju

U petak ministar Vili Beroš spominje jedan slučaj. No kada bi i bilo sedam, to je tek 0,28 posto od onih koji su bili u dvorani, a svega 0,19 posto onih koji su satima u gužvi pjevali, pili i veselili se na trgu u Zadru. Zadar je deset dana prije, kao i deset dana poslije utakmice imao 10 posto zaraženih od onih testiranih. Građani se pitaju kako je to moguće.

"To je ovako dosta čudno. Mislim da je to više pitanje za HZJZ i njihove čelne ljude da objasne kako se taj fenomen, ili za ministra, ali čovjeku ovako iz prve izgleda malo čudno", kaže Andrija iz Zagreba.

"Dajte ga znajte. Evo sada je taj nogomet pa budemo vidjeli", kaže Vladimir iz Zagreba koji se nada da ćemo skinuti maske do jeseni.

Gordan Lauc, član Vladina znanstvenog savjeta ne smatra da se radi o slučajnosti i ima objašnjenje zašto se u Zadru nije razbuktala epidemija.

"Ljeto je loša sezona za ovaj virus, znači virus se puno neučinkovitije širi, ljudi imaju manje teške simptome i to je recimo ono što smo vidjeli prošlo ljeto. A sada na prošlo ljeto trebamo dodati da nas je pola u Hrvatskoj preboljelo, da smo još jedno 40 posto odraslih cijepili. Naravno ti brojevi se ne mogu zbrojiti jer se u jednom dijelu preklapaju ali je činjenica da vjerojatno negdje dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se više ne može razboljeti i zato ti brojevi toliko padaju", tvrdi Lauc.

Paralizirano gospodarstvo

Građeni se pitaju ako nema zaraze na okupljanju poput zadarske utakmice gdje se preklopilo puno faktora rizika, jesu li nam epidemiološke mjere uopće više potrebne.

"Kada bi mi sada doslovno ukinuli sve mjere vrlo vjerojatno se ne bi dogodilo ništa kao što se nije dogodilo ništa kada smo imali rally u Zagorju, kada je bila norijada, kada su bile proslave nakon izbora, kada je bila proslava naslova u Zadru i ako se vratimo korak u natrag čak i nakon potresa u Sisku i Petrinji nismo imali velik broj zaraženih. Prenaglašava se u medijima uloga mjera", kaže Lauc.

mučna priča /

Dječak s intelektualnim poteškoćama tvrdi da je silovan u edukacijskoj ustanovi: Zašto sustav već tri tjedna nije razdvojio mogućeg napadača i žrtvu!?

mučna priča /

Dječak s intelektualnim poteškoćama tvrdi da je silovan u edukacijskoj ustanovi: Zašto sustav već tri tjedna nije razdvojio mogućeg napadača i žrtvu!?

Mjere su paralizirale dio gospodarstva. Neki još uvijek ne mogu raditi, dok drugi rade smanjenim kapacitetom. Gospodarstvenici organizirani u udrugu Glas poduzetnika smatraju također da je došlo vrijeme za ukidanje svih mjera. Idu i korak dalje.

"Mi ne vidimo smisao tih mjera. Mi smo davno rekli da mjere treba ukinuti 15.5., prošli tjedan smo rekli i da stožer treba ukinuti jer on više u ovakvom obliku nema smisla. U međuvremenu smo vidjeli i da je Slovenija proglasila kraj epidemije. Vidjeli smo neki dan u Mađarskoj pun stadion, bez razmaka i mjera, 65 000 ljudi, vidimo da se kod nas mogu slučajevi nabrojati na prste jedne ruke, vidimo da se država na sve načine želi umiliti stranim turistima, da će pustiti milijune u Hrvatsku bez testova, na covid putovnicu i zaista ne vidimo apsolutno nikakvog razloga da se ova presija prema hrvatskim građanima i diskriminaciju poduzetnika koji ne smiju raditi", kaže Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika .

Diskriminirano se osjećaju i ugostitelji okupljeni u Nacionalnu udrugu. Smatraju da im država dovoljno ne pomaže, da obračunavaju preveliki PDV i nikako ne mogu shvatiti koja je razlika između ljudi koji sjede uz stol i otvaraju usta zbog čaše od onih koji to isto čine kako bi objedovali.

"Kad vidite neka druga događanja koja su se dogodila, koja su imala veći broj okupljenih ljudi na jednom mjestu bez pridržavanja bilo kakvih mjera, kad vidite koliko su se okupljali dok barovi i kafići nisu radili e onda se zapitate zašto to mora biti tako. Imamo barove koji imaju svoje tržište koje funkcionira, država nema dovoljno fiskalnih kapaciteta za pomoć kakva bi trebala biti. Ovi mogu raditi, oni ne smiju raditi. I taj dio nam nikako nije jasan. Ako se unutra može sjediti, ako postoje sjedeća konzumna mjesta, mi smo rekli možete anulirati šank da se ljudi ne okupljaju oko njega, no sjedeća mjesta nema razloga da se ne puste u rad. Ti ljudi ne rade od 28.11." kaže Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.

nevjerojatna priča /

Više osoba tvrdi - nisu bili na glasanju, no netko je glasao umjesto njih: Potraga donosi priču o optužbama za krađu glasova u slavonskoj općini

nevjerojatna priča /

Više osoba tvrdi - nisu bili na glasanju, no netko je glasao umjesto njih: Potraga donosi priču o optužbama za krađu glasova u slavonskoj općini

Ivana Pavić Šimetin ispričala nam je razloge zbog kojih se ne dozvoljava rad kafićima i klubovima u zatvorenim prostorima.

Pada povjerenje u Stožer

"Nama je za sva ova okruženja koja ste naveli je najveći problem što ne znamo tko je od ljudi prisutan i ne znamo tko je s kim bio u kontaktu. I vi kada imate osobu koja je u takvom okruženju pozitivna i to pratimo tijekom cijele ove pandemije, vi ne možete znati koga je ta osoba u jednom kafiću ili klubu gdje je bila sve mogla zaraziti i tko su te sve osobe koje trebaju ići u samoizolaciju da ne bi potencijalno zarazu širile na druge osobe", kaže Ivana Pavić Šimetin.

Epidemiolozi također ne znaju tko sve hoda prekrcanim trgovačkim centrima ili tko sjedi po restoranima. Upravo zbog ovakvih nelogičnosti građani, a i poduzetnici sve manje imaju povjerenja u stožer kao i mjere koje on propisuje. Pogotovo sada kada su brojevi zaraženih neznatni. Molekularni biolog Lauc smatra kako niti nešto veći broj ne bi bio problem.

"Mislim da temeljni cilj epidemioloških mjera mora biti da širenje zaraze uspore do razine da ne ugrozi naš zdravstveni sustav. Ono što mislim da naša Vlada radi je te brojeve svesti skoro pa na nulu pa da budemo zelena zona i da turizam može bolje funkcionirati pa je teško u ovom trenutku reći što je opravdano, a što možemo biti sigurni."

"Ali sada smo na tako malim brojevima da čak imamo sporiji pad ili blagi rast to nije nikakav ozbiljni zdravstveni rizik zato što ono što se trebamo fokusirati nije broj ljudi kojima smo testom našli virus u nosu, već koliko imamo teško bolesnih i koliko ih završava u bolnici, a danas je to 20 dnevno na području Hrvatske i to starijih ljudi", kaže Lauc.

Zbog svega ovoga pitali smo zamjenicu Krunoslava Capaka kada se možemo nadati ukidanju svih mjera.

"Nadamo se da neće godinama, da će ovoj epidemiji jednom doći kraj ali ono isto što moramo znati je da nekakva normala kakvu smo poznavali prije pandemije da se ipak sa njom moramo pozdraviti na neko vrijeme i prihvatiti da neke te svoje običaje i navike moramo ipak mijenjati. Pa samo kada gledamo tu masku bilo nam je na početku čak i malo to smješno nositi i neugodno, a sada je neugodno onima koji na sastanak dođu bez maske. Tako da su to neke stvari na koje se može naviknuti i mogu se prihvatiti da postaju sastavni dio života", kaže Pavić Šimetin.

ŠUTKE GLEDALI UBOJSTVO /

Jesmo li izgubili empatiju? Potraga istražuje kako je moguće da je više ljudi gledalo premlaćivanje profesora u Varaždinu i nisu reagirali

ŠUTKE GLEDALI UBOJSTVO /

Jesmo li izgubili empatiju? Potraga istražuje kako je moguće da je više ljudi gledalo premlaćivanje profesora u Varaždinu i nisu reagirali

Prema istraživanju koje su proveli sociolozi Dražen Cepić i Branko Ančić, u Hrvatskoj je 13 posto antimaskera i među njima njih 2,7 posto onih koji misle da korona ne postoji.

"Mi u Hrvatskoj iako nam se medijski čini da se radi o puno ljudi ili da puno ljudi odbija epidemiološke mjere i ne želi se ponašati u skladu s njima da je zapravo manjina ta koju bi mogli definirati kao antimaskere, kao one koji umanjuju opasnost korone, da su mjere prestroge i nametnute", kaže sociolog Branko Ančić.

Istraživanje je pokazalo da su tome skloniji mlađi ljudi koji ne oboljevaju teže. Razlika postoji i kada pogledamo tržište rada.

"Više je onih iz privatnog sektora u odnosu na one iz javnog. Znači oni koji su zbog toga što se ekonomija zatvorila osjećali određenu nesigurnost, mislili su da će izgubiti posao ili su ga stvarno i izgubili. Tako da tu reakciju treba gledati u širem kontekstu. U kontekstu strukturalnih faktora koji utječu na populaciju. Bilo bi besmisleno reći ljudi su glupi ili ne razumiju", tvrdi Ančić.

Istraživanje je provedeno krajem prošle godine. Da se danas ponavlja ne znamo kakvi bi bili rezultati jer se dosta toga promijenilo. Stožer i Vlada uoči početka cijepljenja uvjeravali su nas da je to jedini način da se vratimo u staro normalno. Danas kada samo blizu pedeset posto procijepljenosti odrasle populacije, okreće se ploča.

"S obzirom da imamo nove sojeve pred vratima i s obzirom da se za cijepljenje za sada nije sigurno koliko je dug imunološki odgovor, pogotovo za osobe koje su starije životne dobi, koje su narušenog imunološkog odgovora. (…) Zato i dalje treba imati oprez i neko suzdržanije ponašanje", kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

ZA KOGA SE GRADI CESTA? /

Gradnja ceste stala na putu prema planiranom resortu: Potraga otkriva služe li turističke zone za pogodovanje privatnim investitorima

ZA KOGA SE GRADI CESTA? /

Gradnja ceste stala na putu prema planiranom resortu: Potraga otkriva služe li turističke zone za pogodovanje privatnim investitorima

Građani gube entuzijazam za cijepljenje, svjesni su toga i u Vladi. Evo što kažu građani Zagreba o tome jesu li se cijepili i je li takav pristup dobar.

"Dva puta sam se cijepio, drugom dozom u subotu i sada ćemo vidjeti. Trebaju li onda ljudi i dalje nositi maske, koji je onda benefit cijepljenja? Sve je to relativno. Sada koliko ta maska pomaže tko zna. Ja je nosim gdje baš moram, ovako na ulici ne, ali je uvijek tu", kaže Vladimir.

"Ovako u grubo rečeno nije pošteno ali struka je tu i doktori koji bi to trebali malo transparentnije objasniti i reći i za druge stvari. Puno je tu krive komunikacije. Bilo bi dobro da objasne zašto da i zašto ne", kaže Andrija.

Motiviranje građana na cijepljenje

Sjedinjene države svoje građane motiviraju na cijepljenje time da se nakon toga ne moraju pridržavati baš nikakvih epidemioloških mjera. U našem zavodu za javno smatraju da to nije dobar motiv pa su s nama podijelili onaj koji je po njima ispravniji od američkog.

"Sada nam je nekako u strategiji glavni motiv i oslonac i poziv ljudima na cijepljenje još uvijek taj da zaštitimo starije populacije i onih koju mogu smrtno stradati od ove bolesti. Ova pandemija nas je naučila da je to stvarno smrtonosna bolest koja ima jednu visoku razinu smrtnosti" kaže Ivana Pavić Šimetin.

"Osoba koja se želi zaštititi ili si olakšati putovanja može se cijepiti i ja mislim da nikoga ne treba prisiljavati na cijepljenje jer ovo nije virus koji doista ugrožava velik broj života, pogotovo ne mladih ljudi. I ako ćemo sada ljude tjerati na cijepljenje, a znamo da cijepljenje ima nuspojava i da će biti ljudi koji će zbog cijepljenja imati određene probleme, samo ćemo stvoriti veći otpor prema cijepljenju", tvrdi pak Lauc.

No cijepljenjem ćete ipak dobiti neke benefite u odnosu na ljude koji nisu cijepljeni. Posebno kada su u pitanju zatvoreni prostori, veća okupljanja i putovanja.

"Imamo mogućnost digitalne potvrde koja će omogućiti laganu provjeru kod ulaska unutra, razvijamo mobilnu aplikaciju koja će moći provjeriti imali netko digitalnu potvrdu ili ne. Tako bi se ubrzao protok ljudi i povećala sigurnost ako bi unutra bili samo oni s covid potvrdom", zaključuje Ivana Šavić Šimetin.

Svi koji neće imati digitalnu potvrdu, kako sada stvari stoje, neće tako skoro u klubove i neke druge zatvorene prostore. Teško će i na veća okupljanja poput koncerata na koje će ipak moći ući s negativnim testom, ali biti u odvojenom prostoru uz maske i ostale epidemiološke mjere. Kako će to građani prihvatiti, hoće li ih to motivirati na cijepljenje, doznat ćemo početkom jeseni.