Odluku koju Hrvatska ne priznaje, a Sloveniji čak i ne odgovara do kraja, susjedna država ipak je odlučila provoditi pa su tako donijeli paket Zakona o naknadi štete za one koji je arbitraža ostavila u Hrvatskoj.
A takvih je najviše u Istri, na Žumberku te u Međimurju gdje je arbitražni sud odredio da granice država prate katastarske granice. Potraga u Uredu za informiranje slovenske Vlade ekskluzivno doznaje da je do sada zaprimljen 31 zahtjev za preseljenje, 19 ih je odobreno te je isplaćeno već milijun i tristo tisuća eura. Naš reporter otkriva tko su Slovenci koji će se seliti.
“Za Žumberak, sud potvrđuje da ne postoji austrougarska granica, granica će pratiti katastarske zapise...”, kazao je Gilbert Guillaume, predsjednik Arbitražnog suda, 29.6.2017.
Kada je 29. lipnja prošle godine čitajući presudu Arbitražnog suda u Haagu njegov predsjednik Gilbert Guillaume došao do Žumberka, točno 1279 kilometara dalje - u slovenskom selu Brezovica pri Metliki i hrvatskoj Brezovici Žumberačkoj, u kući, na broju tri odvijala se prava drama.
“Ja sam to očekivala sto posto. Ja sam od prvog do zadnjeg slušala dok se odlučivalo u Haagu o postojanju granica između Slovenije i Hrvatske, navedena je Brezovica kao mjesto koje bi trebao biti pod državom Slovenijom. Nakon toga smo imali sastanak u Suhoru i oni su mi rekli: ‘Marija, vi ste ostali pod Hrvatskom’”, rekla je Marija Grabušek, Brezovica Žumberačka.
Bio je to težak trenutak za Mariju, a nešto lakši za za njezina premijera Miru Cerara.
Jer, iako je izgubila i nedaleku Svetu Geru, te nekoliko istarskih zaseoka kod rijeke Dragonje te na nekim drugim graničnim neuralgičnim točkama od Gorskog Kotara do Međimurja, gdje su potvrđene katastarske granice - Slovenija je dobila ono što joj je najvažnije - dvije trećine Savudrijske vale i otvoreni izlaz na more. U Hrvatskoj je to bio dan kao i svaki drugi.
“Prva i glavna poruka Vlade RH je da nam je današnja odluka koju smo čuli odluka koja nas ni na koji način ne obvezuje niti se smatramo obvezani ovom odlukom, niti namjeravamo njezin sadržaj primjenjivati”, kazao je Andrej Plenković(HDZ), predsjednik Vlade, 29.6.2017.
“Ovo je povijesni trenutak za Sloveniju. Kao predsjednik Vlade posvetit ću se provođenju te odluke iako ona za Sloveniju nije u potpunosti zadovoljena”, rekao je Miro Cerar, slovenski premije, 3.7.2017.
Ono što je najavio, Miro Cerar je četiri dana kasnije i ostvario. Prvo nešto ugodniji posjet zaseoku Drage koje se katastarski vodilo u Hrvatskoj, a sud ga je dodijelio Sloveniji te potom nešto neugodniji susret sa Slovencima koji su ostali Hrvatskoj - među njima i s Marijom Grabušek s početka priče.
“Ovo je strašno. Razočarani smo i žalosni. Ja sam tu u svojoj kuća. Kuća je u Hrvatskoj, a farma je u Sloveniji. Ja bi preporučila ako postoji mogućnost da se zamijenimo i da nam država Slovenija negdje drugdje pokloni u zamjenu zemlju i kuću” kazala je Marija Grabušek.
Na arbitraža župan općine Metlika pod koju spada i Brezovica gleda kao i prije gotovo godinu dana.
“Nismo se nadali da će arbitraža malo više postaviti, da ljudi imaju malo više od toga. Da ne trebaju prelaziti preko granice, ali nažalost sve je ostalo isto kao i prije. A ona i dalje krivuda. Granica ide preko kuća, preko dvorišta, preko cesta…”, rekao je Darko Zevnik, župan Općine Metlika.
Na karti pokazuje granicu između Brezovice pri Metliki i Bezovice Žumberačke koja i granica između država.
“Svima je ista situacija, kada vi dolazite s područja Žumberka morate ići preko Slovenije. A ako bi išli u Brezovicu morate prijeći preko Hrvatske. Tako da i jedni i drugi s tim živimo i živjet ćemo i dalje”, kazao je Zevnik.
I na putu i u samom mjestu Brezovica Žumberačka, toliko puta smo prešli granicu u Hrvatskoj ili Sloveniji, a onda su tu još famozni đepovi hrvatskog teritorija unutar slovenskog.
Tako ono sa županove karte na terenu s pozicije s koje su obje Brezovice kao na dlanu - izgleda ovako.
“Mi se volimo hvaliti da je naš dio Zapad. Zapravo taj dio je slovenski, pa je onda mješano, a prema istoku granica ide isprekidano”, rekao je Ilija Strahinić, predsjednik MO Radatovići.
Iz otoka hrvatskog teritorija od nekoliko desetaka kvadarata stvari su ovakve.
“Tri kuće se nalaze na jednom otoku. Taj otok je okružen sto posto sa slovenskim teritorijem. Ljudi imaju hrvatske brojeve, al oni ne mogu kroz hrvatsku doći do svojih kuća…”, ispričao je Strahinić.
Ovo je pak perspektiva iz ulice Marije Grabušek.
“Kuća je slovenski dio, a vinograd je već Hrvatska pa preko njive opet Slovenija. S druge strane ceste je Hrvatska, dole niz cestu opet Hrvatsko pa opet Slovenija…”, kazala je Grabušek.
“Ovdje sam si gradio kuću na slovenskoj strani sedamdesete godine. A kažu nam ovdje da zapravo gdje je ograda, tu je granica. Znači, kuća mi je u Sloveniji, a štala je u Hrvatskoj”, rekao je Dragutin Pavić, Brezovica Žumberačka.
Da bi riješila nelogičnosti i nezadovoljstva i nakon arbitražne odluke, slovenska Vlada smislila je spasonosno rješenje. One koji su ostali u Hrvatskoj jednostavno će preseliti. Zahtjevi se podnose od kraja prosinca ,a potrošeno je i više od predviđenih milijun i dvjesto tisuća eura.
“Do 3. svibnja podnesena je 31 prijava. Do sada je odlučeno u 19 slučajeva koji se odnose na 48 osoba, od kojih su dva zahtjeva potpuno odbijena, jedan je povučen, a 16 zahtjeva je u potpunosti ili djelomično prihvaćeno. Iznos uplata na temelju odobrenih zahtjeva iznosi 1.321.250,00 €”, navodi u priopćenju slovenska Vlada.
Jedan od spomenutih devetnaest zahtjeva podnijela je i Marija Grabušek koja živi s dvoje sinova, snahom i dvoje unučadi.
Vlada za jednu osobu daje 45 300 eura, za dvije 67 950, tri za preseljenje dobivaju 83 050 eura, za četveročaln uobitelj iznos je 98 150 eura, za peteročlanu 113 250 te za šesteročlanu 128 350. Za svaku sljedeću osobu dobiva se 15 i sto tisuća eura.
U roku od tri godine moraju kupiti ili sagraditi novu nekretninu novu kuću te za još tri godine useliti i u njoj će morati biti prijavljeni deset godina. Stara nekretnina im ostaje.
“Tu smo se naučili, tu je bilo lijepo. Mi smo si svi u dobrim odnosima, Hrvati i Slovenci. Mi se ne mrzimo, nas ne zanima politika. Nismo krivi što je takvo rješenje došlo”, kazala je Grabušek.
Marija je jedna od pet obitelji s područja Metlike kojima je zahtjev odobren. Ali, kao i svi ovdje nerado govore o kome se radi. I zaista, na još dvije adrese odbili su razgovarati s nama. Ali čovjek kojem je štala u Hrvatskoj, a kuća Sloveniji nije.
“Oni će to teško riješiti jer su premalo novaca dobili . Jer ne mogu oni izgraditi kuću, recimo za, peteročlanu družinu. To kuća biti napravljena, useljiva. I prijavljeni moraju biti i sve…”, rekao je Dragutin Pavić.
Predsjednik Mjesnog odbora Radatovići u kojem je uz Brezovicu još 12 naselja sa samo pedeset do šezdeset stanovnika Ilija Strahinić misli da ljudi ne žele pričati jer im je dosta.
“Ja mislim da ta agonija predugo traje i da ljudi već pomalo sve to izbjegavaju”, rekao je Strahinić.
Ilija kaže da ima osjećaj da Slovenija puno više brine o svojim državljanima nego Hrvatska o svojim.
“Mislim da je to u redu da država ponudi svojim ljudima da se izjasne žele li ostati ili idu. I ja se nadam da će i naši jednog dana to tako napravi ako granica negdje budu nepravedno napravljena”, kazao je Strahinić.
“Mi nemamo takvu motivaciju da nekoga tko je na slovenskoj strani zovemo na hrvatsku stranu, jednostavno zato jer taj cijeli prostor prirodno gravitira prema prvom većem mjestu, a to je Metlika i to je logika koja te ljude usmjerava”, rekla je Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja.
Gradonačelnica Ozlja pod koji spada i Brezovica Žumberačka i Drage potpuno razumije odluku stanovnika da prihvate ponudu slovenske Vlade. I misli da loklaci neće riješiti probleme visoke politike.
“Ono što nas interesira bi bilo riješiti infrastrukturu koja je gore malo kvalitetnija. Ne bi li ove ljude koji zaista jesu na teritoriju Hrvatske i nemaju tu dilemu hoće li se preseliti i da li ćemo ih uspjeti zadržati sa nekim sadržajima na teritoriju na kojem jesu”, rekla je Lipšinić.
A kako se uopće živi na Žumberku? Za početak komunikacija. Drugo važno pitanje je kretanje jer granica neprestano krivuda.
Ilija se u Doljanima Žumberačkim bavi stočarstvom, proizvodnjom mlijeka i sira. Iako Hrvat, na hrvatskom teritoriju sve za život nabavlja u Sloveniji.
“Imamo puno prijatelja i da bi došli ovdje terebaju se voziti 30 kilometara. A odavde do Metlike je 11 kilometara”, kazao je Strahinić.
Dok se ista ta Metlika priprema za vinske svečanosti koje su prošlog vikenda privukle 20-ak tisuća posjetitelja, a među njima bar polovicu iz Hrvatske.
“Kod nas se ove napetosti na državnoj razini ne osjete, na svu sreću. Mi jako dobro surađujemo s općinama koje su na drugoj strani, s Ozljom, Žakanjem, Dugom Resom…”, rekao je Darko Zevnik, župan Općine Metlika.
“Grad Ozalj preko 30 godina ima prijateljstvo s općinom Metlika. Jednostavno se ne damo zbuniti s onim na što ne možemo utjecati”, kazala je Lipšinić.
A šef mjesnog odobra koji će možda ostati bez stanovnika u jednom od svojih naselja jedva čeka dan kad pitanje granice nikome neće biti bitno.
“Veselim se danu kad ćemo ući u Schengen da se taj problem konačno riješi. Znam da to neće biti jedna država, ali na kraj smo jedna država dio EU-a . I nikako mi nije jasno, dio smo EU-a smo, a granica je tako čvrsta… To je žalosno”, rekao je Ilija Strahinić.
Tada nikakvog smisla neće imati ni kontrola na zajedničkim graničnim prijelazima. A kamoli žilet žica koja još uvijek čeka putnike na vratima Slovenije.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
