U staroj ciglani Blatuša, na području općine Topusko, u sisačkoj moslavačkoj županiji – krije se više od četiri tisuće tona opasnog i neopasnog otpada. Građani se žale na nesnosan smrad i uvjeravaju - otpad se nastavio dovoziti i nakon zabrane.
U prostoru ciglane već je bila inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, ali i policija. U potragu za odgovorom na pitanje - što se sada događa s gomilom otpada – krenula je Danka Derifaj. Jasno nam je dano do znanja da nismo dobrodošli.
Vozimo se prema selu Blatuša, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Krenuli smo ovamo na poziv mještana, koji sumnjaju da lokalna ciglana, koja već godinama ne radi, onečišćuje okoliš zbrinjavanjem otpada.
Mještani u strahu nerado o tome pričaju
"Velike cisterne, male cisterne, vi nemate pojma, velika cisterna kad dođe, to je ništa, kao što smrdi mala cisterna, znači tu kad je magla, ovako tmurno, ne možeš otvoriti prozor, ne možeš disati", kazali su nam.
Mještani kažu da su čuli da se dolje u ciglani svašta spaljuje.
"Tu ne možeš otvoriti prozor, jednostavno ne možeš disati. I tako je dan, danas. Tamo ima bačvi ukopanih, ovo ovdje se miješa otpad sa zemljom, cisterna kad dođe, ovaj ovdje što radi, odmah ide bager i miješa sa zemljom", pričaju dalje.
Ciglana je smještena točno na granici dvije općine. Na strani općine Topusko, dok je s druge strane ceste početak općine Gvozd ili Vrgin most, ovisno kojem prometnom znaku vjerujete. Mještani, miješano pravoslavno i katoličko stanovništvo, neraspoloženi su pričati o tome u kameru. Ne žele probleme, kažu.
Jedan od sugovornika nas je, čak naknadno nazvao, kako bi
opovrgnuo sve što su nam je rekao netom prije.
"To je bilo davno, davno, tko je to vama rekao, ja ne znam, to je
bilo nekad, istovarivali su ona ulja, to je bilo to, ali to nije
ništa smrdilo, to je njegov radnik rekao ovo ljeto, bilo je
istovarano u bijelim bačvama, ali više se ne pali, nema paljenja,
jer je peć ugašena", tvrdio je telefonski.
Oprez u selu
U selu vlada oprez, gotovo strah, od ciglane svi zaziru. Naš zaštićeni izvor dostavio nam je inspekcijsko izvješće Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 5. studenog ove godine. Nadzor je obavljen po prijavi pučke pravobraniteljice, te kaže sljedeće:
"..vezano na vaš dopis od 21.9.2018., obavještavamo Vas da je dana 12.10.2018. inspekcija obavila kontrolu izvršenja mjera na zapisnik od 4.7.2018. kojima se izvršeniku zapisnički zabranjuje primanje novih količina otpada do zbrinjavanja postojećih količina zatečenog otpada na lokaciji."
Na lokaciji ciglane koja ne radi već šest godina, od 2012., zaista, nađeno je 4.122 tone opasnog i neopasnog otpada. U tom trenutku ciglana Blatuša bila je u vlasništvu tvrtke Saša promet ciglana Blatuša. Uvidom u sudski registar, utvrdili smo da je na isti dan kada je izvršen spomenuti inspekcijski nadzor promijenjena osoba ovlaštena za zastupanje, a temeljni kapital je s 20 skočio na 2 milijuna kuna. Dotadašnji vlasnik Vlado Kireta, rekao nam je da ne može davati izjave i da će naš upit proslijediti novoj upravi.
Zakopavali radioaktivni otpad?
Dok smo obilazili selo zaustavio nas je jedan čovjek, rekao je da
se ne želi predstaviti, ali da je konzultant novih vlasnika
ciglane, također nam nije htio reći tko su novi vlasnici ciglane,
međutim, uvjeravao nas je da će uložiti milijun i pol eura u
ciglanu, koja će proraditi za dva mjeseca i zapošljavati 45
ljudi, da se ovdje ne događa ništa loše i da nemamo o čemu,
zapravo, raditi prilog.
Prijave koje su nam dostavljene u redakciju govore čak i o
mogućem zakopavanju djela otpada u obližnjem starom glinokopu.
Sumnjaju u zakopavanje radioaktivnog otpada, o
kojem legenda seže još u vremena Jugoslavije, no nikada, nije
činjenično dokazana.
Par kilometara dalje u šumi, na prostoru davno korištenog glinokopa, nalazi se ogromno komunalno odlagalište općine Topusko. Teško je reći čega tu sve ima ili nema. Ogromne količine otpada prostiru se stotinama metara u prirodi.
Načelnik općine pojasnio nam je da na ovom području, zapravo postoje tri glinokopa i niti jedan nije u funkciji, iako su dva u koncesiji tvrtke Saša promet ciglana Blatuša.
"Postoje dva novija glinkopa, koja su bila, ja mislim, koje je koristila dosadašnja vlast za iskopavanje, to je tu, 500 metara je stari glinokop, i iza ciglane je, putem pruge nekadašnje, nema kilometar drugi, da li što tu ima ili nema, teško je reći", kazao nam je načelnik općine Topusko, Ivica Kuzmić.
Na upit je li taj iza ciglane prohodan, kazao je:
"S autom osobnim mislim da ne, to je vezano, znači oba glinokopa, vlasnici su dobili koncesiju. Sadašnji vlasnici ciglane, Saša promet", rekao je.
Osjeti se miris motornog ulja, ali ne mogu reći da nešto jako smrdi. Inspekcija ministarstva u izvješću navodi i kako na glinokopu - nema radioaktivnosti.
Analiza prostora ciglane
Prije dva mjeseca, negdje sredinom studenog, kriminalistička
policija jest izvršila pretres prostora ciglane,
kao i privatnih prostora vlasnika ciglane, te tom prilikom
zatekla razne vrste otpada, u raznim agregatnim stanjima, gdje
su, kažu, izuzeli šest uzoraka, kako bi ih dali na analizu i
vidjeli o čemu se radi.
Ciglanu smo obišli izvan područja ograđenog žicom, i koliko nam
je teren dozvoljavao. Do samog glinokopa nismo uspjeli doći. Naše
istraživanje izazvalo je pažnju ne samo među mještanima. Netko
nam je fotografirao automobil. Pitali smo gospodina što radi,
kazao je da je čuvar i da ne snimamo.
Poslušali smo zamolbu sugovornika i ugasili kameru. Rekao nam je da ovdje dovoze otpadna ulja i zaugljena voda, i da ih uglavnom dovoze tvrtke CIAK i Kemis Termoclean iz Zagreba. Fotografiju Kemisove cisterne na prostoru ciglane od 2.7. 2018. poslali su nam i mještani, no za CIAK-ove cisterne nemamo drugi dokaz osim iskaza svjedoka.
"I CIAK, CIAK, da, čak štoviše, bila je priča, da su jednom, valjda nisu bili tu, pa su istovarili, malo su prošli u šumu, pa su tamo istovarili u šumi", tvrdi jedan svjedok pa nadodaje:
"Da, to se priča, ima trag tamo od kamiona, to ne možeš sa sigurnošću reći. Jedanput je brat otišao i uslikao, ali mu je taj mobitel pokvario se, pa nemamo slike, htjeli smo to i prijaviti."
Upit o porijeklu otpada koji stiže u ciglanu poslali smo objema spomenutim tvrtkama, Kemis Termoclean i CIAK.
Iz Kemis Termocleana nam je stigao odgovor da su tijekom 2017. I 2018., u Saša promet ciglana Blatušu, prateći sve standarde i pravila struke dostavili 835 tona opasnog i 59 tona neopasnog otpada. Istovremeno, iz tvrtke CIAK nam je isto tako stigao odgovor, tvrtka CIAK nikada nije skladištila opasni otpad u ciglani Blatuša. Činjenica je da ciglana Blatuša oporabitelj određenih vrsta opasnog i neopasnog otpada, koji je godinama preuzimala na oporabu od raznih sakupljača u Hrvatskoj.
Uvidom u registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom na
stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, jasno je da
tvrtka Saša promet posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom.
Ispočetka je to bila dozvola za skladištenje i oporabu neopasnog
otpada, s vremenom je proširena cijelim nizom ključnih
brojevima koji označavaju vrstu otpada. Posljednjom dozvolom iz
2015., uz oporabu otpada dozvoljeno im je i
suspaljivanje.
Čini se, da se g. Kireta, još uvijek vlasnik ciglane Blatuša ne
javlja na telefon više, niti nam je odgovorio na upit. Naime, u
zadnjem telefonskom razgovoru je rekao da on više nema ništa s
tim, da to sad pripada novim vlasnicima.
Do kraja dana stigao je odgovor od novog zasupnika ciglane, no niti on niti stari vlasnik nisu nam odgovorili na pitanje od kuda je stiglo 4.122 tone opasnog i neopasnog otpada u ovu ciglanu, i na koji način ga se riješavaju, ako ciglana ne radi, tj. ne proizvodi ciglu pa otpad ne troši u proizvodnom procesu.
Umjesto toga, osoba koja nam je pristupila na cesti, koju smo ranije spomenuli, nazvala nas je i optužila za senzacionalizam.
Gdje će biti zbrinuto četiri tisuće tona opasnog i neopasnog otpada?
"Inspekcija nas nije obavijestila da su vršili ikakv nadzor, niti
je do policije došlo da su se radili nekkavi izvidi. Inače, ta
priča datira još od prije rata, spaljivanje, zakapanje, nama bi u
svakom slučaju bilo važno da zaštitimo svoje stanovništvo i svaku
informaciju treba provjeriti", kazao je načelnik Kuzmić.
To smo učinili slanjem upita na sve uključene, pa tako i Javnoj
ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode koja ima
nadležnost nad ovim područjem. Naime, na ovom području nalazi se
botanički rezervat Đon Močvar sa zaštićenom biljnom vrstom koja
datira iz ledenog doba. Kažu da nema u rezervatu nema poznatih
oštećenja.
Usprkos policijskim izvidima i inspekcijskim nadzorima cijela
priča mještanima i dalje ne ulijeva povjerenje.
U zadnjem inspekcijskom izvješću Ministarstva zaštite okoliša u kojem se obraćaju pučkoj pravobraniteljici piše kako je ovlaštenik Saša Promet Ciglana Blatuša d.o.o. zadnju pošiljku otpada primio 15.lipnja.2018., dakle, prije zabrane primanja novih količina otpada, te da se tvrtki nalaže zbrinjavanje postojećeg u roku 12 mjeseci.
Nama su odgovorili da tvrtka ima važeću dozvolu iz 2015., za oporabu opasnog i neopasnog otpada, ali ne i skladištenje. Ako ciglana koja ne proizvodi ciglu već šest godina uskoro ne proradi, i dalje ostaje nepoznanica kako i gdje će biti zbrinuto četiri tisuće tona opasnog i neopasnog otpada.
