Počele su prijave za vladine potpore na koje se poslodavci mogu javiti kako bi država radnicima isplatila minimalac i u ova teška vremena olakšala im poslovanje.
Poslovni ured u središtu grada potpuno je prazan. Nitko od 12 zaposlenih ne dolazi na posao. Nemaju zašto, kaže Tomislav Zovko za RTL, suvlasnik poduzeća koje se bavi turizmom, odnosno kratkoročnim najmom apartmana u Zagrebu, Dubrovniku i Rovinju. Ukupno ih je dvjestotinjak: ''Graf pokazuje popunjenost od 15. 4. do kraja svibnja i to je apsolutna nula. Nikakva popunjenost, ne dolaze nove rezervacije, a sve što je postojalo se otkazuje''.
No, prekjučer im je posao dodatno zatresao potres. O Vladinim potporama za očuvanje radnih mjesta koje su počele u ponoć još nisu niti stigli razmisliti: ''Ako ne bude sezone, nakalemit ćemo si toliko dugova da to nećemo nikada vratiti, to je samo odgoda''.
Rokova za podnošenje zahtjeva za Vladin minimalac nema. Na Hrvatski zavod za zapošljavanje od ponoći je stiglo 2000 zahtjeva u online obliku putem aplikacije i još 1000 putem e-maila. Time je obuhvaćeno ukupno 12.000 radnika i radnica.
Što mogu očekivati oni koji zadovolje kriterije
Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,objašnjava: ''Ako zadovolje kriterije, dobit će 3250 kuna za jedan mjesec i 1650 kuna vezano za nepuno radno vrijeme. Imamo zabranu obavljanja djelatnosti, a ostali moraju dokazati da im je pao promet, a HZZ im je dužan u roku od 10 dana to obraditi''
Podnošenje zahtjeva pojednostavili su koliko su mogli. U pozivnom centru poslodavcima će sve objasniti, a aplikacijom u samo tri koraka na stranicama HZZ-a mogu predati zahtjev.
'Sam zahtjev je vrlo jednostavan. Na dva lista papira na kojem se prikupljaju opći podaci o poslodavcu i kratko obrazloženje zbog čega dolazi do zahtjeva'', objašnjava Marija Halić, predstojnica Područne službe Zagreb.
''Ako je to za djelatnost da je Stožer donio odluku da se privremeno prekine njihov rad - dovoljno je navesti samo tu rečenicu, a ostalima razlog može biti pad prometa, otkazivanje narudžbi, nemogućnost nabave sirovine...'', navodi Halić.
Voditeljica zagrebačke podružnice kaže da su do sada zaprimili većinu zahtjeva od malih poduzeća koja su uglavnom bave uslužnim djelatnostima poput frizera, pedikera, kozmetičara, ali i ugostitelja i onih koji se bave pripremom hrane. No, nisu svi radnici i radnice "bili te sreće" da spadnu na minimalac. Samo prošli tjedan na Zavod se prijavilo 3000 ljudi koji su - dobili otkaz.
