Mogućnost ponovnog otvaranja Balkanske migrantske rute razmatrana je proteklih dana na sastancima održanima u Ljubljani, otkrio je za Radio Vatikan monsinjor Giancarlo Perego, generalni direktor "Fondazione Migrantes", potvrdivši da bi se to moglo dogoditi ove jeseni budući da Slovenija ne želi postati izbjeglički "hot spot". Situaciju otežava neizvjesnost nastavka provođenja dogovora EU i Turske, zbog čega bi stotine tisuća izbjeglica mogle krenuti iz Grčke.
Revizija Dublinskog sporazuma
"Dogovor između EU i Turske predstavlja iznimnu neizvjesnost i zato je potreban 'plan B', odnosno dodatno razmatranje mogućnosti otvaranja Balkanske rute koja je i prekinuta nakon što je ovaj sporazum postignut. S druge strane, jasno je da brojni dolasci tražitelja azila, posebno u Austriju i Njemačku, više nego u druge europske zemlje, predstavljaju različiti teret za rješavanje pitanja azila zajedničkom europskom politikom.
Tim više ako znamo da je u Austriji imamo situaciju s deset tražitelja azila na svakih tisuću stanovnika, dok ih je u Italiji 1,36 na tisuću stanovnika. Ovo zahtjeva nužnost revizije Dublinskog sporazuma, kao i reviziju suradnje svih 27 zemalja članica EU na rješavanju problema azilanata i izbjeglica.
Žica na granicama
Za primjer mogu navesti i broj prelazaka izbjeglica preko granica. Talijansko-slovensku su ove godine prešle 664 osobe, dok ih je u Austriju ušlo najmanje pet tisuća, i to mahom iz Afganistana i Pakistana. I iz toga je jasno da su dolasci iz pravca juga, točnije iz Grčke, potpuno prekinuti", objašnjava msgr. Perego prema čijem mišljenju nesposobnost EU da revidira Dublinski sporazum i surađuje po pitanju azila dovodi do zatvaranja granica i podizanja zidova i žica.
Humanitarni koridor
"Zato je nužno čim prije razmotriti nove mogućnosti razmještaja izbjeglica i tražitelja azila u sve zemlje EU. I zbog nefunkcioniranja dogovora EU i Turske nužno je uspostaviti jedan humanitarni koridor, kako krijumčari ljudi ne bi koristili ovu novonastalu situaciju. Humanitarnim koridorima ljudi bi dolazili u sve zemlje EU, uz dobru organizaciju i nadzor", objašnjava msgr. Perego smatrajući kako je to način da se izbjegnu iznimno teške, gotovo eksplozivne situacije poput one što je stvorena u Calaisu.
Msgr. Perego upozorava da bi se situacija, posebno na granicama zemalja balkanske regije, mogla dodatno otežati ukoliko bi one ostale potpuno zatvorene za izbjeglice.
