Sudionici Međunarodne konferencije UN-a o klimatskim promjenama
koja se održava u Durbanu, usvojili su u nedjelju smjernice
djelovanja koje bi trebale dovesti do postizanja općeg sporazuma
svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije
štetnih plinova, no kritičari tvrde da plan nije dovoljno
"agresivan" da bi usporio globalno zatopljenje.
Cilj je da sporazum, čija pravna strana još nije definirana, na
snagu stupi do 2020.
Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na
planetu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih
zemalja da će se angažirati na smanjenju emisije štetnih plinova
ne pridonosi ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno
sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je da je planet na
dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5
posto.
Sudionici skupa su se nakon 14 dana pregovora uspjeli dogovoriti
o produljenju protokola iz Kyota, jedinog globalnog sporazuma
kojim se propisuje smanjenje emisije štetnih plinova, a čije prvo
razdoblje primjene završava potkraj 2012. Odluka o budućnosti
protokola, jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini
industrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnih
plinova, jedan je od ključnih rezultata postignutih na
konferenciji.
Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza
protokola. Ona bi se odnosila na zemlje EU-a, a Kanada, Japan i
Rusija su se već ranije izjasnile da se ne žele ponovno obvezati
na taj način.
"Uspjeli smo postići da se SAD, Indija i Kina priključe
smjernicama djelovanja, što će zajamčiti globalni sporazum",
izjavio je britanski ministar energetike i klimatskih promjena
Christ Huhne.
UN-ova konferencija o klimatskim promjenama u Durbanu uspjela je donijeti sporazum kojim će se najveći svjetski zagađivači okoliša obvezati na borbu protiv globalnog zatopljenja.