The World Factbook servisna je stranica središnje američke obavještajne službe na kojoj, kako pišu, "nude informacije o povijesti, političkom ustroju, ekonomiji, zemljopisu, transportu i međunarodnim problemima za 267 svjetskih entiteta”. Stranica je vjerodostojno polazište svima koji žele saznati nešto o zemlji, bilo turistima bilo novinarima pa je vrijedno znati što tamo piše o Hrvatskoj.
U uvodu kratko opisuju povijest: kako su "zemlje koje danas čine Hrvatsku nekada bile dio Austro-Ugarske monarhije do kraja Prvog svjetsko rata" kada je osnovana kraljevinu SHS, kasnije Jugoslavija te pišu poslije kako je nakon Drugog svjetskog rata postala je savezna komuninstička republika.
"Iako je Hrvatska je proglasila neovisnost 1991. bile su potrebne četiri godine sporadičnih, ali često ogorčenih borbi prije nego što su okupatorske srpske vojske očišćene s hrvatskog teritorija, zajedno s većinom etnički srpskih stanovnika Hrvatske”, opisuje CIA dodajući završavajući mirnom reintegracijom Podunavlja.
Po obrazovanju gori od Kosova
Navodeći zemljopisne podatke, CIA je navela i kako je 23 posto površine poljoprivredna zemlja, ali da je tek 1,5 posto stalnih nasada ( 6,2 posto je pod pašnjacima, a 16 pogodno za poljoprovridu ali je ili neiskoreštino ili tek sporadično zasađeno). Od samih podataka o stanovništvu ili ekonomiji možda je zanimljivije pogledati kako stojimo u usporebi s drugima.
Primjerice, s prirastom (odn. padom) od -0.5 Hrvatska 224 zemlja svijeta (ravno jedno mjesto bolje od Srbije), a kod iseljavanja (s prirastom od -1.7 migrant na 1000 stanovnika) 152. Po izdvajanju za obrazovanje (4,6 BDP-a) smo 99 na svijetu - gori smo čak i od Kosova i Ruande.
Kada je riječ o političkoj sceni u Hrvatskoj, CIA je malo kaska ( među članovima vlade navode i Davora Ivu Stiera) ali zato temeljito nabrajaju političke stranke: spominju čak i HRAST i njegovog predsjednika Ladislava Ilčića. Malo tko se bavi još Laburistima ali CIA zna sve pa tako i tko je im je predsjednik David Bregovac.
Niz graničnih sporova
U rubrici “Ekonomija” ističe se da je Hrvatska “ iako je i dalje jedna od najbogatijih republika bivše Jugoslavije, zbog rata propustila priliku rana ulaganja u središnju i južnu Europu” Razdoblje između 2000. i 2007. opisuju kao "vrijeme umjerenog ali stalnog gospodarskog rasta", nakon čega je uslijedila dugogodišnja recesija sve do 2015.
“Teški problemi ostaju visoka stopa nezaposlenosti, nejednak regionalni razvoj i nepovoljna investicijska klima”, smatra CIA, ali dodaje da je porezna reforma iz prošle godine “pokazatelj truda u poboljšanju poslovne klime”. Napominje se da Hrvatska želi postati “regionalni energetski igrač”.
CIA naglašava i da Hrvatska ima niz graničnih sporova sa BiH te opisuju sukob oko Pirana i arbitražu; ne navodeći presudu niti kako je Hrvatska izašla iz arbitraže. Također se ističe da kroz Hrvatsku prolazi ruta krijumčarenja heroina iz jugozapadne Azije u zapadnu Europu, kao i da se hrvatske luke ponekad koriste kao tranzitne točke za kokain iz Južne Amerike.
