Hrvatska drži da je zaštita vanjskih granica Europske unije i učinkovita politika prema zemljama odakle migranti dolaze, uz poštivanje načela solidarnosti, najbolji pristup prema migracijskoj politici, izjavio je u petak Plenković. "Smatramo da je za Hrvatsku posebno važno da se sve mjere usmjere na vanjsku dimenziju migracijske politike, zaštitu vanjskih granica EU-a. Što su one čvršće, neporoznije, što je politika prema zemalja odakle migranti dolaze učinkovitija, to će pitanje unutarnje migracijske politike i u pravnom i u političkom smislu biti manje relevantno", rekao je Plenković uoči početka drugog dana summita EU-a.
Bez formalnih zaključaka o migracijskoj politici
Čelnici EU-a su u četvrtak, tijekom radne večere, imali dugu raspravu o migracijskoj politici, temi o kojoj nema pune suglasnosti među zemljama članicama i zasad se ne nazire skori konsenzus. Dio zemalja članica ne pristaje na obvezujuće kvote za raspodjelu izbjeglica, što je glavna prepreka za dogovor o novom sustavu azila. Rasprava o migracijskoj politici završila je bez formalnih zaključaka. Cilj je do lipnja sljedeće godine postići dogovor koji bi na dugoročan način riješio upravljanje migracijama prema Europskoj uniji.
Plenković kaže da je izbjeglička kriza iz 2015. godine, kada je EU bila pod velikim pritiskom izbjegličkog vala, izazvala pravne, političke i financijske posljedice u državama članicama, usporila kretanje unutar članica u projektu u kojem je jedna od temeljnih ideja sloboda kretanja, dovela do ograda i žica na granicama i stavila na stol pitanje solidarnosti. Plenković je ponovio da Hrvatska poštuje načelo solidarnosti, temeljno načelo sudjelovanja u europskom projektu, i da je spremna sudjelovati u programu premještanja i preseljenja izbjeglica sukladno svojoj veličini i mogućnostima.
Čelnici EU-a u četvrtak su, prvi dan summita, prihvatili zaključke o sigurnosti i obrani, socijalnoj dimenziji, obrazovanju i kulturu, klimatskim promjenama, pitanju proglašenja Jeruzelema glavnim gradom Izraela te se produljili sankcije Rusiji. U petak ujutro održava se summit eurozone u proširenom sastavu, svih 27 zemalja članica osim Velike Britanije.
U eurozonu sa slijedećom vladom
Plenković je rekao da Hrvatska želi ući u eurozonu. "Cilj je da 2020. godine uđemo u tečajni mehanizam, a da u eurozonu uđemo u mandatu sljedeće vlade", rekao je Plenković. Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto. Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.
Plenković je najavio da će Vlada sljedeći tjedan uputiti u proceduru postupak ratifikacije fiskalnog pakta. Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj politici, poznatiji kao fiskalni pakt, potpisan je 2. ožujka 2012. Budući da nije bilo konsenzusa da se to provede kroz promjene ugovora o EU-u, odlučeno je da se to učini potpisivanjem međuvladina sporazuma. Potpis na ugovor stavilo je 25 zemalja članica, sve osim Velike Britanije i Češke.
Po odredbama fiskalnog pakta, nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u plusu. Strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Fiskalni pakt kao međunarodni ugovor pravno je obvezujući za zemlje potpisnice čija je valuta euro, dok će se na ostale primjenjivati kada uvedu euro, osim ako se same ne izjasne da žele primjenjivati određene odredbe i prije toga.
