Koliko je sutkinja Ivana Šurjak znala o poslovima svog supruga, Josipa Šurjaka, odvjetnika i šefa Hrvatske odvjetničke komore? Naravno, to bi trebao utvrditi USKOK, ali nema sumnje da je već sama situacija u kojoj se ispituje i sutkinja, supruga osumnjičenika, prilično delikatna za pravosudne krugove. Josip Šurjak je nakon uhićenja zbog sumnje da je preko svoje tvrtke OMS upravljanje, sudjelovao u udruživanju s menadžerom iz Ine, Damirom Škugorom, da bi jeftino izvlačili plin iz Ine i dalje ga preprodavali, podnio ostavku na mjesto predsjednika Hrvatske odvjetničke komore, a Komora je obustavila Šurjaku pravo na obavljanje odvjetništva.
Dakle, neovisno o presumpciji nevinosti, odvjetnička struka je djelovala vrlo odlučno. No, on je službeno osumnjičenik, a sutkinja je tek njegova supruga i nije poznato koliko je ona bila upućena u poslove, ali nesumnjivo je znala za iznenada kupljene nekretnine, a ona nije samo obična građanka, nego sutkinja i zamjenica predsjednice Općinskog prekršajnog suda, a još k tome bila je i specijalizirana posebno za prekršaje iz područja gospodarstva.
Nakon što je Net.hr otkrio da je supruga osumnjičenika Šurjaka sutkinja, uputili smo upit Općinskom prekršajnom sudu u kakvom je ona statusu trenutno, je li možda podnijela ostavku na dužnost ili slično, a dobili smo odgovor da je sutkinja "godišnjim rasporedom poslova Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu raspoređena na dužnost zamjenice predsjednice suda od 1. siječnja 2021. godine", te da tu "dužnost obnaša u kontinuitetu do danas". Dakle, da i dalje radi na jednakim poslovima kao i do sada.
"S obzirom na to da se u ovom slučaju radi o djelovanju USKOK-a i istrage nadležnog tijela, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit je li gđa. Ivana Šurjak ispitana kao osoba koja bi mogla imati saznanja o postupcima svog supruga", odgovoreno nam je iz Općinskog prekršajnog suda. Naime, sutkinja je uredno navela u svojoj imovinskoj kartici da joj je suprug, uz odvjetnički ured i još jednu tvrtku, suvlasnik tvrtke OMS upravljanje koja je sada pod istragom, te se već iz toga može nazrijeti da je poznavala poslove svoga supruga.
Karticu će trebati usporediti s nalazima USKOK-a
No, što se tiče financija, već na prvi pogled se uočava značajno odstupanje. Konkretno, USKOK tereti njezina supruga Josipa Šurjaka da je u akciji kupoprodaje plina nezakonito zaradio čak 68,9 milijuna kuna, a tom iznosu, ili barem približnom - nema niti traga u Imovinskoj kartici koju je predala sutkinja. U dijelu kartice s podacima o suprugu/partneru, navodi se prihod od zakupa u iznosu od tisuću eura, te "godišnja dobit" u iznosu od pola milijuna kuna, doduše, nije specificirano je li iz OMS upravljanja ili odvjetničke djelatnosti.
Ukratko, višemilijunska razlika. Ili sutkinja nije znala, ili svjesno nije unijela sve ovo što je - do sada - utvrdio USKOK.
Također, tu si i podaci o brojnim nekretninama supruga, jer na nju glasi samo jedan stan – i to onaj u Petrovoj ulici, ulaz do Damira Škugora, direktora Ine koji je zajedno s njezinim suprugom, osumnjičen za udruživanje za preprodaju plina iz Ine. U Imovinskoj kartici upisala je, međutim, sedam nekretnina svog supruga: stan u Zagrebu vrijedan 1,5 milijuna kuna od 106 četvornih metara, kupljen ušteđevinom i kreditom, zatim jedan od 39 kvadrata, vrijedan pola milijuna kuna, kupljen od ušteđevine i dobiti, dio stare kuće na Hvaru stečen nasljeđivanjem, dio oranice od 50 tisuća kvadrata stečen nasljeđivanjem, ali i 1100 kvadrata građevinskog zemljišta u Dolu na Hvaru, gdje se Josip Šurjak, kako je objavio Index, spremao graditi kompleks vila za odmor.
Sutkinja Šurjak je u imovinskoj kartici navela da je građevinsko zemljište kupljeno iz dobiti odvjetničkog društva. Posljednja upisana nekretnina je apartman od 136 četvornih metara kupljen na Murteru prošle godine, u atraktivnoj novogradnji. Doduše, i tu ima nekih nejasnoća, primjerice, iz kojih je izvora točno kupljen taj apartman vrijedan, kako je upisano u imovinskoj kartici, 1,5 milijuna kuna. Nije kredit nego iz "osobnog dohotka i prodaje nekretnina". Dakle, gotovina.
Ako će USKOK uspjeti dokazati da je Josip Šurjak izvukao za sebe čak 68,9 milijuna kuna, značit će to, dakako, da i s imovinskom karticom sutkinje Šurjak nešto nije bilo u redu.
No, je li sve to razlog za pokretanje stegovnog postupka? Može li činjenica da je blizak član obitelji, u ovom slučaju suprug, osumnjičenik za teške malverzacije, utjecati na status suca, odnosno je li neprimjereno da sudac ili sutkinja u takvom statusu "kroje pravdu" drugim građanima?
Ima li osnove za stegovni postupak?
S obzirom na to da se "nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici" ubraja u razloge za pokretanje stegovnog postupka, u slučaju Ivane Šurjak sigurno bi trebalo napraviti detaljnu snimku stanja nakon objave nalaza USKOK-a. Također, postoji i drugi cijeli niz mogućih razloga za stegovni postupak, primjerice "nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način" (sve je to propisano u članku 62. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću), no u slučaju Šurjak ništa od toga nije aktivirano.
Prema članku 67. istog zakona, ovlašteni pokretač bila bi predsjednica Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Zdravka Jagić. "Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem obnaša sudačku dužnost dužna je protiv tog suda pokrenuti stegovni postupak", navedeno je u članku 67. No, osim predsjednika suda, taj bi postupak mogli pokrenuti i ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik neposrednog višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH i sudačko vijeće.
No, ništa od toga nije do sada aktivirano u slučaju Ivane Šurjak, supruge osumnjičenika i istovremeno – kuma tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića.
Iz Državnog sudbenog vijeća su odluku o tome je li primjereno da Ivana Šurjak i dalje bude zamjenica predsjednice Općinskog prekršajnog suda adresirali prema predsjednici suda.
"Što se tiče dijela upita je li primjereno da sutkinja Šurjak ostane na dužnosti zamjenice predsjednika suda, obavještavamo Vas da Državno sudbeno vijeće nije nadležno za postavljanje zamjenika predsjednika suda - istog na tu dužnost postavlja predsjednik suda", odgovoreno je na pisani upit Net.hr-a.
